SAUNIUNIGA MO SE FAAIPOIPOGA E FAAVAVAU

Size: px
Start display at page:

Download "SAUNIUNIGA MO SE FAAIPOIPOGA E FAAVAVAU"

Transcription

1 SAUNIUNIGA MO SE FAAIPOIPOGA E FAAVAVAU TUSI LESONA A LE FAIAOGA Mataupu Faalelotu 234

2 SAUNIUNIGA MO SE FAAIPOIPOGA E FAAVAVAU TUSI LESONA A LE FAIAOGA Mataupu Faalelotu 234 Saunia e le Ofisa o Aoga a le Ekalesia Lomia e le O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai Aai o Sate Leki, Iuta

3 Auina mai ni finagalo faaalia ma faasaoga, e aofia ai ni upu e sese le sipelaga, i le CES Editing, 50 E. North Temple Street, Floor 8, Salt Lake City, UT USA. <ces-manuals@ldschurch.org> 2001, 2003 e le Intellectual Reserve, Inc. Ua taofia aia tatau uma Lolomiina i le Iunaite Setete o Amerika Faamaonia le faaperetania: 6/03 Faamaonia le faaliliuga: 6/03 Faaliliuga o le Preparing for an Eternal Marriage, Teacher Manual: Religion 234 Samoan

4 iii FAASINO MATAUPU Folasaga v Taiala mo Faitauga Tusi Mai le Tusi Lesona a le Tagata Aoga ix 1 Atiina Ae o se Vaaiga e Faavavau O Le Feagaiga Fou e Faavavau o le Faaipoipoga O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi O Faatulagaga a le Alii mo Tafaoga Faamasani O Le Tulafono o le Legavia Tumau i le Ola Mama Agavaa Faaletagata ma Faamanuiaga o le Faaipoipoga e Faavavau Faatoilaloina o le Tagata o le Lalolagi Faapaleniina o le Ola Faaletagata Lava Ia ma Matafaioi Sauniuniga Faaletino O Fesootaiga Lelei O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Alii ma Tamaitai Alofa Moni O Le Sailiga mo se Soa e Faavavau O Le Faaiuga e Faaipoipo ma Faamau Sauniuniga mo le Malumalu O Iesu Keriso, o le Faavae Mautu O Fetuunaiga i le Olaga Faiaiga O Fesootaiga Mafana i le Faaipoipoga Aotelega o le Vasega: Pulea o o Tatou Olaga i Mataupu Faavae Sao Mataupu Faavae o Lesona Fesili e Talanoaina mo le Folafolaga i le Aiga

5

6 F OLASAGA v FOLASAGA O le Tusi Lesona a le Faiaoga o le Sauniuniga mo se Faaipoipoga e Faavavau o loo faaautu tonu i upumoni ua faaalia e faatatau i tafaoga faamasani ma faaipoipoga mai tusitusiga paia, o perofeta o aso nei e gata ai, ma isi taitai musuia o le Ekalesia. I le faatusatusa atu i le tele o tusitusiga ma faamatalaga faalelalolagi ua taatele nei e uiga i tafaoga faamasani ma faaipoipoga, o le a tuuina atu ai i le vasega lenei ia aoaoga faavae o le talalelei toefuataiina ma mataupu faavae o le amio e fesootai i ai, e mafai ona taialaina ai tatou i nei mataupu taua. Na saunoa Elder Boyd K. Packer, a o avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: O aoaoga faavae moni, a malamalama i ai, e suia ai uiga ma amioga. O le suesue i mataupu o le talalelei e vave ona faaleleia ai le amio nai lo le suesue i ala e faaleleia ai le amio (i le Conference Report, Oct. 1986, 20; po o le Liahona, Ian. 1987, 17). O lenei vasega ua saunia ai mo tagata o le vasega ia mataupu faavae ua uma ona faataatitia e taialaina ai i latou ao sauniuni atu mo se faaipoipoga. O LE OLA I MATAUPU FAAVAE O LE TALALELEI O Le Puleaina o o Tatou Olaga i Mataupu Faavae Na fautua mai Peresitene Ezra Taft Benson: O se tasi o mea e sili ona taua e tatau ona e faia... o le tanumia lea o lou tagata i tusitusiga paia. Sailiili i ai ma le maeleelega. Ia aoao i upu a Keriso. Aoao i aoaoga faavae. Ia e atamai i mataupu faavae o loo maua ai i totonu ( O le Mana o le Upu, Liahona, Iulai 1986, 81). Na faaalia mai e Elder Richard G. Scott, o se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: A o outou saili le malamalama faaleagaga, ia saili atu i mataupu faavae. Ia tuu eseese ma le faaeteete mataupu faavae ma faamatalaga ua faaaoga e faamalamalama ai. O mataupu faavae o ni upumoni malolosi eseese ia ua filifilia, mo le tulaga o mea eseese. O se mataupu faavae moni e faamanino ai filifiliga ua faia e tusa lava po o a ni tulaga faigata e tulai mai. E matua taua lava ni faiga maoae e faia i le faatulagaina o upumoni ua tatou maua i ni faamatalaga faigofie o se mataupu (i le Conference Report, Oct. 1993, 117; po o le Liahona, Ian. 1994, 101). O le iloa ma le ola ai i mataupu faavae sao e matua taua mo se olaga fiafia ma se faaipoipoga fiafia. O mataupu faavae o le talalelei e aofia ai aoaoga faavae, tulafono, feagaiga, sauniga, ma mataupu. E ui i lea, i totonu o lenei tusi lesona, o le upu mataupu faavae o loo faatatau i upumoni o le talalelei o loo tuuina mai ia tatou fautuaga ma taitaiga mo amioga. E Tatau Ona Faatino la Tatou Vaega O mataupu faavae e mafai ona vaeluaina i ni vaega autu se lua: afai ma le o le a. O le upu afai o se faaupuga o fautuaga faalauaitele mai le Alii. O le upu o le a o se folafolaga e mafua mai i le usitaia po o le le usitaia o fautuaga. Afai tatou te tausi i poloaiga, o le a tatou manuia i le nuu ua folafolaina (tagai 1 Nifae 4:14).

7 vi F OLASAGA Ua faaupuina e le Atua le Upu o le Poto i se mataupu faavae e i ai sona folafolaga (MFF 89:3). O le upu afai o loo faatatau i le fautuaga ina ia tausisia le mama o o tatou tino i le faaletino ma le faaleagaga. O le upu o le a o loo folafola mai ai le soifua maloloina, poto, malosi ma isi faamanuiaga. E tausisia e le Alii Ana folafolaga: Ua noatia au le Alii, pe a outou faia mea ou te fai atu ai; ae pe a outou le faia mea ou te fai atu ai, e leai sa outou folafolaga (MFF 82:10). E tatau ona faatinoina la tatou vaega ina ia tatou agavaa ai mo faamanuiaga (tagai MFF 30:20 22). E tatau foi ona tatou manatua e fuafua e le Atua le vaega o le a e tusa ai ma Lona silafia ae le o mea e tatou te mafaufau i ai. O mataupu faavae e le masani ona aoaoina pe tusia i le ata afai-o le a. Mo se faataitaiga, e le masani ona saunoa mai le Pulega Aoao afai e te faatuatua, o le a i ai le mana o le Atua i lou olaga. Ae, latou te tuuina mai ni faataitaiga e faamalamalama ai le faatuatua po o le faaosofia o i tatou ina ia tatou faatuatua. O Mataupu Faavae o le Talalelei e Åoão O mataupu faavae o le talalelei e aoao e moni i ona tulaga uma i aganuu uma i taimi uma. O mataupu faavae na faaalia ia Atamu i le amataga o le lalolagi o loo tumau pea lona moni e oo mai i aso nei e gata ai. O loo i ai a tatou perofeta, tusitusiga paia, ma musumusuga a le Agaga Paia e fesoasoani ia i tatou, tatou te iloa ai ma faaaoga mataupu faavae sa o. Otootoga O se mataupu faavae o se mea moni ua faatumauina, o se poloaiga, po o se tulafono e mafai ona e faaaoga e taialaina ai le faiga o au faaiuga. O mataupu faavae e fesoasoani ia i tatou i le faaaogaina o aoaoga faavae o le talalelei i le soifuaga o aso uma. E aumaia ai ia i tatou le malamalama e faamalamalamaina ai le ala i o tatou luma i lenei lalolagi fenumia i ma le agasala. FAAAOGAINA O LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA O le Tusi Lesona a le Tagata Aoga mo Faaipoipoga e Faavavau (aitema 35311) ua tuuina mai ai aoaoga e uiga i tafaoga faamasani ma faaipoipoga mai tusitusiga musuia (tagai i le Autu o le Tusi Lesona, tusi lesona a le tagata aoga, i). O lesona o loo i totonu o lenei tusi lesona a le faiaoga o loo faatatau i mataupu faitau o loo i le tusi lesona a le tagata aoga. A o agai atu tagata o le vasega ina malamalama ma ola ai i aoaoga ua tuufaatasia i le tusi lesona a le tagata aoga, o le a lelei atu la latou sauniuniga mo le faatautaia o o latou lava olaga i mataupu faavae ma mulimuli i le fuafuaga maoa e a le Alii mo le fiafia. O aoaoga o loo i le tusi lesona a le tagata aoga o loo mulimulitai i le ata o le tulafono o molimau. Na saunoa Elder Henry B. Eyring o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: O se tasi o auala ua tatou iloaina ai o le lapataiga e mai i le Alii, o le faailoa mai lea o le tulafono o molimau, o molimau ua faamaoniaina. E foliga mai ua tuuina soo mai saunoaga a perofeta, e tatau loa ona tuu atoa atu i ai lo tatou naunautaiga ma faatumuina o tatou loto i le agaga faafetai ona ua tatou ola i se taimi faamanuiaina (i le Conference Report, Ape. 1997, 32; po o le Ensign, Me 1997, 25; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 309). O mataupu o loo talanoaina i totonu o le tusi lesona a le tagata aoga o loo lisiina faaalafapeta i totonu o le faasino mataupu o le tusi lesona. O le faasino upu o loo i tua o le tusi lesona e mafai foi ona fesoasoani i le au faitau e sailia ai saunoaga ma

8 F OLASAGA vii faaupuga musuia e uiga i mataupu e faatatau i tafaoga faamasani, faauoga mautu, faaipoipoga, ma le aiga. O nei aoaoga o loo tuuina mai ai le finagalo o le Alii mo Ona tagata o le feagaiga pe a oo mai i tafaoga faamasani ma amioga i totonu o le faaipoipoga. O le aoaoina o nei aoaoga faavae ma upu a perofeta o le a aumaia ai ia i tatou le malosi ma le taitaiga i lenei lalolagi ua faateleina lona fenumiai ma le agasala. O LE FAATULAGAINA O LE TUSI LESONA A LE FAIAOGA O lesona taitasi i le tusi lesona a le faiaoga e fitu ni ona vaega: Ulutala mataupu o le lesona. Aotelega o Aoaoga Faavae o se faatomuaga puupuu mo le mataupu o le lesona ma talaaga faaleaoaoga faavae o le lesona. Mataupu Faavae o le aotelega o manatu autu o le lesona. Ia mautinoa e faitau le Ola i Mataupu Faavae o le Talalelei vaega (v viii; po o le tusi lesona a le tagata aoga, viii x). E taua tele le malamalama o oulua uma ma lau tagata aoga i le taua o mataupu faavae i le vasega o Mataupu Faalelotu 234. Na faamalamalama mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: O faiaoga ua poloaiina e aoao atu mataupu faavae o le talalelei ma mataupu o le malo (MFF 88:77) ua tatau ona taofia lo latou aoaoina atu po o le faaaogaina o tulafono patino. Mo se faataitaiga, latou te le aoaoina ni tulafono mo le fuafuaina po o le a le sefuluai atoa, ma e latou te le saunia foi se lisi o mea e fai ma mea e le faia mo le faapaiaina o le Aso Sapati. A uma loa ona aoao atu e se faiaoga le aoaoga autu ma mataupu faavae mai tusitusiga paia ma perofeta soifua, o le faatinoga po o tulafono o le tiutetauave lava lena o le tagata lava ia ma aiga. O aoaoga faavae ma mataupu faavae e lelei ona aoaoina atu e sili atu ona mamana lona aafiaga i amioga nai lo tulafono. Pe a tatou aoaoina atu aoaoga autu ma mataupu faavae, e mafai ona tatou agavaa mo le molimau ma le taitaiga a le Agaga e lagolagoina a tatou aoaoga, ma e tatou te faamausaliina le faatuatua o tamaiti o a tatou vasega i le sailiga o le taitaiga a lena lava Agaga e faaaogaina na aoaoga i o latou lava olaga (i le Conference Report, Oct. 1999, 102; po o le Liahona, Ian. 2000, 96). Faitauga mai le Tusi Lesona a le Tagata Aoga o le lisi o ni mataupu ua fautuaina e faitau mai le tusi lesona a le tagata aoga e tatau ia oe le faiaoga ma le tagata aoga ona faitau ae le i faia vasega taitasi. (Mo se lisi maea o mataupu faitau i le tusi lesona a le tagata aoga mo lesona uma, tagai Faitauga mai le Tusi Lesona a le Tagata Aoga, ix xii). O nei faitauga e tatau ona avea ma punaoa autu mo talanoaga ma e le tatau ona suitulaga i ni tusitusiga faalelalolagi. E mafai foi ona e tagai i le faasino mataupu i le lomiga o le Liahona o le konafesi aoao faato a mae a atu nei e maua ai tuatusi mo faaopoopoga o nei faitauga. O a Mea e Aoao Atu o se faamatalaga se tasi po o le sili atu foi (o loo maua i le itu tauagavale) o loo faamatala ai aoaoga faavae, mataupu faavae, po o manatu o loo aoaoina. Fautuaga i Auala e Aoao Atu Ai o metotia, o auala ma gaoioiga e aoao ai o loo faaaogaina e le faiaoga e fesoasoani ai i tagata o le vasega ina ia latou malamalama i le aano o le lesona. O nei metotia e ono aofia ai ni gaoioiga e pei o ni

9 viii F OLASAGA faatalatalanoaga, otiovisio, tusitusiga, ma ni galuega fai vaega (Aoaoina o le Talalelei: O Se Tusitaulima mo Faiaoga ma Taitai o le OAE [1994], 19).Tagai i le Aoao Atu le Talalelei:O se Tusitaulima mo nisi faamatalaga i mea e aoao ma faapefea foi ona aoao. Faaiuga o le otootoga o mea e ao ona aoaoina e tagata o le vasega mai le lesona.

10 T AIALA MO F AITAUGA T USI M AI LE T USI L ESONA A LE T AGATA A OGA ix TAIALA MO FAITAUGA TUSI MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA LESONA 1: ATIINA AE O SE VAAIGA E FAAVAVAU Saunoaga Vaaiga e Faavavau, Peresitene Spencer W. Kimball (86) Ola i Mataupu Faavae o le Talalelei (viii) Ausia o le Malamalama Faaleagaga, Elder Richard G. Scott (157) LESONA 2: O LE FEAGAIGA FOU E FAAVAVAU O LE FAAIPOIPOGA O Le Feagaiga Fou e Faavavau o le Faaipoipoga (i totonu o le Faaipoipoga mo le Faavavau, 178) Saunoaga i le Faaipoipoga mo le Faavavau, Elder Bruce R. McConkie (178) O Le Aiga e Faavavau, Elder Robert D. Hales (108) Aoaoga filifilia mai le Tautinoga (23) Aoaoga filifilia mai le Tatalaina o Faaipoipoga (77) Aoaoga filifilia mai le O Le Agaga Paia o le Folafolaga (144) Saunoaga i Feagaiga ma Sauniga, Peresitene Iosefa Filitia Samita (40) Aisea e Faaipoipo ai i le Malumalu? Elder John A. Widtsoe (190) O i Latou e le Faaipoipo, (i totonu Faaipoipoga mo le Faavavau, 179) Ia Manatua le Taua o le Faaipoipoga, Elder Bruce R. McConkie; i le Faaipoipoga ma le Fuafuaga Sili o le Fiafia, Elder Joe J. Christensen (303) LESONA 3: O LE AIGA: O SE FOLAFOLAGA I LE LALOLAGI O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, O Le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua (89) O Le Aiga, Elder Henry B. Eyring (111) Aoaoga filifilia e uiga i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (90) O le saunoga a Elder Joseph B Wirthlin e uiga E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia (o loo i totonu o le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, 142) O le saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley e uiga E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia, (o loo i totonu o le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, 142) LESONA 4: O FAATULAGAGA A LE ALII MO TAFAOGA FAAMASANI Mo Le Malosi o le Autalavou (54) Aoaoga Filifilia mai le Taiala mo Tafaoga Faamasani (53)

11 x T AIALA MO F AITAUGA T USI M AI LE T USI L ESONA A LE T AGATA A OGA LESONA 5: O LE TULAFONO O LE LEGAVIA Mama Faaletagata Lava Ia, Elder Jeffrey R. Holland (248) O Lo Tatou Siosiomaga o Amioga Mama, Elder Boyd K. Packer (245) Mama Atoatoa i Tulaga Feusuai (i le Mo le Malosi o le Autalavou, 58) Saunoaga i le E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia, Peresitene Gordon B. Hinckley (i le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, 142) Saunoaga i le E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia, Elder Boyd K. Packer (i le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, 143) O le uluai saunoaga i le Aafiaga o Tafaoga Faamasani, Faaipoipoga, ma Aiga i Ponokarafi, Peresitene Gordon B. Hinckley (i le Ponokarafi, 282) Tosina Atu i Tagata o le Itupa Lava e Tasi, Elder Dallin H. Oaks (313) Saunoaga e uiga i le Tosina Atu i Tagata o le Itupa Lava e Tasi, Peresitene Gordon B. Hinckley (313) Saunoaga i le Olaga Mama ma le Tauagafau, Peresitene Spencer W. Kimball (233) O Le Tulafono o le Legavia, Peresitene Ezra Taft Benson (242) LESONA 6: TUMAU I LE OLA MAMA Saunoaga a Peresitene Gordon B Hinckley e uiga i le Ola Mama ma le Tauagafau, (234) Taunuuga o le Usitai po o le le Usiusitai (o i le Ola Mama ma le Tauagafau, 235) Mo Le Malosi o le Autalavou (54) Ia Ofuina le Ofutau Atoatoa o le Atua, Peresitene Harold B. Lee (237) LESONA 7: AGAVAA FAALETAGATA MA FAAMANUIAGA O LE FAAIPOIPOGA E FAAVAVAU Faamaloloina o Mailaila Matuia o le Faasaunoa, Elder Richard G. Scott (6) Saunoaga e uiga i le Mataupu Faavae o le Salamo, mai ia Elder Boyd K. Packer (i le vaega O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, 92) LESONA 8: FAATOILALOINA O LE TAGATA O LE LALOLAGI Saunoaga a Elder Jeffery R. Holland Faaosoosoga a Satani ma le Tagata o le Lalolagi, (353) Tuuese le Tagata o le Lalolagi, Ae ia O Ese Mai Ma le Manumalo, Elder Neal A. Maxwell (357) Faaeteete i le Faamaualuga, Peresitene Ezra Taft Benson (287) Puleaina o se Loto Ita, Peresitene Gordon B. Hinckley (356) O Le Mou Atu o lo Tatou Tauagafau, Peresitene Gordon B. Hinckley (354) LESONA 9: FAAPALENIINA O LE OLA FAALETAGATA LAVA IA MA MATAFAIOI Aoaoga Filifilia mai le Faatagata Matua (211)

12 T AIALA MO F AITAUGA T USI M AI LE T USI L ESONA A LE T AGATA A OGA xi LESONA 10: SAUNIUNIGA FAALETINO Saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley Saunia mo le Lumanai, (i le A oga, 82) Saunoaga a Elder Howard W. Hunter O Le Taua o A oga mo Tamaitai, (i le A oga, 83) Saunoaga a Elder Russell M. Nelson O Le Taua o A oga mo Tamaitai, (i le A oga, 83) Aoaoga Filifilia mai le Sauniuniga Faaletino (350) Aoaoga Filifilia mai le Tutoatasi (145) Avea ma Tagata e Faalagolago ia te ia Lava, Elder L. Tom Perry (329) LESONA 11: FESOOTAIGA LELEI Fesootaiga i le Aiga, Elder Marvin J. Ashton (34) LESONA 12: O ESEESEGA NA FANANAU MAI MA TANE MA FAFINE Aoaoga Filifilia mai le O Eseesega Na Fananau Mai ma Tane ma Fafine (66) O Le Olioli i le Tulaga Faatamaitai, Sister Margaret D. Nadauld (73) Saunoaga i le Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai, Elder James E. Faust (84) Saunoaga i le Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai, Sister Eliza R. Snow (84) LESONA 13: O MATAFAIOI MA TIUTETAUAVE PAIA O ALII MA TAMAITAI Aoaoga Filifilia mai le O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Alii (213) Avea o se Tane ma Tama Amiotonu, Peresitene Howard W. Hunter (219) Ola Agavaa mo le Teine o le a e Faaipoipo I ai i se Aso, Peresitene Gordon B. Hinckley (222) Mo Tama i Isaraelu, Peresitene Ezra Taft Benson (216) Aoaoga filifilia mai le O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Tamaitai (371) O Tamaitai o le Ekalesia, Peresitene Gordon B. Hinckley (382) Mo Tina i Siona, Peresitene Ezra Taft Benson (377) Aoaoga Filifilia mai le Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai (84) Saunoaga i le Mataupu Faavae o le Fefaaaloaloa i, Elder Merrill J. Bateman (i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi 97) Saunoaga i le O Eseesega Na Fananau Mai ma Tane ma Fafine, Peresitene Boyd K. Packer (67) O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (89) Saunoaga i le O Eseesega Na Fananau Mai ma Tane ma Fafine, Elder Neal A. Maxwell (68) Saunoaga i le O Eseesega Na Fananau Mai ma Tane ma Fafine, Elder Merrill J. Bateman (68) Aoaoga Filifilia mai le Galuega a le Tina i Fafo Atu o le Aiga (253)

13 xii T AIALA MO F AITAUGA T USI M AI LE T USI L ESONA A LE T AGATA A OGA A o le Mea Lava e Tasi e Ao Ina Ia Maua : Ia Avea ma Tamaitai Faatuatua Tele ia Keriso, Sister Patricia T. Holland (392) LESONA 14: ALOFA MONI Aoaoga Filifilia mai le Alofa (163) LESONA 15: O LE SAILIGA MO SE SOA E FAAVAVAU Aoaoga Filifilia mai le Filifilia o se Uo (200) O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (89) LESONA 16: O LE FAAIUGA E FAAIPOIPO MA FAAMAU Aoaoga Filifilia mai le Filifilia o se Uo (200) Saolotoga po o Musumusuga? Elder Bruce R. McConkie (205) Aotelega o le Lisi o Mea e Fai (i le Fuafuaga mo se Faaipoipoga i le Malumalu, 340) LESONA 17: SAUNIUNIGA MO LE MALUMALU O Le Malumalu Paia, Peresitene Boyd K. Packer (341) Aoaoga Filifilia mai Sauniuniga mo le Malumalu (336) LESONA 18: O IESU KERISO, O LE FAAVAE MAUTU O Le Atiina Ae o Uiga Paia, Elder Joseph B. Wirthlin (138) Saunoaga E Faapefea e lo Tatou Alolofa mo le Atua ona Uunaia lo Tatou Gafatia e Alolofa ai i Isi? Elder Russell M. Nelson (i le Alofa, 166) LESONA 19: O FETUUNAIGA I LE OLAGA FAIAIGA Aoaoga Filifilia mai Fetuutuunai i Faaipoipoga (10) Foiaina o Eseesega o Manatu: O Se Fuafaatatau mo le Mauaina o le Lotogatasi i le Faaipoipoga, Elder Robert E. Wells (305) LESONA 20: O FESOOTAIGA MAFANA I LE FAAIPOIPOGA Aoaoga Filifilia mai O Fesootaiga Mafana i le Faaipoipoga (147) Saunoaga i le O le Tau o le Le Faamaoni, Peresitene Thomas S. Monson (i le Faamaoni i le Faaipoipoga, 121) Fuafuaina o le Fanauina o Fanau (16) Mama Faaletagata Lava Ia, Elder Jeffrey R. Holland (248) O Le Punavai o le Ola, Elder Boyd K. Packer (149) LESONA 21: OTOOTOGA O LE LESONA: PULEA O O TATOU OLA I MATAUPU FAAVAE SAO Ausia o le Malamalama Faaleagaga, Elder Richard G. Scott (157) E Tatau Ona Fai la Tatou Vaega (i le Ola i Mataupu Faavae o le Talalelei ix) Saunoaga a Elder Richard G. Scott Faavae mo se Faaipoipoga e Faavavau (132)

14 A TIINA A E O SE V AAIGA E F AAVAVAU 1 1 ATIINA AE O SE VAAIGA E FAAVAVAU AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball e faapea, Afai tatou te ola ma soifua i se olaga e faamamafa mai ai ia i tatou le faavavau, o le a faapea ona tatou faia o faaiuga e sili atu ona lelei ( The Things of Eternity Stand We in Jeopardy? Ensign, Jan. 1977, 3; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 86). MATAUPU FAAVAE O se vaaiga e faavavau e na te faatamaoaigaina le olaga atoa, e aofia ai a tatou faaiuga mo tafaoga faamasani ma faauoga tumau. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Saunoaga i le Vaaiga e Faavavau, Peresitene Spencer W. Kimball (86) Ola ai i Mataupu Faavae o le Talalelei (viii) Ausia o le Malamalama Faaleagaga, Elder Richard G. Scott (157) O aoaoga a perofeta e maua ai se vaaiga e faavavau e uiga i le faamoemoega o tafaoga faamasani. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia iloilo mo sina taimi puupuu tulaga o siomia ai le faigauo tumau a le perofeta o Iosefa Samita ma Ema Hale (tagai i le Iosefa Samita Talafaasolopito 2:56 59). Ia faamatala atu a o faia le faigauo tumau a Iosefa ma Ema, sa iloa [e Iosefa] o loo lumanai le la feiloaiga faaletausaga ma le agelu o Moronae mo le mauaina o faatonuga e uiga i le aumaia o le Tusi a Mamona (tagai i le Church History in the Fulness of Times [tusi lesona a le tagata aoga o le Religion , 2000], 41 44). Fesili: E faapefea ona aafia au faaiuga e uiga i tafaoga faamasani pe afai e te iloa o le a i ai le aso o le a valaauina ai oe i se tulaga e i ai ni ona matafaioi i le Ekalesia? E faapefea i au taumafaiga ina ia e agavaa e fausia le malo o le Atua, ona aafia ai lau amio i taimi o tafaoga famasani? Galuega faivaega. Vaevae le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa. Ia tuu atu i vaega taitasi e filifili se fuaiupu se tasi o fuaiupu nei. Ia tuuina atu ia te i latou ina ia faamatala mai le tulaga lauiloa o a latou tu ma aga e uiga i le fesili ma faamalamalama mai ni iuga ma ni aafiaga lata mai ma ni iuga ma ni aafiaga

15 2 A TIINA A E O SE V AAIGA E F AAVAVAU mamao. Ona tuuina atu lea ia i latou e faaaoga le faasino upu e saili ai fautuaga e uiga i le mataupu o loo i le tusi lesona a le tagata aoga, ma fesili atu ia i latou e faailoa mai ni taunuuga ma ni aafiaga o le mulimuli i lena fautuaga. I le talanoaina faalauaitele, o ai e tatau ona tatou tafafao faamasani i ai? O le a le tulaga o le vavalalata faaletino e talafeagai mo mafutaga faamasani? E faapefea ona tatou taulimaina i latou o e tatou te faamasani i ai? E faapefea ona tatou filifilia o tatou taitoalua? O le a le maualuga o le tautinoga e tatau ona i ai i taitoalua e tusa ai ma a latou tautoga o le faaipoipoga? O a ni tulaga faatauaina e tatau ona taufai maua uma i se paaga o loo faamoemoe mo se faaipoipoga? O a ni lagona po o ni eseesega faalemafaufau e masani ona i ai i le va o le alii ma le tamaitai? O a ni auala e ono mafai ai e nei eseesega ona aafia ni amioga i taimi o tafaoga faamasani? Ia tofia se sui mai vaega taitasi e lipoti mai a latou sailiga i le vasega. (Faapupuu talanoaga, ona o nei mataupu uma o le a toe talanoaina i isi lesona o loo mulimuli mai.) Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le Mosaea 26:1 4 ma fesili atu: O a faafitauli na feagai ma le toatele o le tupulaga laiti? O le a le mea na taitaiina atu i latou i le le talitonu? Na faapefea ona aafia a latou amioga i le le lava ma le faalelalolagi o a latou vaaiga? O a iuga e mafai ona e vaaia i tupulaga o aso nei o loo tutupu a e e aunoa ma le gauai atu i upu a perofeta ma aposetolo? O a ni auala e mafai ona faatosina ai a tatou faigauo i le gauai atu i upu a perofeta ma aposetolo? (O tali e mafai ona aofia ai le i ai o le taitaiga a le Agaga ma le puipuiga o fautuaga a le Atua e ala i Ana perofeta.) Talanoaga. Ia tusi i luga o le laupapa le ata lenei mai le vaega o le Vaaiga e Faavavau (tagai i le tusi lesona a le tagata aoga, i. 86). Silafaga a le Atua Vaaiga a le Tagata Tuanai Taimi nei Lumanai Ia talanoaina ni itu lelei o le i ai o se vaaiga e faavavau. Faitau saunoaga a Peresitene Spencer W. Kimball i le vaega lava lea e tasi. Fesili i tagata o le vasega po o le a se mea na latou aoaoina mai lenei saunoaga e uiga i le taua o le i ai o le vaaiga e faavavau i tafaoga faamasani ma faaipoipoga.

16 A TIINA A E O SE V AAIGA E F AAVAVAU 3 E tatau ona i ai le faatuatua ia Iesu Keriso ina ia maua ai le malamalama faaleagaga ma atiina ae se vaaiga e faavavau i vaega uma o le olaga, e aofia ai tafaoga faamasani. Tatou te maua le vaaiga e faavavau i a tatou tafaoga faamasani ma faauoga e ala i le aoaoina ma le faaaogaina o mataupu faavae o le talalelei. FAUTUAGA I AUALA E AI Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le 4 Nifae 1:35 38, ma fesili i tagata o le vasega pe latou te manatu o loo i ai se fevaevaeaiga tele i tagata o le lalolagi i aso nei. Tau i tagata o le vasega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:14 16 o loo faamatala mai ai se fevaevaeaiga tele i o tatou aso. Tusi le Faatuatua ia Iesu Keriso i le isi pito o le laupapa ma le Leai se Faatuatua i le isi itu. Faitau mai e tagata o le vasega fuaiupu e 14 16, ma fesili: O a ituaiga amio o loo faamatalaina i nei fuaiupu e ono faasino mai ai o le tagata e auai i le itu o le Faatuatua ia Iesu Keriso? O tali e tatau ona aofia ai: Lagonaina o le siufofoga o le Alii ma Ana auauna. Gauai atu i upu a perofeta ma aposetolo. Mauaina o sauniga paia ma le tausia o feagaiga. Sailiga o le Alii ma Lana amiotonu. Fesili: O a amio o loo faamatalaina i nei fuaiupu e ono faaalia ai le tagata e auai i le itu o le Leai se Faatuatua? O tali e tatau ona aofia ai le: Le amanaiaina o le siufofoga o le Alii ma Ana auauna. O le alu ese mai sauniga paia ma le solia o feagaiga. Ua le sailia le Alii, ae savali i ona lava ala ma mulimuli i tupua o le lalolagi. Fesili atu: Aisea e taua ai le faatuatua ia Iesu Keriso i le mauaina lea o le malamalama faaleagaga? Aisea e taua ai le faatuatua ia Iesu Keriso i taimi o a tatou tafaoga faamasani ma faauoga? Faamata o le a se taunuuga pe afai tatou te agai atu ia tatou tafaoga faamasani ma faauoga e aunoa ma le faatuatua ia Iesu Keriso? (E ono vavaeeseina i tatou ma e ono oo i le tulaga e avea ai i tatou ma vaega o Papelonia pe a oo ina faaumatia [tagai MFF 1:14 16].) FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega fai vaega. Ae le i aoaoina lenei lesona, ia mautinoa e toe iloilo ma le faaeteete le Ola i Mataupu Faavae o le Talalelei vaega ([v viii]; po o le tusi lesona a le tagata aoga, [viii ix]) ina ia maua ai le malamalama pe faapefea ona faamatala mataupu faavae mo lenei vasega. O le Mataupu Faalelotu 234 o se vasega e faavae i luga o mataupu faavae, ma e taua tele ia te oe ma au o tagata o le vasega ona malamalama pe faapefea ona faamanuiaina o tatou olaga e mataupu faavae moni. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia sue i le vaega o le Ola i Mataupu Faavae o le Talalelei. Vaevae le vasega i ni vaega se ono ma tuuina atu i vaega taitasi se ulutala mai le vaega lea. Tuu i ai ni nai minute e iloilo ai mea o loo i lalo o a latou ulutala ua atofaina ma saunia ai e aoao atu i le vasega i a latou lava upu ma faaaoga i ai a latou lava faataitaiga. Ia tuuina atu i vaega taitasi e aoao faapuupuu mai ona mataupu faavae i le vasega. Fesili i tagata o le vasega po o le a se mea na aoao mai i lea gaoioiga.

17 4 A TIINA A E O SE V AAIGA E F AAVAVAU Lesona i Mea Faitino. Aumai se tapasa ma se faafanua i le vasega. Ia talanoaina pe faapefea ona fesootai nei mea faitino i mataupu faavae o le talalelei. (Mo se faataitaiga, o le faafanua ma le tapasa, e pei o mataupu faavae o le talalelei, e taialaina i tatou i o tatou taunuuga e aunoa ma le faaalia auiliili mai ai o le laufanua.) Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le Mosaea 4: Fesili atu: E tusa ai ma le fuaiupu e 30, o le a le mea e tatau ona tatou tulimataia, ma o le a le mea e tatau ona tatou faia, e aloese mai ai i le faafanoga? Talanoaga. Valaaulia tagata o le vasega e faitau le Ausia o le Malamalama Faaleagaga, na saunia e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, 157). Ia talanoaina fesili nei: Mai ituaiga aoaoga uma lava, o le fea e pito i sili ona taua? Aisea? O le a se faataitaiga e mafai ona faaaogaina ai mataupu faavae moni i filifiliga o tafaoga faamasani ma faauoga i ni tulaga eseese faapea tu ma aga? Valaaulia tagata o le vasega ina ia tau mai se mataupu faavae moni e uiga i tafaoga faamasani ma faaauooga. Ia tuu atu ia i latou e faamatala mai pe faapefea ona tatou faaaogaina nei mataupu faavae i le faaaogaina lea o le ata e lima vaega na saunoa i ai Elder Scott o le malamalamaaga, faatauaina, usitaia, manatuaina, ma le faalauteleina o le iloa. FAAIUGA Toe tusi le ata o le vaaiga e faavavau (tagai i le itulau e 2). Faitau le Isaia 55:8 9 ma fesili: E faapefea ona fesootai le ata ma fuaiupu nei? E mafai faapefea ona fesoasoani le malamalama i le natura o le Atua ia i tatou ina ia maua lo tatou faatuatua i Ana aoaoga ma poloaiga? E mafai faapefea ona fesoasoani le suesue ma le faaaogaina o mataupu faavae o le talalelei i taimi o a tatou tafaoga faamasani? E mafai faapefea ona fesoasoani le i ai o se vaaiga e faavavau ia i tatou i le faiga o filifiliga amiotonu i tafaoga faamasani, faauoga, ma faaipoipoga?

18 O LE F EAGAIGA F OU E F AAVAVAU O LE F AAIPOIPOGA 5 2 O LE FEAGAIGA FOU E FAAVAVAU O LE FAAIPOIPOGA AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O le faaipoipoga mo le faavavau o se vaega manaomia o le fuafuaga o le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi. Na aoao mai Elder Iosefa Filitia Samita, a o avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, E leai se mea e sili atu ona saunia le tagata mo le mamalu o le malo o le Atua nai lo le faamaoni i feagaiga o le faaipoipoga (The Way to Perfection [1970], 232). Ua aoao mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1 4 e faapea: I le mamalu selesitila e i ai lagi po o tikeri e tolu; Ina ia maua le tulaga aupito i luga, e tatau i le tagata ona ulufale atu i lenei faatulagaga o le perisitua [o lona uiga o le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga]; Afai foi na te le faia faapea, na te le mafai ona maua. E mafai ona ia ulu atu i le isi, ae o le iuga lea o lona malo; e le mafai ona ia uluola (o loo puipui le uluai tusiga). Ua folafola mai ia i tatou o lo tatou faatuatua ma le usiusitai i le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga, o le a avea ai i tatou e pei o le Atua ma ola ai e faavavau ma o tatou aiga i Lona afioaga. MATAUPU FAAVAE Afai tatou te malamalama ma faataua le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga, o le a sili atu ona lelei a tatou tafaoga faamasani ma faauoga tumau i se auala e faatumauina ai lo tatou ola agavaa mo Ana folafolaga paia. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA O le Feagaiga Fou e Faavavau o le Faaipoipoga (i totonu o le Faaipoipoga mo le Faavavau, 178) Saunoaga i le Faaipoipoga mo le Faavavau, Elder Bruce R. McConkie (179) O Le Aiga e Faavavau, Elder Robert D. Hales (108) Aoaoga Filifilia mai le Tautinoga (23) Aoaoga Filifilia mai le Tatalaina o le Faaipoipoga (77) Aoaoga Filifilia mai le O Le Agaga Paia o le Folafolaga (144) Saunoaga i Feagaiga ma Sauniga, Peresitene Iosefa Filitia Samita (40) Aisea e Faaipoipo ai i le Malumalu? Elder John A. Widtsoe (190)

19 6 O LE F EAGAIGA F OU E F AAVAVAU O LE F AAIPOIPOGA O i Latou e le Faaipoipo, (i totonu o le Faaipoipoga mo le Faavavau, 179) Ia Manatua le taua o le Faaipoipoga, Elder Bruce R. McConkie; i le Faaipoipoga ma le Fuafuaga Sili o le Fiafia, Elder Joe J. Christensen (303) O le malamalama i le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga e fesoasoani ia i tatou e tafafao faamasani, faauo, ma faaipoipo i auala talafeagai. FAUTUAGA I AUALA E AI Lesona i mea faitino. Faaali atu i tagata o le vasega se paso felavasai ma fesili atu ni nai fesili po o fesili uma nei: E toafia outou e fiafia e tuufaatasi se paso? E i ai se isi o outou na taumafai muamua e tuufaatasi se paso faigata e aunoa ma se ata e iloa ai foliga o le paso pe a maea? Faamatala mai ou aafiaga. E faapefea ona e faatusatusaina le faasologa o tafaoga faamasani ma faauoga i le tuufaatasia lea o le paso? I tafaoga faamasani, o le a se mea e ono faatusatusa i le ata o le paso ua maea ona tuufaatasia? (O le i ai lea o se vaaiga e faavavau o le olaga, e aofia ai ma le malamalamaaga i le fuafuaga o le fiafia, o le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga, ma le taua o le aiga.) E faapefea ona tutusa le tafaoga faamasani ma faauoga e aunoa ma se vaaiga e faavavau ma le taumafaiga e tuufaatasia le paso e aunoa ma se ata? E faapefea ona fesoasoani le malamalama i le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga ia i latou o loo faamasani i le faia o faaiuga amiotonu? Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1 4. Ia talanoaina le uiga o upu taua taitasi o loo i le faaupuga feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga. Atonu e te manao e aofia i la outou talanoaga ia saunoaga nei: O le feagaiga o le faaipoipoga sa manatu i ai i le tele o seneturi, e aoga lava ma taua seia faatoa tetea i le oti ; o lenei ua faaalia mai se feagaiga fou, o le a aoga mo le faavavau ma le olaga nei. O le a faavavau ae faapena foi ona fou. E fou; ae peitai, o se mea ua leva e pei o le talalelei; e leva e pei o le ata o le faaolataga sa taliaina Fono i le Lagi, ae lei faavaeina le lalolagi.... O se vaega o lena fuafuaga, lena feagaiga, o loo avea ai Iesu Keriso ma Sui ma Puluvaga (Hyrum M. Smith and Janne M. Sjodahl, The Doctrine and Covenants Commentary, rev. ed. [1972], 822). O le feagaiga fou e faavavau...o mea uma lava o le atoaga o le talalelei. O lea la, o faaipoipoga e faataunuuina lelei, o papatisoga, sauniga o le perisitua, o isi mea uma lava o maliega uma, matafaioi uma, o gaoioiga uma e patino i le talalelei a Iesu Keriso, lea e faamaufaailogaina e le Agaga Paia o le folafolaga e tusa ai ma lana tulafono..., o se vaega o le feagaiga fou e faavavau.... O le mea lea, o i latou uma o e saili so latou nofoaga i le malo o le Atua o loo i ai le matafaioi ma le poloaiga ina ia usitaia le feagaiga fou e faavavau, o le atoaga lea o le talalelei faatasi ma ona sauniga uma, feagaiga, meaalofa, ma matafaioi uma (Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [ ], 1:158 59). Fesili atu: Aisea e taua ai le upu faavavau ma le upu feagaiga i la tatou ata tele o tafaoga faamasani ma faauoga? E faapefea e nei upu ona fesoasoani ia te oe ina ia e malamalama i le paso o faauoga ma faaipoipoga?

20 O LE F EAGAIGA F OU E F AAVAVAU O LE F AAIPOIPOGA 7 Afai e le o avea se malamalamaaga o le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga ma se vaega o lau vaaiga, e faapefea ona ono aafia ai au amioga i taimi o tafaoga faamasani? Tusi lesona a le tagata aoga. Faitau le vaega O Le Feagaiga Fou e Faavavau o le Faaipoipoga (i le Faaipoipoga mo le Faavavau, tusi lesona a le tagata aoga, 178). Ia talanoaina pe faapefea ona fesoasoani nei saunoaga ia i tatou ia malamalama ai i lenei faatulagaga o le faaipoipoga. O le malamalama i aoaoga faavae e faatatau i le faaipoipoga e faavavau o le a fesoasoani ia i tatou ina ia malamalama atili ai i le faaipoipoga e faavavau. O i latou o e tausia feagaiga o le faaipoipoga e faavavau o le a mauaina faamanuiaga silisili a le Atua. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Fai atu i tagata o le vasega e faitau mau ma saunoaga nei ma saili le aoaoga faavae e fesootai i le faaipoipoga e faavavau. O fesili e mulimuli i mau taitasi e mafai ona faaaogaina e faamalosiauina ai talanoaga. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49: O le a le mafuaaga na foafoaina ai lenei lalolagi? Toe faitau le saunoaga a Polika Iaga o loo i le vaega O Le Feagaiga Fou e Faavavau o le Faaipoipoga. O a auala e avea ai le faaipoipoga mo le faavavau ma auala manaomia i lo tatou taunuu atu i lo tatou tulaga faalelagi? O le a le feagaiga faaaperaamo? (tagai i le Bible Dictionary, Abraham, covenant of, 602). E faapefea ona fesootai atu i le feagaiga fou faavavau o le faaipoipoga Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1 4; 132: E faapefea ona tatou agavaa e maua le uluola e faavavau? Faitau ia saunoaga a Elder Bruce R. McConkie, a o avea ma se Fitugafulu, i le Faaipoipoga mo le Faavavau (tusi lesona a le tagata aoga, 178). Faitau foi le O Le Aiga Faavavau, na saunia e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, 108). E faapefea ona avea se tasi ma tupu po o se tupu tamaitai i le faavavau? Faitau ia aoaoga filifilia o loo i le vaega o Tautinoga (tusi lesona a le tagata aoga, 23). O a auala e taua ai le tautinoga i le faamalosia o le faaipoipoga? Faitau ia aoaoga filifilia i le vaega o le Tatalaina o Faaipoipoga (tusi lesona a le tagata aoga, 77). O a ni auala e faamata e ese ai se vaaiga a se ulugalii ua faaipoipoina mo le faavavau ma se ulugalii ua faatasia i le pule faalelalolagi? FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Fesili i tagata o le vasega: O le a le uiga o le faamaufaailogaina e le Agaga Paia o le Folafolaga? (tagai i le O Le Agaga Paia o le Folafolaga, tusi lesona a le tagata aoga, 144; tagai foi i le saunoaga a Iosefa Filitia Samita o loo i le Feagaiga ma Sauniga, 40). Ia faamatala atu, o le Agaga Paia o le Folafolaga o le Agaga Paia lea, ua ia tuuina atu le faamaufaailoga o le taliaina i luga o sauniga. Afai tatou te solia ia feagaiga, o le a Ia aveesea lea faamaufaailoga. Afai tatou te ola agavaa ina ia tatou maua le faatasi mai o le Agaga Paia, ua faamauina a tatou sauniga ma ua mafai ona tatou maua faamanuiaga ua folafolaina. Fesili: O le a le mea e ono taofia le Agaga Paia mai le faamaoniaina o se feagaiga? (tagai i le MFF 132:18).

21 8 O LE F EAGAIGA F OU E F AAVAVAU O LE F AAIPOIPOGA Aisea e taua ai ona faamaufaailogaina a tatou sauniga e le Agaga Paia o le Folafolaga? Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le mataupu Faavae ma Feagaiga 130:20 21; 132:5. Ia faamatala atu, e tatau i se tagata ona faamalieina aiaiga o le tulafono ina ia mafai ai ona maua faamanuiaga ua atofaina mo lena tulafono. Tusi i luga o le laupapa le ulutala Mea ua Poloaiina ai Tatou e le Alii, ma le E, Tusa ai ma lo Tatou Faatuatua. Valaaulia tagata o le vasega e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132: Tuu atu ia i latou e faailoa mai mea e manaomia ma faamanuiaga e o faatasi ma le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga. Ia tusi a latou tali i lalo o le ulutala talafeagai i luga o le laupapa. O le siata atoa e tatau ona foliga tutusa ma mea nei: O Mea ua Poloaiina e le Alii E, Tusa ai ma lo Tatou Faatuatua Pe afai e faamaufaailogaina ma le agavaa i ma ua ma lo u toalua e le pule o le perisitua i totonu o le malumalu Pe afai e faamaufaailogaina le ma faaipoipoga e le Agaga Paia o le Folafolaga Pe afai tatou te tausisia ia aiaiga o le tulafono O le a tatou tutu mai i le Uluai Toetu O le a tatou mautofi i nofoalii ma malo O le a maua sa tatou faaipoipoga e aoga i le faavavau O le a tatou uluola e faavavau O le a avea i tatou ma tagata faaeaina Tusi lesona a le tagata aoga. Valaaulia tagata o le vasega e faitau le Aisea e Faaipoipo ai i le Malumalu? na saunia e Elder John A. Widtsoe, o se tasi na avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tagai i le tusi lesona a le tagata aoga, 190). Tuu atu ia i latou e faaali mai ni o latou manatu e uiga i faamanuiaga taitasi o loo talanoa mai ai Elder Widtsoe. E faapefea ona tau atu se faaipoipoga faalemalumalu amiotonu i le fiafia i lenei olaga ma se atoaga o le olioli i le olaga a sau? Tusi lesona a le tagata aoga. Faitau le saunoaga o loo i lalo O i Latou e le Faaipoipo (tusi lesona a le tagata aoga, 179). Fesili i tagata o le vasega po o a mea o loo aoao mai e lenei fuaitau e uiga ia i latou e le i maua le avanoa e faaipoipo ai i lenei olaga. FAAIUGA Faitau le saunoaga mai ia Elder Bruce R. McConkie o loo i lalo o le Manatua le Taua o le Faaipoipoga o loo i totonu Faaipoipoga ma le Fuafuaga Sili o le Fiafia, mai ia Elder Joe J. Christensen (tusi lesona a le tagata aoga, 303). Fesili atu: O a mea e aofia i le agavaa ina ia maua ai se pepa faataga o le malumalu? Aisea e taua ai le agavaa e ulu atu i le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga?

22 O LE F EAGAIGA F OU E F AAVAVAU O LE F AAIPOIPOGA 9 O a auala e mafai e le malamalama i aoaoga faavae o le faaipoipoga e faavavau ona fesoasoani ia te oe ina ia e usitaia ai fautuaga a le Alii e uiga i tafaoga faamasani ma faauoga? Ia molimau atu faapea e tatau ona tatou tausia i o tatou mafaufau le paia o le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga. Ia faamatala atu faapea o le faamamaluina o lenei feagaiga o le faaipoipoga e na o le pau lea o le auala e mafai ai ona faapaleina i tatou i le mamalu ma maua ai le ola faavavau.

23 10 O LE A IGA: O SE F OLAFOLAGA I LE L ALOLAGI 3 O LE AIGA: O SE FOLAFOLAGA I LE LALOLAGI AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O le faamoemoega o le talalelei o le saunia lea o fanau a le Atua ina ia ola e faavavau o ni aiga. O le malamalama ma ola ai i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi o le a mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia tatou galulue agai atu mo lea sini. Na aoao mai Elder Henry B. Eyring o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: E mafai ona e vaai faalemafaufau i le faamamafa ua tuuina e lo tatou Tama Faalelagi i luga o le mataupu o lenei... folafolaga. Ona o lo tatou Tama e alofa i lana fanau, o le a ia le tuuina ai i tatou e taumate solo po o a mea e sili ona taua i lenei olaga e agai i ai o tatou mafaufau e aumaia ai le fiafia po o le faaleogalua e aumaia ai le faanoanoa ( O Le Aiga, [faeasaite a le CES mo le autalavou matutua i vaitausaga o le kolisi, 5 Nov. 1995], 1; po o le To Draw Closer to God [1997], 157; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 111). MATAUPU FAAVAE O le malamalama i le folafolaga i le aiga e fesoasoani ia i tatou e saunia ai mo le faaipoipoga e faavavau. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, O Le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua (89) O Le Aiga, Elder Henry B. Eyring (111) Aoaoga filifilia mai le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (90) Saunoga o loo i le E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia, a Elder Joseph B Wirthlin (o loo i totonu o le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, 143) Saunoaga o loo i le E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia, a Peresitene Gordon B. Hinckley (o loo i totonu o le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, 142)

24 O LE A IGA: O SE F OLAFOLAGA I LE L ALOLAGI 11 O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi o se saunoaga autu lea o le aoaoga faavae ma le finagalo o le Alii. O loo i ai i o tatou aso nei le manaoga ogaoga mo le folafolaga i le aiga. FAUTUAGA I AUALA E AI Tusi lesona a le tagata aoga. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, mai le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, 89). Ona sosoo ai lea ma le faitauina O Le Aiga, mai ia Elder Henry B. Eyring (tusi lesona a le tagata aoga, 111). Ia talanoaina le taua o le folafolaga i le aiga. Talanoaga. Tuu atu i tagata o le vasega e faitau leotele mai nisi o saunoaga mai aoaoga filifila o loo i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (tagai i le tusi lesona a le tagata aoga, 89). Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:38. Matau le folafolaga a le Alii e faapea o le a faataunuuina Ana afioga uma. Ia molimau atu faapea o le folafolaga i le aiga ua agavaa e avea ma siufofoga o auauna a le Alii. Ia fai i tagata o le vasega e faailoa mai folafolaga ma lapataiga mo tagata taitoatasi ma atunuu o loo i totonu o le folafolaga. Ia talanoaina ni mea o loo tutupu po o ni gaoioiga i totonu o o outou nuu po o atunuu o loo lapatai mai ai lenei folafolaga. FAUTUAGA I AUALA E AI Tusi lesona a le tagata aoga. O le folafolaga mo aiga o loo talanoaina ai auala e mafai ai ona tatou tetee atu i osofaiga a Satani i faaipoipoga ma aiga. Faitau le saunoaga a Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le vaega E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia (o loo i totonu o le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, tusi lesona a le tagata aoga, 143). (Atonu foi e te fia faitauina saunoaga faaopoopo mai isi vaega e faamalosia ai le manatu autu.) Fai i tagata o le vasega e su e i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (tusi lesona, 89) ma saili upu autu o loo ta u mai ai le ogaoga o ona fautuaga. Tusi a latou tali i luga o le laupapa. Afai e le mafai e tagata o le vasega ona faailoa mai fuaitau nei, ona faaopoopo lea i le lisi: Matou te... tautino atu ma le faamaoni (para. 1) Matou te toe tautino (para. 4, 5) O le a latou tali atu i le Atua (para. 6) Matou te lapatai atu o tagata taitoatasi (para. 8) Matou te lapatai atu foi... i tagata taitoatasi, alalafaga, ma malo (para. 8) Matou te valaau atu i tamalii ma failauga ma taitai o malo i soo se mea (para. 9) Galuega faivaega. Faitau le saunoaga lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley: Atonu o lo tatou popolega tele o loo i o tatou aiga. O le aiga ua malepelepe i soo se vaega o le lalolagi. O le fusi tuai sa fusia faatasi ai tama ma tina ma fanau o loo ua motusia i soo se vaipanoa (i le Conference Report, Oct. 1997, 94; po o le Ensign, Nov. 1997, 69). Ia fai ni kopi o saunoaga nei e lima, ia tofu le saunoaga ma le pepa e tufa atu. Vaevae le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa ma tuuina atu i vaega taitasi se saunoaga se tasi pe sili atu. Ia faamatala atu, o nei saunoaga o loo faamatala mai ai nisi o luitau o le a feagai ma aiga. Ia sue tagata o le vasega i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (tusi lesona a le tagata aoga, 89). Ia iloiloina e vaega la latou saunoaga tofia ma saili mo ni faafitauli o loo feagai ma aiga.

25 12 O LE A IGA: O SE F OLAFOLAGA I LE L ALOLAGI Ona tuu atu lea ia i latou e iloilo le folafolaga i le aiga ma vaai ni auala e fesoasoani ai le folafolaga e puipui pe faafetaiai ai ia faafitauli ma tali latou te mauaina. Saunoaga 1 Na faaalia e Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: [I totonu o le Iunaite Setete o] matua o le lata i le 2,750 tamaiti ua nonofo valavala pe tetea foi i aso taitasi.... O aso uma lava e sili atu i le 500 tamaiti e ta i 10 i le 14 tausaga ua amata ona latou faaaogaina fualaau oona e faasaina faaletulafono, ma e sili atu i le 1,000 ua amata ona inu ava malosi. E tusa o le afa o tamaiti e aooga i a oga faaitumalo ua latou faaaoga sese fualaau oona po o le ava malosi pe ua aafia foi i le [ola le mama] [Louis S. Richman, Struggling to Save Our Kids, Fortune, 10 Aug. 1992, 34 35]. O faamaumauga mai isi atunuu e tutusa lava le faapopoleina ai. O nei mea ma nisi mea faafatiatama i i o tatou tagata i aso nei ua avea ma pogai o le malepe o le aiga. Afai e mafai e Satani ona faavaivaia pe lepetia le vafealoai alofa i tagata o aiga, e mafai foi e ia ona faatupuina le tele o le mafatia ma le tele o le le fiafia i le tele o tagata nai lo se isi lava ala e mafai ai e ia (i le Conference Report, Ape. 1993, 85; po o le Liahona, Iulai 1993, 80). Saunoaga 2 Na saunoa Peresitene Gordon B. Hinckley, a o avea ma fesoasoani i le Au Peresitene Sili e faapea: Talu mai le 1960, [na matauina ai] e le Iunaite Setete... se 560% o le faateleina o le solitulafono mamafa; 419% le faateleina o le fanau faapouliuli; ua faafa le faateleina o ulugalii tete a; ua faatoluina le sii o pasene o le aofai o fanau ua na o le toatasi le matua o latou nonofo; e sili atu i le 200% le faateleina o fanau talavou ua pule i o latou lava ola (William J. Bennett, Quantifying America s Decline, Wall Street Journal, 15 Mar. 1993, p. A12).... O le mea moni, e le tau faitauina e se tasi ni tauaofa iga faalenumera faapea na te iloa ai le fai ifo i lalo o le ola mama ua siomia ai i tatou (tagai Conference Report Oct. 1993, 76 77; po o le Liahona, Ian. 1994, 67). Saunoaga 3 Na tusia e Elder Alexander B. Morrison, a o avea ma Fitugafulu e faapea: O faamaumauga faafuainumera a le malo [mo le Iunaite Setete] i le 1993 [ua faailoa mai ai e faapea]... e sili atu ma le 1.2 miliona pepe na fananau mai i fafo o le faaipoipoga (31% o i latou uma na fananau, e oo atu i le 28% e faatoa fananau mai i le tolu tausaga talu ai).... Toeitiiti lava tasi mai le fa o maitaga i le taimi nei ua iu i le faapauina, ma le tusa ma le 1.6 miliona maitaga na faapauina na faia i le 1990 ma le sili atu ma le 28 miliona maitaga ua faapauina [talu mai le] O le numera o teteaga i Amerika ua faatupulaia i le tusa ma le 200 pasene i le tolusefulu tausaga ua tuanai; ae na o le 50 pasene o faaipoipoga i le Iunaite Setete i le taimi nei o faaipoipoga mo le taimi muamua.... O le pasene o tamaiti o loo ola i aiga e taitoatasi matua ua sili atu ma le faatoluina i le tolusefulu tausaga ua tuanai, i lona tulaga o loo i ai i le taimi nei ua

26 O LE A IGA: O SE F OLAFOLAGA I LE L ALOLAGI 13 latalata i le 29 pasene o aiga uma lava o loo i ai tamaiti. E tusa ma le 90 pasene o aiga e taitasi matua e leai ni tama.... O lipoti o mea e tutupu i le sauaina o tamaiti ua faateleina mai le 101 i le 10,000 tagata Amerika i le 1976 i le 390 mai le 10,000 i le 1990, ma ua latalata lava i le faafaina ona faateleina (Zion: A Light in the Darkness [1997], 4 7). Saunoaga 4 Na tusia e Elder Alexander B. Morrison, a o avea ma Fitugafulu, e faapea: I le The Atlantic Monthly (Aperila 1993), na tuusao mai e Barbara Defoe Whitehead e faapea o fanau e fananau mai i ulugalii ua tetea pe fananau i fafo atu o feagaiga o le faaipoipoga ua suia ai olaga o tamaiti Amerika.... O tamaiti i aiga e taitoatasi matua e tusa e faaluaina pe faatoluina ia faafitauli i o latou lagona ma amioga nai lo tamaiti mai aiga e toalua matua o loo i ai.... O tamaiti i aiga e taitasi matua e i ai e matele lava i le le faamaeaina o le aoga maualuga, e maitaga talavou, o le a faaaoga sese fualaau, ma o le a aafia ma i ai faafitauli i le tulafono. E sili atu ma le fitusefulu pasene o tamaiti uma e i ai faafitauli i totonu o nofoaga mo tamaiti faafitauli i totonu o le Iunaite Setete e o mai i aiga e leai ni tama.... O le sootaga i le va o le tama-tamaitiiti e matua ogaoga, e masani ona faaleagaina i tua atu o le toe faaleleia o faafitauli e mafua mai teteaga po o le le faamaoni. E latalata atu i le afa o ia tamaiti e le i vaai lava i o latou tama i tausaga ua tea. O le toatele o tama e te i lava ua mou ese atu.... Na faapea mai Barbara Whitehead o iloiloga ma suesuega ua faaalia mai ai o tagata Amerika e vaivai gofie nai lo tupulaga ua tuanai i le faatauaina o le faamaoni i feusuaiga, faaipoipoga mo le olaga atoa, ma le olaga faamatua o se faamoemoega faaletagata taua ma aoga tele. O le avea ma tina ua le toe faamatalaina o se olaga faatamaitai e faamoemoe i ai e ua matutua; e tutusa lava lona taua ma le tulaga moni e faapea o le olaga o le avea ma se tama ua agai ona faaitiitia o se tulaga e masani ona taua ma faamuamua i alii... [ Dan Quayle Was Right, Atlantic Monthly, Ape. 1993, 55 56] E leai se faapotopotoga e mafai ona toe ola umi i lena olaga maualalo, toilalo, ma le aveesea o le faatauaina o le avea ma tama. O alii uma e le taulai atu i le avea o se tama, ae muamua atu ai se faaipoipoga mamalu, e avea o se avanoa ma se tiute paia, ua latou teena lo latou lava avea ma tamatane ma o le a le mafai ona oo atu i lo latou malosiaga paia, i lenei lalolagi po o le olaga a sau (Zion: A Light in the Darkness [1997], 11 14, 18). Saunoaga 5 Na saunoa Elder Eran A. Call, a o avea ma Fitugafulu, e faapea: O le aiga ua sili ona lamatia ma luitauina i aso nei nai lo se isi lava taimi. O aso nei e itiiti ifo i le afa o fanau ua fananau mai i le Iunaite Setete, ma isi atunuu e tele o le lalolagi, ua faaaluina le vaitaimi atoa o laiti i latou i se aiga o i ai uma matua [tagai Barbara Defoe Whitehead, Dan Quayle Was Right, Atlantic Monthly, Ape. 1993, 47]. Ua matua faateteleina lava le tele o le tete a, faapauu pepe ma le lafoa i o aiga. Ua vave tele ona mamulu ese atu le tiute masani o le tama o le tausiaiga, saili mai tupe, puipui, faiaoga o le amio lelei, ma avea ma ulu o le aiga. I le tausaga e 1960 e oo i le 1990, o se vaitau e 30 tausaga, o tamaiti ua fananau fale i le Iunaite Setete, ua faateleina i le 500 pasene, ma ua faateleina le

27 14 O LE A IGA: O SE F OLAFOLAGA I LE L ALOLAGI tatalaga o faaipoipoga i le 400 pasene o teteaga na faateleina i le 400 pasene [tagai David Blankenhorn, Fatherless America: Confronting Our Most Urgent Social Problem (1995)] (i le Conference Report, Oct. 1997, 37 38; po o le Liahona, Ian. 1998, 33). Ia valaaulia se tagata aoga o le vaega muamua e ta u mai mea na maua e le latou vaega. Afai na suesueina e le isi vaega le saunoaga lava lena, ona tuu lea i ai e faaopoopo mai se isi mea e ese na latou mauaina. Faaauau atu i tagata o le isi vaega lea na suesueina le isi saunoaga, ma fai ai lava seia maea ona talanoaina saunoaga uma. Ia molimau atu o le folafolaga i le aiga o loo tuuina mai ai e le Alii ni tali mo le tele o faafitauli o loo feagai ma aiga i aso nei. O mataupu faavae o loo i totonu o le folafolaga i aiga e fesoasoani ia i tatou i le faia o faaiuga i tafaoga faamasani ma faauoga. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Vaevae le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa ma atofa i vaega taitasi se parakalafa mai le folafolaga i le aiga (tusi lesona a le tagata aoga, 89). Ia tuu atu i vaega ina ia saili i auala o loo tauina mai i le parakalafa e mafai ai e aoaoga faavae ona fesoasoani i le faia o faaiuga i tafaoga faamasani ma faauoga. Ia talanoaina mea ua latou maua. Afai e le ta ua e tagata o le vasega mea nei, ona faaaofia lea i le talanoaga: O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ua faauuina e le Atua ma... o le aiga o le totonugalemu lea o fuafuaga a Lå Foafoa mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau (para. 1). O le mataupu faavae lenei o le a fesoasoani tatou te iloa ai le mafuaaga e manaomia ai ma alagatatau le faaipoipoga. O tane uma ma fafine o se atalii po o se afafine faaleagaga faapelepele a ni matua faalelagi ma, o lea ua tofu ai i latou taitoatasi ma se natura ma se taunuuga paia (para. 2). O lenei mataupu faavae ua fesoasoani ina ia tatou malamalama ai i le mafuaaga e tatau ai ona tatou tausia ma le faaaloalo i latou uma o e tatou te faamasani i ai. Ua mafai i sauniga paia ma feagaiga ua maua i malumalu paia ona... toe faatasia ai aiga e faavavau (para 3). O lenei mataupu faavae o le a fesoasoani i soa o loo tafafao faamasani ia malamalama ai i le manaomia o le filifilia ma le poto o se soa e faavavau. FAAIUGA Ia faasoa atu parakalafa muamua e tolu o saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley i le vaega faaopoopo E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia (i totonu o le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, tusi lesona a le tagata aoga, 142). Fesili atu i tagata o le vasega po o a aafiaga latou te manatu e tatau i mataupu faavae o loo i le folafolaga i le aiga ona i ai i a latou tafaoga faamasani ma faauoga tumau. Ia molimau atu o le folafolaga i le aiga o se tusiga musuia na tuuina mai mo lo tatou saogalemu ma faamanuiaga mai perofeta moni a le Atua. Ia uunaia tagata o le vasega ina ia suesue le folafolaga i taimi uma ma faaaoga ona mataupu faavae i o latou olaga.

28 O FAATULAGAGA A LE A LII MO T AFAOGA F AAMASANI 15 4 O FAATULAGAGA A LE ALII MO TAFAOGA FAAMASANI AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE Ua tuuina mai e le Alii ia i tatou faatulagaga mo tafaoga faamasani ina ia tatou maua ai le fiafiaga sili, puipuiga, ma le faamanuiaina. Ua faataatia mai e le Au Peresitene Sili se auivi o nisi o nei faatulagaga i se tamaitusi ua taua Mo Le Malosi o le Autalavou, o loo toe lolomiina i totonu o le tusi lesona a le tagata aoga ( Mo Le Malosi o le Autalavou, 54). E tusa ai ma le lomiga muamua o lenei tamaitusi, na saumoa ai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: I totonu o ona lautusi o loo i ai se otootoga o saunoaga e uiga i nisi o tulaga patino faatauaina. O nei saunoaga na saunia e auauna faauuina a le Alii, mafaufau ane i le mau o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga: O se tiute tatau foi ia i tatou i le tupulaga tutupu a e uma, ma e lotomama uma Aua o i ai nei lava nisi e toatele i le lalolagi... a e taofia mai le upumoni ona ua latou le iloa le mea e maua mai ai. (MFF 123:11 12; tagai foi i le Iere. 50:2; 1 Ni. 21:22.) O loo faamatalaina e le tamaitusi, i [se] auala faapuupuu, faatulagaga patino lelei. E ui e tele mea o loo aofia ai, e tele foi nisi mea e mafai ona i ai ae le o i ai. Ua lava auiliiliga o loo aofia ai e mafai ai e outou taitoatasi ona iloa le mea o loo finagalo i ai le Alii mo outou ( Standards of the Lord s Standard-Bearers, Ensign, Aug. 1991, 9). MATAUPU FAAVAE O le mulimuli i faatulagaga a le Alii e tau atu ai i se fiafiaga e sili atu ma se puipuiga. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Mo Le Malosi o le Autalavou (54) Aoaoga Filifilia mai le Taiala mo Tafaoga Faamasani (53) Ua tuuina mai e le Alii ia i tatou taiala mo tafaoga faamasani mo le filemu o o tatou mafaufau, puipuiga, ma le fiafia. FAUTUAGA I AUALA E AI Lesona i Mea Faitino. Manatua: O lenei gaoioiga o loo taulai atu i se tala faatatau i le tenisi. Afai o oe po o au tagata o le vasega e le masani i le tenisi, e mafai ona e suia i se isi taaloga e i ai ni ona tuaoi e faailogaina ai i totonu ma le i fafo.

29 16 O FAATULAGAGA A LE A LII MO T AFAOGA F AAMASANI Tusi i luga o le laupapa se malae tenisi e pei o le malae lea e faatusa atu iinei. Fesili i tagata o le vasega ina ia tau mai nisi o tulafono o le taaloga. (Ia saunia e tuu atu ni faamatalaga pe afai e le iloa e tagata o le vasega le taaloga.) U u i luga se pate tenisi ma ni polo tenisi. Fai i tagata o le vasega ia mafaufau i le fita o le faafoeina ma le saoasaoa o loo i se tagata taalo tenisi e mafai ai ona ia gaoioi ai i le faaaogaina o nei mea taalo faatauvaa. Ia faamatala atu faapea i le tulafono taua o le tenisi o le tatau lea ona i ai pea le polo i totonu. Faamanino atu e leai ni tulafono o le saosaoa e te taina ai le polo po o le aofai foi o taimi e ova ai i luga o le upega, ae e i ai tulafono o le tausia o ai ae pe sa pa u le polo i totonu po o fafo. Fesili atu: Pe faatagaina tagata taaalo tenisi ona filifili i le tele o le malae a o faagasolo se taaloga? Pe filifilia e le au taaalo ia tuaoi o le malae i ni nai minute ae le i amataina se taaloga? Pe suia e le au taaalo ia tulafono pe a maea ona amata le taaloga? E mafai faapefea ona faatusatusa laina o le malae tenisi i faatulagaga ua uma ona faataatia e le Alii mo le faailoaina atu o lagona faaletino i taimi o tafaoga faamasani? (O ia tuaoi ua matua manino lona faailogaina.) O a ni auala e mafai ai e nei faatulagaga mai le Alii ona aumaia le filemu o le mafaufau, fiafia, ma le puipuiga ia i tatou? Ia faasoa atu saunoaga nei na faia e Peresitene Gordon B. Hinckley i le autalavou: Ou te folafola atu ia te outou, o le a le tuulafoaiina lava outou e le Atua pe afai o le a outou savavali i Ona ala ae taitaiina e Ana poloaiga ( O Le Fautuaga ma le Tatalo a se Perofeta mo le Autalavou, Liahona, Ape. 2001, 30). O a tuaoi ua fautuaina i tatou ina ia tutumau ai i totonu? E moomia ona tatou iloa ma mulimuli i faatulagaga a le Alii mo tafaoga faamasani. FAUTUAGA I AUALA E AI Tusi lesona a le tagata aoga. Ia talanoaina pe ono faape o tatou olaga pe a na fai e leai ni faatulagaga e taialaina ai i tatou. Fesili i tagata o le vasega e manatunatu po o le a le tulaga e oo i ai tafaoga faamasani pe a na leai ni tulaga faatonuina. Faatatau i le saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley o loo i lalo o Taiala mo Tafaoga Faamasani (tagai i le tusi lesona a le tagata aoga, 53). Fesili i tagata o le vasega e faitau ma tauaofai lana fautuaga. Ia faitau mai e se tagata o le vasega le saunoaga lenei mai le lomiga muamua o le Mo Le Malosi o le Autalavou: O tulaga faatonuina o ni tulafono po o ni taiala ia ua tuuina mai ina ia fesoasoani ai ia te outou e fua i ai a outou amio. Aisea ua tuuina mai ai e le Alii ia tulaga faatonuina? E finagalo o Ia ina ia toe foi uma atu Ana fanau ina ia mau faatasi ma Ia i se aso. Ae peitai, ua Ia silafia ua na o latou o e ua agavaa o le a mafai ona mau faatasi ma Ia. E fesoasoani tulaga faatonuina ia te outou ina ia

30 O FAATULAGAGA A LE A LII MO T AFAOGA F AAMASANI 17 iloa ai po o le a le lelei o au sauniuniga ina ia mau faatasi ma lou Tama o i le Lagi. O o outou olaga atoa i lenei lalolagi ua faamoemoe e tuu atu ai ia te outou ia avanoa e aoao ai ina ia filifili le lelei nai lo le leaga, o le auauna atu nai lo le manatu faapito, o le agalelei ma le manatu mo isi nai lo le faafefeteina ma le mitamitavale. O le faatusatusaina o au amioga ma ou manatu i tulaga faatonuina a le Tama, o le a e tu ai i se tulaga lelei e te pulea ai oe ma faia filifiliga sa o. O poloaiga (tulaga faatonuina) a le Atua e tumau, e le faamaluelueina, ma e faatuatuaina. A o e tausisi i ai, o le a e maua le anoanoai o faamanuiaga mai le lagi e aofia ai ma le meaalofa o le ola faavavau ([1990], 6). Fai i tagata o le vasega e fai se aotelega o le saunoaga lenei. Ia valaaulia tagata o le vasega e fua a latou amio agai i le taiala o loo i le lomiga o loo i ai nei o le Mo Le Malosi o le Autalavou. Valaaulia i latou ina ia iloilo a latou faiga masani o tafaoga faamasani ma fesili ifo ia i latou lava po o nei faiga masani o loo taitaiina atu ai i latou i se faaipoipoga i le malumalu. Ia uunaia tagata o le vasega ina ia tautino atu ina ia suia soo se faiga masani e le o talafeagai ma le mea o loo finagalo i ai le Alii. Ia talanoaina pe faapefea e le ola ai i faatulagaga a le Alii ona aafia ai lo tatou fiafia i le taimi nei ma le lumanai. Tusi lesona a le tagata aoga. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau le vaega o tafaoga faamasani o loo i le Mo Le Malosi o le Autalavou (tusi lesona a le tagata aoga, 00 [55 56]). Ia tuu atu ia i latou e lisi mai tulaga faatonuina mo tafaoga faamasani ua faataatia mai e le Ekalesia i le vaega lenei. Ia valaaulia i latou e talanoaina le faamoemoega o nei tulaga faatonuina ma pe faapefea foi ona taitaia i latou i le fiafia sili atu, puipuiga, ma le faamanuiaina i tafaoga faamasani. O le tele o gaoioiga mananaia o tafaoga faamasani e ogatasi ma faatulagaga a le Alii. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Faitau fautuaga lenei mai le Mo Le Malosi o le Autalavou : Ia fuafua tafaoga faamasani e lelei ma e le taugata, ma fesoasoani e iloa ai e le tasi le isi (tusi lesona a le tagata aoga, 58). Fesili i tagata o le vasega mo ni faataitaiga o gaoioiga o tafaoga faamasani e talafeagai ma nei tulaga faatonuina. Galuega faivaega. Ia kopi siata e lua o loo i le faaiuga o le mataupu lenei i itu e uma o le pepa e tufaina atu. Vaevae le vasega i ni vaega taitoatolu pe taitoafa, ma tuu atu i vaega taitasi se pepa tufaina atu. Ia faamatala atu, o le pito i luma o faataitaiga o ni uiga lelei e tatau ona i ai i se paaga, ae o le pito i tua o le lisi o gaoioiga mo tafaoga faamasani. Faatonu vaega ina ia filifili gaoioiga o tafaoga faamasani mai le lisi e manatu o le a sili ona faailoa ai le i ai po o le le i ai o uiga moni o loo i luga o le siata i le pito i luma. Tuu atu ia i latou e tusi i le koluma taumatau o le siata a latou filifiliga pito i luga e tolu o tafaoga faamasani mo uiga moni taitasi. Tuu atu i vaega ni nai minute e faatumu ai faamatalaga manaomia, ona tulai lea o se sui mai vaega taitasi e faasoa mai a latou tali i le vasega. E te ono manao e aofia ai i le talanoaga ia fesili nei: O le a se taua o nei uiga moni taitasi i se faaipoipoga ma le aiga? O le fea gaoioiga o tafaoga faamasani e masani ona e filifilia? Aisea? O le fea gaoioiga o tafaoga faamasani e seasea ona e filifilia po o le le filifilia lava? Aisea?

31 18 O FAATULAGAGA A LE A LII MO T AFAOGA F AAMASANI O a nisi gaoioiga o tafaoga faamasani e ono fesoasoani i se paga ina ia malamalama ai le tasi i le amio sao, o uiga faaalia, ma manatu o le isi i le talalelei, ma isi tulaga? O a ni auala e ono mafai ai e se paga ona iloatino tulaga faatonuina a le isi mai gaoioiga ua e filifilia? Aisea e taua ai lou iloaina o tulaga faatonuina a le o loo oulua tafafao faamasani? Ia talanoaina le saunoaga lenei mai le Mo Le Malosi o le Autalavou : O aganuu e talia ai tafaoga faamasani po o aumoega, e mafai ona fesoasoani ia te oe tafaoga faamasani e atiae ai faauoga tumau, ma iu ai ina maua se soa e faavavau. Tafafao faamasani ma na o i latou e maualuluga o latou tulaga faatonuina, ma i latou foi e mafai ona e tausisia ai ou tulaga faatonuina (tusi lesona a le tagata aoga, 58). Fesili i tagata o le vasega pe aisea e taua ai le tafao faamasani na o i latou e maualuluga o latou tulaga faatonuina. Tusi lesona a le tagata aoga. Ia faamatala atu i tagata o le vasega e faapea o le Mo Le Malosi o le Autalavou o loo faatulaga mai ai ni vaega o faatulagaga e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia tatou tafaoga faamasani ma faauoga tumau. Valaaulia i latou e faitau le Mo Le Malosi o le Autalavou mai le vaega Loto Faafetai seia oo atu i le Ia Agai i Luma ma le Faatuatua (tusi lesona a le tagata aoga, 55 61). Fai atu ia i latou e lisi mai faatulagaga o loo faamatala mai i vaega ia. (Manatua: Lesona 5, O Le Tulafono o le Legavia, o loo talanoaina ai le autu o le mama atoa i tulaga feusuai.) Tusi lesona a le tagata aoga. Suesue aoaoga filifilia mai le Taiala mo Tafaoga Faamasani o loo i le vaega o le tusi lesona a le tagata aoga (53). Ia talanoaina lenei fautuaga mai o tatou perofeta ma aposetolo, o loo taulai faapitoa lava i mataupu e le i talanoaina. FAAIUGA Fai i tagata o le vasega ina ia mafaufau loloto i mea ua latou aoaoina e uiga i le taua o le ola ai i faatulagaga a le Alii. Ia molimau atu faapea e tuuina mai e le Alii ia i tatou faatulagaga e fesoasoani ia i tatou ina ia tatou fiafia ai i a tatou tafaoga faamasani ma faauoga tumau ma puipuia ai i tatou mai faatosinaga e ono taofia ai i tatou mai le fausiaina o se faaipoipoga ma se aiga e faavavau.

32 O FAATULAGAGA A LE A LII MO T AFAOGA F AAMASANI 19 Uiga e Manatunatu I Ai O Gaoioiga o Tafaoga Faamasani e Mafai Ona Fesoasoani e Faaalia ai Nei Uiga Faaleagaga; o se faavae e atiina ae i luga o Keriso Alofa mama, alofa, ma popolega o le tagata lava ia Lagona faatagata matua; uiga tutumau Faanaunauga mautu, maelega, mafaufau atiae Ua lava le iloa i mea tautupe ma le ola pulea Soifua maloloina o le tagata lava ia Faamaoni ma le amio sao Onosai ma le faapalepale Tomai faaletausiaiga O le olioli i fanau Poto agavaa; manao i le atamai O le mafai ona faaali atu lagona talafeagai mo tafaoga faamasani O le mafai ona tumau i se galuega

33 20 O FAATULAGAGA A LE A LII MO T AFAOGA F AAMASANI Gaoioiga o Tafaoga Faamasani a. O i se tifaga, po o le matamata i le televise po o ni ata vitio. e. O i se faaaliga ata, tala faatino, po o se konaseti. i. O i se siva. n. O e tietie taavale po o le pasi. p. Feasiasia i i le aiga o le tasi ma le isi. s. Auai i se galuega auauna atu po o se galuega fesoasoani. aa. Nonofo faatasi i lalo ma talatalanoa. ee. Asiasi le tasi i le fale faigaluega o le isi. ii. O faatasi e fai se faatauga. o. Matamata i se taaloga afeleti. u. Auai i ni taaloga afeleti. f. O i se savaliga po o le tietie uila. g. Fai se pati i se fale o se isi. l. Fai se tafaoga. m. Auai i se faatasiga i le falelotu. t. Auai i sauniga lotu. v. Fai se taumafataga i se faleaiga. h. Saunia ma fai se taumafataga i le fale. k. Fai meaaoga po o le faitau tusi faatasi. r. Auai i se komiti mo gaoioiga a le aoga po o le ekalesia. oo. Asiasi po o le taaalo ma uso ma tuafafine laiti, fanau teine ma fanau tama a tausoga o matua po o isi foi tamaiti laiti. uu. O i ni tafaoga faamasani taitoalua po o se vaega. ff. Fai se taaloga o fesili ma tali e fai vaega po o ni taaloga o matematega.

34 O LE T ULAFONO O LE L EGAVIA 21 5 O LE TULAFONO O LE LEGAVIA AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson e faapea, O le tulafono o le legavia o se uiga lelei ma mama atoatoa i tulaga feusuai (The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 278). I se tusi na tuuina atu i tagata o le Ekalesia i le aso 14 Novema 1991, na ta ua ai e le Au Peresitene Sili: O sootaga i feusuaiga ua na o le va lava o le tane ma le ava e faatagaina ai i totonu o noataga o le faaipoipoga. Soo se isi lava sootaga o feusuaiga, e aofia ai le faitaaga, mulilua, ma le faatauatane po o le faatauafafine, o se agasala lava lea (i totonu o le tusi lesona a le tagata aoga, 245). Na faaopoopo mai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: E moomia e alii ma tamaitai uma ona silasila totoa i le tulafono o le legavia. O le tulafono Aua e te mulilua e aafia ai mea uma lava ( Combatting Spiritual Drift Our Global Pandemic, Ensign, Nov. 1993, 107). Na aoao mai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: Ua faamatalaina lo tatou faamamafaina o le tulafono o le legavia, i lo tatou malamalamaaga i le autu o o tatou mana foafoa, mo le faataunuuga o le fuafuaga a le Atua.... I tulaga e i fafo atu o noataga o le faaipoipoga, o le faaaogaina o le mana foafoa i auala uma lava, o ni faaaogaina sese ma agasala inosia ia o le uiga paia silisili o tane ma fafine (i le Conference Report, Oct. 1993, 99; po o le Liahona, Ian. 1994, 86; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 279). Na tusia e Bruce C. Hafen, lea na mulimuli ane valaauina o se Fitugafulu, e faapea: Ina ia tatou malamalama lelei, ua lapataiina i tatou e le au perofeta ma tusitusiga paia ina ia tatou ola mama, e le faapea ua mafua lenei lapataiga ona o se mea ua leaga le alofa faamanamea, a e ina ia iloa ai le lelei ma le tatau o le alofa faamanamea. Ua le gata o se mea lelei, a e o se mea mama, taua, mamalu ma le paia ( O Le Talalelei ma le Alofa Faamanamea, Liahona, Iuni 1983, 9). MATAUPU FAAVAE I o tatou aafiaga uma i tafaoga faamasani ma faauoga tumau, ua faasino mai e le tulafono o le legavia le auala i le filemu o le mafaufau, o le saogalemu tumau, ma le fiafia. TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Mama Faaletagata Lava Ia, Elder Jeffrey R. Holland (248) O lo Tatou Siosiomaga o Amioga Mama, Elder Boyd K. Packer (245)

35 22 O LE T ULAFONO O LE L EGAVIA Mama Atoatoa i Tulaga Feusuai (i le Mo le Malosi o le Autalavou, 58) Saunoaga i le E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia, Peresitene Gordon B. Hinckley (i le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, 142) Saunoaga i le E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia, Elder Boyd K. Packer (i le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, 143) O le uluai saunoaga i le Aafiaga o Tafaoga Faamasani, Faaipoipoga, ma Aiga i Ponokalafi, Peresitene Gordon B. Hinckley (i le Ponokalafi, 282) Tosina Atu i Tagata o le Itupa Lava e Tasi, Elder Dallin H. Oaks (313) Saunoaga o loo i le vaega o le Tosina Atu i Tagata o le Itupa Lava e Tasi, Peresitene Gordon B. Hinckley 313) Saunoaga i le Olaga Mama ma le Tauagafau, Peresitene Spencer W. Kimball (233) O Le Tulafono o le Legavia, Peresitene Ezra Taft Benson (242) O aoaoga faavae autu o le talalelei e fausia ai faamoemoega o le tulafono o le legavia. O sosaiete ma faalapotopotoga i aso nei ua latou le faatauaina le legavia ma le mama atoatoa. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Vaevae le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa. Fai i tagata o le vasega e sue i le Mama Faaletagata Lava Ia, mai ia Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, 248). Ia tuuina atu i vaega taitasi ia vaega nei mai lena saunoaga: O Le Aoaoga Faavae o le Agaga o le Tagata, O Le Faailoga Silisili o le Faatasiga Atoatoa, ma O se Faailoga o le Va Feagai ai ma le Atua Ia fai i vaega e suesue vaega ua tuuina atu ia te i latou ma tali fesili nei: Aisea e tatau ai ona tatou ola mama? Aisea ua taua ai tele lenei mataupu mai le vaaiga e faavavau? A uma, ona talanoaina lea o a latou tali. Fesili: Aisea ua taua tele ai le salamo i le faasa oina lea o se auala e le o ogatasi ma faatulagaga a le Alii? FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau le O Lo Tatou Siosiomaga o Amioga Mama, mai ia Elder Boyd K. Packer, o se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, 245). Tuu atu ia i latou e vaai mo: Auala ua tuumaualaloina ai e sosaiete le legavia ma le ola mama atoatoa. Taufaasese a Satani e uiga i le legavia. Suiga o uiga ma amioga i feusuaiga. O faatosinaga ma aafiaga faalelalolagi i sosaiete ma tagata taitoatasi. Talanoaga. Valaaulia tagata o le vasega e faitau le vaega Mama Atoatoa i Tulaga Feusuai vaega o le Mo Le Malosi o le Autalavou (tusi lesona a le tagata aoga, 58). Ia faapena foi ona faitau le saunoaga mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley ma Elder Boyd K. Packer i le vaega E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia (o loo i le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, tusi lesona a le tagata aoga, 142) ma le parakalafa muamua i le tuufaatasiga o saunoaga mai ia Peresitene Hinckley i lalo o le Ponokarafi (tusi lesona a le tagata aoga, 283).

36 O LE T ULAFONO O LE L EGAVIA 23 E faaopoopo atu i ai, atonu e te manao foi ina ia aofia ai nisi o nei saunoaga po o saunoaga uma foi i le talanoaga: [E i ai] faigata o loo taufaamatau mai i le Ekalesia.... [O le tasi o nei mea] o le tulaga le mama o feusuaiga.... Afai ua faatuatuanai i le mama o le olaga, o le a oo mai isi mafatiaga i o tatou luga e faapei o ni tafega o vaitafe pe a matala faitotoa o lologa. Afai e tuulafoaia le mama o le olaga, o isi uma faigata o le a oo mai i luga o i tatou e pei o se vaitafe pe a matala faitotoa o lologa (Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 5 th ed. [1939], ). E ao ia i tatou uma ona i ai se popolega e uiga i le lalolagi ua tatou nonofo ai, o se lalolagi ua i faitotoa o le faatafunaga.... Ua anoanoai i latou i le lalolagi ua foliga mai ua latou te leiloa pe le kea foi i le sao po o le sese (James E. Faust, i le Conference Report, Oct. 1996, 57; po o le Liahona, Ian. 1997, 48). E le i i ai muamua lava, i la matou augatupulaga, le matua matilatila naua o au a le amioleaga, matua leai se ma, le fefe, fai faamalosi e pei o aso nei.... Ua osofaia le aiga. Ua tele naua aiga ua faaleagaina.... Ia outou tutu i luga ae o mea mataga ma le eleelea, ma faaosoosoga ua siomia ai outou (Gordon B. Hinckley, Savavali i le Malamalama mai le Alii, Liahona, Ian. 1999, 117). Ua o tatou vaai i le tulaga o le ola mama ua matuai pa u lava i lalo, seia oo mai i le taimi nei ua matuai leai lava ni faatulagaga (Boyd K. Packer, i le Conference Report, Oct. 1998, 27; po o le Liahona, Ian. 1999, 25; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 295). O le lalolagi i aso nei, o le eseesega i le va o le sao ma le sese ua tau le manino ona o leo malomaloa ma faatosina o loo tauvalaau mai e leai ni faatapulaa i amioga faaletagata. Latou te tautatala i le saolotoga moni e aunoa ma ni manatu i ni taunuuga. Ou te faapea atu ma le manino o lea ituaiga amioga o se auala vave lea i le faatafunaina o le tagata (James E. Faust, i le Conference Report, Ape. 1999, 59 60; po o le Liahona, Iulai 1999, 53). Fesili i tagata o le vasega: Aisea tou te manatu ai o loo i ai se le amanaiaina faapea e le lalolagi o nei faatulagaga? Molimau atu e taua le manaomia o le ola ai i faatulagaga. Talanoaga. Manatua: I sauniuniga e aoao atu lenei lesona faitino, ia mautinoa ua suesueina ma le faaeteete le saunoaga a Elder Dallin H Oaks e uiga i le Tosina Atu i Tagata o le Itupa Lava e Tasi, (tusi lesona a le tagata aoga, 313) ina ia sauniuni ai e tali fesili o aoaoga faavae e faatatau i lenei mataupu. Ia tali fesili a tagata o le vasega i le faailoa atu lea ia te i latou o nei tali e mafai ona maua i le lauga. Ia uunaia tagata o le vasega o e mananao i nisi faamatalaga ina ia suesue atili le lauga. Sue ma tagata o le vasega i aoaoga filifilia o loo i le vaega Tosina Atu i Tagata o le Itupa Lava e Tasi (tusi lesona a le tagata aoga, 313). Faitau leotele le tali a Peresitene Gordon B. Hinckley i le fesili O le a se lagona o la outou Ekalesia e uiga i le faatauatane? Valaaulia ni tagata se toalua o le vasega e fai se tala faatino. Fai i le isi e faatino le vaega o se tagata o le Ekalesia ae fai le isi ma tagata e le o i ai i le ekalesia. O

37 24 O LE T ULAFONO O LE L EGAVIA le tagata o loo fai ma tagata o le Ekalesia ia tuuina atu se faamalamalamaga o le saunoaga a Peresitene Hinckley i le tagata e le auai i le ekalesia. Aua nei avea le tala faatino e fai ma tulaga faamomoiloto pe avea foi e fai ma se fefinauaiga. Fesili i le vasega: I lalo o a tuutuuga e avea ai le tosina atu i uiga faatauatane ma se taufaamatau i le auai o se tagata i le Ekalesia? O a nisi mafuaaga o i ai, e ese mai le faatumauina o le avea o i tatou ma tagata o le Ekalesia, mo le legavia? (tagai i le Kalatia 5:22 23). Afai e te lagona o loo i ai se manaoga i lau vasega, ia tuu atu i tagata o le vasega e faitau le saunoaga mai ia Elder Dallin H. Oaks e uiga i le Tosina Atu i Tagata o le Itupa Lava e Tasi (tusi lesona a le tagata aoga, 313). Ia tuuina atu nisi o fesili nei po o fesili uma foi: O a mafuaaga na tuuina mai e Elder Oaks na ala ai ona fai lenei saunoaga: O upu feusuaiga a le itupa e tasi, faatauafafine, faatauatane, o upu e faamatalaina ai ni mafaufauga patino, lagona, po o amioga. E tatau ona tatou aloese mai le faaaogaina o nei upu e fai ma nauna e faailoa ai ni tulaga faapitoa po o ni tagata patino? Na faapefea ona taulimaina e Elder Oaks i lana saunoaga le talitonuga o le lalolagi i aso nei e faapea o nisi o tagata na fananau mai lava faapena? O a ni fautuaga o loo tuuina atu e Elder Oaks ia i latou o loo tauivi ma lagona ma mafaufauga faatauatane? Afai tatou te faalogo i lapataiga a le Alii ina ia legavia, o le a tatou tutu ma le mausali e tetee atu matagi o le ola le mama. FAUTUAGA I AUALA E AI Tusi lesona a le tagata aoga. Ia faasino tagata o le vasega i le saunoaga mai ia Peresitene Spencer W. Kimball o loo i lalo o le Ola Mama ma le Tauagafau (tusi lesona a le tagata aoga, 233), ma talanoaina fesili nei: O le a le taimi sili ona talafeagai e faatulaga ai ou faatulagaga mo amioga i taimi o tafaoga faamasani? Aisea? O le a le saunoaga a Peresitene Kimball e uiga i le malamalama mama? E mafai faapefea ona e iloaina pe a lapataia oe e lou malamalama mama e uiga i nisi o amioga? E faapefea ona e faatautaia ou mafaufauga ina ia ogatasi ma lou malamalama mama? Ae faapefea pe afai o le a lua le malilie ma lau uo e uiga i amioga e tatau pe le tatau foi i tafaoga faamasani? E faapefea ona foia lea faafitauli ma tumau i faatulagaga o le Ekalesia? Tusi lesona a le tagata aoga. Fai i tagata o le vasega e faitau le O Le Tulafono o le Legavia mai ia Peresitene Ezra Taft Benson (tusi lesona a le tagata aoga, 242). Tuu atu i tagata o le vasega e tali mai i fesili nei: O le a le saunoaga a Peresitene Benson e uiga i le iuga o le agasala ma le solitulafono? O a faamanuiaga na ia taua e uiga i le tumau i le ola mama? O le a le mea na aoao ai i tatou e le Alii e uiga i agasala o feusuaiga, e tusa lava po o a talitonuga e mananao le lalolagi ia i tatou ia tatou talitonu i ai?

38 O LE T ULAFONO O LE L EGAVIA 25 O le a le mea o loo faamoemoeina e le Alii mai ia te oe? O a laasaga e mautinoa ai o le a e le pa u atu i lea soligatulafono? Tuu mai ni faataitaiga o se fiafiaga sili ma le saogalemu e oo mai ia i latou e usiusitai i le tulafono o le legavia. FAAIUGA Tusi mau nei i luga o le laupapa: Ia e taofi ou tuinanau uma, ina ia faatumauina oe i le alofa (Alema 38:12). Fesili: O le a le uiga o le upu taofi? ( Ia taofia, taitaia po o le pulea; siaki, mataituina; taofi o tuinanau [Noah Webster, An American Dictionary of the English Language (1828)].) O le a sou manatu i le uiga o le faaupuga taofi ou tuinanau uma? O a auala e mafai ai e le pulea lelei o o tatou tuinanau ona taitaia i tatou i le faateleina o le alofa? E mafai faapefea e le ola i le tulafono o le legavia ona taitaia i tatou i le faatupulaia o le alofa ma se faaipoipoga lelei ona tausia? E faapefea ona taitai atu i tatou i le fiafia ma le olioli e le usiusitai i poloaiga? Aisea?

39 26 T UMAU I LE O LA M AMA 6 TUMAU I LE OLA MAMA AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE Pe a tatou usitaia le tulafono o le legavia, o le a fesoasoani le Alii ina ia tatou tutupuae i le faatuatua, talitonuina o i tatou lava, filemu o le mafaufau, ma le fiafia i lenei olaga ma le olaga a sau. I le konafesi aoao ia Aperila 1942, na tuuina atu ai e Peresitene J. Reuben Clark Jr. se savali mai le Au Peresitene Sili o loo aofia ai saunoaga nei: E mamalu ma pito atu i agelu se talavou e mama (i le Conference Report, Ape. 1942, 89). Na fautua mai Peresitene Gordon B. Hinckley i le autalavou a le Ekalesia e faapea: Aloese mai talanoaga leaga. Aua le ta u fua le suafa o le Alii. Ia filifili ma le faaeteete au uo. Ia mama. Aua le faamaimauina lou taimi i faafiafiaga e faatamaia ai. Aloese mai ponokarafi. E faasufi, ae o le a faatamaia ai outou. E uiga i fualaau faasaina,...ia matua aloese atoatoa mai ai. Ua fautuaina e le Ekalesia e le tatau ona vave eva faamasani a o laiti. O le eva faamasani tumau a o laiti, e masani lava ona taitaiina atu i se mala. Ia outou maua se taimi matagofie, a ia soso ese ma le fai ma masani. Ia tuu ou lima ia te oe lava. ( O le Fautuaga ma le Tatalo a se Perofeta mo le Autalavou, Liahona, Ape. 2001, ) MATAUPU FAAVAE O le fiafia ma le filemu o le mafaufau e sau mai le tausia o o tatou olaga ia mama. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Saunoaga a Peresitene Gordon B Hinckley e uiga i le Ola Mama ma le Tauagafau, (234) O Taunuuga o le Usiusitai po o le le Usiusitai (o loo i le Ola Mama ma le Tauagafau, 235) Mo le Malosi o le Autalavou (54) Ia Ofuina le Ofutau Atoatoa o le Atua, Peresitene Harold B. Lee (237)

40 T UMAU I LE O LA M AMA 27 E oo mai faamanuiaga silisili ona o le usiusitai i le tulafono o le legavia, ae e oo mai iuga matautia ona o le le usiusitai i ai. O le ola foi i isi mataupu faavae o le talalelei e fesoasoani ia i tatou ina ia tatou ola ai i le tulafono o le legavia. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia tusia i luga o le laupapa le ulutala Usitai ma le Le Usitai. Ia faitau mai e tagata o le vasega le faatonuga a Peresitene Hinckley i le autalavou a le Ekalesia (i totonu o le Ola Mama ma le Tauagafau, tusi lesona a le tagata aoga, 234) ma le vaega Taunuuga o le Usiusitai po o le Le Usiusitai (i totonu o le Ola Mama ma le Tauagafau, tusi lesona a le tagata aoga, 235). Faaaoga ia faitauga nei e fai ma tulaga e faailo ai faamanuiaga o le usiusitai ma taunuuga o le le usiusitai (e aofia ai le lagona tausalaina, loto momomo ma aiga malepelepe, faamai feaveai e ala i feusuaiga, o tina ma tama le faaipoipoina). Lisi tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa i lalo o ulutala talafeagai. Ia valaauina tagata o le vasega e faasoa mai ni faataitaiga mai tusitusiga paia o ni faamanuiaga e ala mai i le usiusitai i le tulafono o le legavia. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Fesili: O le a le mea e mafai ona tatou faia ina ia tatou tumau ai i le ola mama? Tusi manatu o tagata o le vasega i luga o le laupapa. Faitau mau nei ma talanoaina pe faapefea e nei mau taitasi ona fesoasoani i lo tatou malamalamaaga i auala tatou te tumau ai i le ola mama: Kalatia 5:16 17, 19 21; Iakopo 1:13 15; 1 Nifae 15:23 24; Alema 13:28; 17:2 3; Helamana 5:12. Tusi lesona a le tagata aoga. Vaevae le vasega i vaega taitoatolu po o le taitoafa ma tuu atu i vaega taitasi se vaega o le Mo le Malosi o le Autalavou (tusi lesona a le tagata aoga, 54). Ia tuuina atu i vaega taitasi e faitau vaega ua atofaina mo i latou ma saili ni fautuaga mai le Au Peresitene Sili e fesoasoani ia i tatou ina ia tatou tumau i le ola mama i taimi o a tatou tafaoga faamasani ma faauoga tumau. Ia lisi ni mea na maua e tagata o le vasega i luga o le laupapa. Afai latou te le i taua manatu taitasi nei, ia aofia ai i le faatalanoaga: Filifili uo e mafai ona fefaasoaai ou faatulagaga ina ia mafai ona faamalosia ai e le tasi le isi e ola i faatulagaga maualuga (tusi lesona a le tagata aoga, 56). Ia tausia tagata uma i le agalelei ma le faaaloalo (57 58). Ia laei i laei tauagafau (56). Ia filifili na o faafiafiaga ma ala o faasalalauga e faagaeetia ai oe (57). O ponokalafi i ona itu uma... e matua matautia lava ma faataumaoi (57). Ia e maua le lototele e te savali ese mai ai i se tifaga po o se pati o faia ai se vitio, tape se komepiuta po o se televise, sui se alaleo faasalalau o se leitio, pe tuuese se mekasini pe afai o faaali mai ai pe tusia ai ni mea e le ogatasi ma tulaga faatonuina a le Tama Faalelagi (57). Aua e te faalogologo i musika e aveesea ai le Agaga, e uunaia ai le ola le mama, faaviivii i uiga fia malosi po o le faatupu vevesi, faaaoga ai gagana mataga po o gagana faatiga, pe faalauiloa ai foi faiga faa-satani po o isi faiga faatiapolo (57).

41 28 T UMAU I LE O LA M AMA Afai e te siva, ia matua aloese lava mai le fepaiai o lou tino ma le tino o lau paga. Aua nei faaaogaina ni faiga po o ni taga e tosina ai ni amioga feusuai (57). Tafafao faamasani ma na o i latou e maualuluga o latou tulaga faatonuina, ma i latou foi e mafai ona e tausisia ai ou tulaga faatonuina (58). A amata ona e tafao faamasani, ia o faatasi ma nisi pe taitoatele ni paga e tafafao faatasi (58). Ia fuafua tafaoga faamasani e lelei ma e le taugata (58). Ia fai mea na o le a fesoasoani ai ia te oe ma au paaga e tausisia ai le faaaloalogia o oe, ma tumau ai lou mafuta vavalalata ma le Agaga o le Alii (58). Ua poloai mai le Atua o le sootaga vavalalata faalefeusuai, e ao ona faaagaaga mo faaipoipoga (58). Ia taulimaina ma le faaaloalo i taimi uma le tagata e te tafao faamasani i ai (59). Ia o i ni nofoaga saogalemu e faigofie ai ona e pulea ou lagona faaletino. Aua nei e auai i ni talanoaga po o ni gaoioiga e faaosofia ai lagona feusuai (59). O gaoioiga po o faiga faatauatane ma faatauafafine o se agasala matuia (59). Ia e faamaoni ia te oe lava, o isi, ma le Alii (59). Afai e te tausia le Upu a le Poto ma mulimuli i isi gaoioiga faasoifua maloloina, e te maua ai faamanuiaga o se tino maloloina lelei, o se mafaufau mataalia, ma le taitaiga a le Agaga Paia (60). Ia e faamaoni i le Alii ma Lana Ekalesia i ona tulaga uma (60). O filifiliga sao e oo atu ai i le fiafia ma le ola e faavavau (61). Talanoaga. Ia fai atu i tagata o le vasega e faitau le Ia Ofuina le Ofutau Atoatoa o le Atua, na saunia e Peresitene Harold B. Lee (tusi lesona a le tagata aoga, 237). Fesili: O a vaega e fa o le tino o loo lapatai mai ai Paulo ia i tatou ina ia puipuia mai osofaiga a Satani? O a mea e faaaogaina e ao ona mamanuina ai o tatou ofutau? O a auala e mafai ai ona fesoasoani le upumoni, amiotonu, o le talalelei o le filemu, ma le faaolataga i le faasaoina o lo tatou ola mama? E mafai faapefea ona tatou faaaogaina le talita o le faatuatua ma le pelu o le Agaga e faatoilaloina ai taumafaiga a Satani e aveese lo tatou ola mama mai ia i tatou? Aisea e tatau ai ona i ai uma le talita ma le pelu? Faitau le Efeso 6: Faaali le Ata o le Feagaiga Fou 18, O le Ofutau Atoatoa a le Atua (14:43; aitema 5x141), o le faaalia o aoaoga i ona po nei a Paulo i le Efeso 6:11. Talanoaga. Ia talanoa ma tagata o le vasega po o a mea e mafai ona tatou faia ina ia laugatasia ai a tatou amio ma lo tatou malamalamaaga o le sa o ma le

42 T UMAU I LE O LA M AMA 29 sese. Fesili po o le a le mea e mafai ona tatou faia e faatumauina ai la tatou vaaiga e faavavau i taimi o faaosoosoga po o le le mautonu. Atonu e te manao ina ia aofia ai nisi o mea nei po o mea uma nei i le talanoaga: E tatau ona tatou mulimuli i fautuaga a Elder Harold B. Lee, a o avea o ia ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, i le faatauaina o le olaga faatamaitai (i le Conference Report, Ape. 1954, 71). E tatau ona tatou faitauina tusitusiga paia i aso uma. E tatau ona tatou fafagaina o tatou agaga ina ia mafai ai ona ia puleaina o tatou tino. E tatau ona tatou faapea ifo ia i tatou lava: E faapefea ona aafia ai a u i lea amio? E faapefea ona aafia ai isi la u uo o loo ma tafafao faamasani, lo u aiga, le aiga o la u uo o loo ma tafafao faamasani, o lo u toalua i le lumanai ma fanau? E faapefea e le amio lea ona aafia ai lo ma va ma le Atua? E moomia ona tatou manatua o le tosina atu i isi tagata i feusuaiga ua tuuina mai e le Tama Faalelagi ia i tatou o se vaega o le mana o le foafoaga ua Ia faasoa mai ia i tatou. Faatasi ai ma lena mana, ua Ia tuuina mai foi le malosi tatou te pulea ai na lagona. E tatau ona tatou taliaina le matafaioi o le puleaina lea o o tatou mafaufauga, lagona, ma amioga (tagai i le 1 Korinito 10:13; 2 Peteru 2:9; Mataupu Faavae ma Feagaiga 62:1). E le tatau ona tatou fefefe e faia se talanoaga e faatulaga ai tuaoi ma se uo o loo oulua tafafao faamasani, aemaise lava le uo e foliga mai e manao i se fesootaiga militino nai lo le mea e tatau ai. E mafai ona tatou faataitai muamua i le mea e tatau ona tatou tautala atu ai. E le tatau ona tatou faatagaina o tatou tagata e faapogisaina e le amioga eleelea o lo tatou siosiomaga. Na sii mai e Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le solo lenei na tusia e Alesana Pope: O amio le mama o se sauai taufaafefe, E ao ona inoino i ai ae le o le vaai i ai; Peitai ua vaaia soo, ua masani i ona foliga, Muamua e onosai, gaualofa, ona opo mai ai lea (An Essay on Man, epistle II, laina ; Conference Report, Ape. 1993, 94; po o le Liahona, Nov. 2001, 4). E tatau ona tatou ola i faatulagaga a le Alii e ui i le malosi mai o a isi, e tusa lava foi pe faapea e faifai i tatou o ni uiga-tuai (tagai i le Nifae 8:33 34). E tatau ona tausia a tatou feagaiga o le faamanatuga ina ia tatou manatua pea Iesu Keriso (tagai i le MFF20:77, 79) ma tali i faaosoosoga e pei ona Ia faia e ala lea i le le gauai atu i ai (tagai i le MFF 20:22). FAAIUGA Fai atu i tagata o le vasega ia manatua pea o taui faaletino ma taui faaleagaga e oo mai ia i tatou pe a tatou mama atoatoa. Ia talanoaina le savali mai le Au Peresitene Sili na tuuina mai e Peresitene J. Reuben Clark i le 1942 (tagai i le vaega o aotelega o aoaoga faavae i le itulau e 26 i luga a e). Ia faasoa atu lau molimau i le taua o le tumau i le mama atoatoa i lo tatou olaga atoa.

43 30 A GAVAA F AALETAGATA MA F AAMANUIAGA O LE F AAIPOIPOGA E F AAVAVAU 7 AGAVAA FAALETAGATA MA FAAMANUIAGA O LE FAAIPOIPOGA E FAAVAVAU AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O le togiola a Iesu Keriso ua mafai ai ona tatou aeae ai i faamanuiaga e oo mai i le agavaa mo se faaipoipoga i le malumalu. Na saunoa Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: Ou te molimau atu faatasi ai ma se puapuaga ma tiga le mafaamatalaina i se tau e le mafuatiaina, na maua ai e le Faaola Lana aia tatau e avea ai ma o tatou Fautua, ma o tatou Togiola, ma lo tatou Faamasino Mulimuli. O le faatuatua ia te Ia, ma le mauaina o sauniga tatau ma feagaiga, o le a e mauaina ai lau aia tatau i faamanuiaga o faaipoipoga e faavavau, ia ua mafai ona maua ona o Lana togiola le faatuaoia (i le Conference Report, Ape. 1999, 34; po o le Liahona, Iulai 1999, 31). MATAUPU FAAVAE O le Togiola a Iesu Keriso ua mafai ai ona tatou aeae i faamanuiaga o le faaipoipoga e faavavau. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Faamaloloina o Mailaila Matuia o le Saunoa, Elder Richard G. Scott (6) Saunoaga o loo i le Mataupu Faavae o le Salamo, Elder Boyd K. Packer (i le vaega o le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi vaega 90) Manatua: I lenei lesona atoa, e tatau ona e faamamafa atu i ai le taua o le taumamaoese atoatoa mai le agasala o feusuaiga. Ae peitai, atonu o loo i ai ni tagata i lau vasega ua latou solia le tulafono o le legavia. E tatau foi ona e faamamafaina atu le mana o le Togiola a Keriso ma lo tatou tulaga e salamo ai ma faamamaina atoatoa. E mafai foi e tagata o le vasega ona fesili e uiga i le sauaina ma le le agavaa faaletagata. Ia sauniuni mo na ituaiga fesili i le faitauina lea o le Faamaloloina o Mailaila Matuia o le Saunoa mai ia Elder Richard G. Scott (tusi lesona a le tagata aoga, 6). Faamalosia tagata o le vasega ina ia filifilia paaga e maua ai lo latou fiafia ma taimi alu tatau.

44 A GAVAA F AALETAGATA MA F AAMANUIAGA O LE F AAIPOIPOGA E F AAVAVAU 31 O le agavaa mo sauniga i le malumalu e manaomia ai le salamo faamaoni, e aofia ai le faanoanoa faaleatua mo agasala a se tagata. FAUTUAGA I AUALA E AI Vitio. Mafaufau e faailoa atu le mataupu o le agavaa faaletagata i le faaalia lea o le vitio o le Feagaiga Fou 16, O le Faanoanoa FaaleAtua e Tau Atu ai i le Salamo (9:25, aitema 5x141). Po o le faitau po o le toe faamatala o tala nei: O se tamaitai talavou ua uma ona faamau ma ua matua fiafia lava e uiga i lana faaipoipoga i le malumalu o loo loma. I le taimi o le faatalanoaga ma lana epikopo mo lona pepa faataga o le malumalu, sa ia tautau atu ai ni agasala ua tuanai. Sa faamalamalama atu e le epikopo e tatau ona toe tuu i tua lana faaipoipoga i le malumalu ina ia lava le taimi e saili ai le ala sa o o le salamo. Sa matua le fiafia lenei tamaitai, ona o le popole ma lona maasiasi e ta u atu i lana uo tama, o aiga ma uo. Sa ia lagona ua le fetaui le faaiuga a le epikopo, ona ua leva ona le toe tafao faamasani ma le alii na tupu ai le agasala ma ua le toe faia ai lava lea agasala. Sa faamalamalama atu i ai e le epikopo e faapea o le salamo moni e manaomia ai ni mea e sili atu nai lo le na o le faamutaina o le faia o le agasala, ma o lona faafuaseia o lona le fiafia ua na o se faaaliga lea o le faanoanoa faalelalolagi. Sa ia aoao atu ia te ia e tatau ona ia lagonaina le faanoanoa faaleatua ina ia mafai ai ona salamo. E ui lava ina tolopo le aso o le faipoipoga, ae o le suesue ma tatalo o le a latalata ai o ia i lona Tama Faalelagi, ia oo i le faanoanoa faaleatua, ole atu mo le faamagaloga, ma mulimuli ane ai maua le olioli o le salamo. E ui lava ina lagona le tiga, ae i le aso o lana faaipoipoga na ia lagona le filemu tele ma le fiafia ona ua ia iloa ua faamamaina o ia ma agavaa ai e ulu atu i le maota o le Alii. A maea le vitio(po o le tala), fesili atu: Aisea na alagatatau ai i lenei tamaitai talavou ona tautau atu ana solitulafono? O le a le mea na mafai ai ona aluese o ia mai le faanoanoa faalelalolagi ae agai atu i le faanoanoa faaleatua? O le a le mea e tatau ona tatou faia ina ia salamo ai e ese mai le mauaina o le faanoanoa faaleatua? (Mai le tele o isi mea, e tatau ona tatou ole atu mo le faamagaloga.) O le a se mea e ono tupu pe ana fai e filifili le tamaitai talavou e nana ana agasala mai le epikopo ma lana uo tama nai lo le taliaina o lena matafaioi? (tagai i le MFF132:18). O a ni auala e te manatu na tuputupuae ai o ia ona o le tautau atu ma le salamo? O le a se mea na lamatia ina ua ia tautau atu ma salamo? O a ni auala sa mafai ona tuputupuae ai lana uo tama? O le a sou manatu na faapefea ona aafia ai lona lagona tauaogaina ona o lenei mea na tupu? O le a sou manatu na faapefea ona aafia ai lona va ma le Alii?

45 32 A GAVAA F AALETAGATA MA F AAMANUIAGA O LE F AAIPOIPOGA E F AAVAVAU O le salamo moni e aumaia ai le faamagaloga i le tagata solitulafono e ala i le Togiola. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia faitau leotele le saunoaga mai ia Elder Boyd K. Packer, a o avea ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, i le vaega Mataupu Faavae o le Salamo (i le vaega O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi tusi lesona a le tagata aoga, 92). Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le 1 Ioane 1:8 ma fesili: Aisea e taua ai i a i tatou pe faapefea ona tatou salamo moni ia tatou agasala? Valaau tagata o le vasega e faaamatala le auala o le salamo e pei o loo latou aoaoina se tagata e le auai i le Ekalesia. Fai atu ia te i latou e aofia ai elemene o le salamo o loo taua i le Mosaea 27:23 29; Alema 36:5 24. Ia aofia elemene nei pe afai e le taua e tagata o le vasega: Ia tatou iloa lo tatou lagona tausalaina. Faanoanoa faaleatua ma le tiga o a tatou agasala. Faatoesega (i le Tama Faalelagi, i isi ua tatou faia i ai se mea sese, ma i taitai faaperisitua pe a talafeagai ai) ma talosaga mo se faamagaloga. O le taliaina o le taulaga togiola a Keriso. O le toefuataiina, i le mea e gata ai, o mea ua leiloloa po o ua aveesea. Suia o le agasala i le usitai i tulafono a le Atua. O le olioli matagofie e oo mai ma le faamagaloga o a tatou agasala (tagai i le Alema 36:20 21). Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le Mosaea 4:2 3. Ia talanoaina pe mafai faapefea ona tatou iloa ua faamagaloina i tatou pe a maea ona tatou salamo. E tusa ai ma le fuaiupu e 3, o a aiaiga e tolu e fesoasoani ia i tatou ina ia tatou iloa ai ua faamagaloina a tatou agasala? (O le oo mai o le Agaga o le Alii i o tatou luga, ua faatumulia ai i tatou i le olioli, ma ua ia i tatou le ( filemu o le mafaufau. ) Faitau fuaiupu e 26 30, ma talanoaina po o le a le mea a le tagata e tatau ona fai ina ia faatumauina ai le faamagaloina o agasala. Talanoaga. Faitau leotele ma talanoaina le saunoaga lenei mai ia Peresitene Boyd K. Packer, Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: Ia Aperila 1847, na taitai atu ai e Polika Iaga le vaega muamua o paionia mai Winter Quarters. I lena lava taimi e tasi, i le 1,600 maila i le itu i sisifo i lalo atu o mauga o Sierra Nevada e agai atu i le Vanu o Sacramento, sa i ai le au malaga ua faasalalauina solo e Donner. Na latou pagatia ai i se taumalulu matautia i le malosi o le kiona i lalo ifo o mauga. E toetoe a le talitonuina pe afai na i ai se tasi na ola i aso ma vaiaso ma masina o le fia aai ma le mafatia e le mafaamatalaina. Sa faatasi ma i latou se tamaitiiti e sefululima tausaga le matua e igoa ia John Breen. I le po o le aso 24 o Aperila, na savali atu ai o ia i le Faatoaga a Johnson. I ni tausaga mulimuli ane sa ia tusia ai e faapea: O le po na matou taunuu atu ai i le Faatoaga a Johnson, ma o le taimi muamua na ou vaai atu ai i le faatoaga, o le taeao po lava. Sa lelei le tau, sa ufitia le laueleele i le mutia lanumeamata, sa tausani mai manu i luga o tumutumu o laau, ma ua taunuu le faigamalaga. Sa faigata ona ou talitonu o loo ou ola pea. O le vaaiga na ou vaaia i lena taeao e foliga mai na pueina e lo u mafaufau. O le tele o mea na tutupu ua faagaloina, ae o loo mafai pea ona ou vaai atu i le

46 A GAVAA F AALETAGATA MA F AAMANUIAGA O LE F AAIPOIPOGA E F AAVAVAU 33 tolauapiga i tafatafa o le Faatoaga a Johnson [John Breen, Pioneer Memoirs, e le i lomia, e pei ona taua i le The Americanization of Utah, faasalalauga a le PBS i le televise]. O le taimi muamua sa ou le malamalama i lana faamatalaga faapea o le tele o mea na tutupu ua faagaloina. E mafai faapefea ona aveese mai lona mafaufau le tele o masina na feagai ai ma puapuaga ma le faanoanoa? E mafai faapefea ona suia lena taumalulu matautia e se taeao susulu e tasi? I le mafaufau atili i ai, na ou manatu ai e le o se mea faigata ona malamalama i ai. Ua ou iloa ni mea faapena na tutupu foi i ni tagata ou te iloa. Ua ou vaaia foi se tasi na faaaluina se taumalulu umi o le nofosala ma le fia ai faaleagaga lea na aveesea i le taeao o le faamagaloga. Ina ua oo mai lea taeao, na latou iloa ai le mea lenei: Faauta, o le ua salamo i ana agasala, e faamagaloina o ia, ma o a u, le Alii, ou te le toe manatua lava [MFF 58:42]. O a u, o a u lava lå soloiesea au solitulafono, ona o a u lava; o au agasala foi ou te le toe manatua ia [Isaia 43:25]. Aua ou te faamagalo ia latou amio leaga, ma ou le toe manatua a latou agasala [Ieremia 31:34]. Aua ou te faamagalo ia latou amioleaga, ou te le toe manatua foi a latou aga sala ma o latou solitulafono [Eperu 8:12; tagai i le Eperu 10:17].... O tusi na maua mai i e na faia ni sese matuia. Ua latou fesili mai, Pe mafai ea ona faamagaloina a u? O le tali o le ioe! (i le Conference Report, Set. Oke. 1995, 21 22; po o le Liahona, Ian. 1996, 22). O le salamo ia tatou agasala ma faalagolago i le Togiola a Iesu Keriso e toefuatai ai le tauaogaina. FAUTUAGA I AUALA E AI Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau mau nei ma talanoaina fesili o loo tuuina mai faatasi ai. Fai atu i tagata o le vasega e vaai mo mea e atagia mai ai le salamo ma le mana o le Togiola a Iesu Keriso. Mosaea 11:14; 23:9. O le a le matuia o agasala a Alema le Matua? Alema 26: E faapefea ona e iloa na faamagaloina Alema le matua? Aisea e mafai ai foi ona faamagaloina i tatou? Mosaea 28:4. O le a le matuia o agasala a Alema le Ititi? E faapefea ona e iloa na faamagaloina o ia? Alema 8:14 15; 36: O le a le mea na fai e Alema le Ititi na maua ai lona faamagaloina ma toe faamamaina ai o ia? E faapefea ona faatatau le vaega lea ia i tatou? 2 Nifae 25:23, 26. O le a le tala a Nifae ia i latou o e matatau ina ne i le mafai ona faamagaloina i latou? Mosaea 26:29; Moronae 6:8. O le a se faamoemoega o i ai mo i latou e toe agasala ina ua maea ona faamagaloina? Mosaea 14:4 5. O le a le uiga o nei fuaiupu ia te oe?

47 34 A GAVAA F AALETAGATA MA F AAMANUIAGA O LE F AAIPOIPOGA E F AAVAVAU E sili atu ona lelei le le agasala i le taimi muamua nai lo le agasala ma salamo. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Fesili: E faapefea ona aoga i le tamaitai talavou o loo i le tala i le lesona ua tuanai lona le agasala i le taimi muamua? Ia talanoaina le saunoaga mai ia Elder Spencer W. Kimball, a o avea o ia ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: O se tasi o manatu sese o loo i ai i nisi o tagata solitulafono, ona o le mafai ona maua e latou o le faamagaloga mai le Atua, ua oo ai ia te i latou se manatu faapea e mafai ona faamalosia atili i latou, pe afai e faia le agasala ona ola ai lea mo se vaitaimi mo le salamo. O le mea moni lava e le sao lea manatu. O le tagata e tetee atu i faaosoosoga ma ola ai e aunoa ma le agasala e sili atu ona lelei o ia nai lo le tagata ua pau atu i le agasala, e tusa lava po o le a le salamo ua oo i ai lena tagata.... O lana agasala ma lona salamo o le a le mafai ona faamalosia ai o ia ina ia sili atu nai lo le tagata lea o loo tausisi pea o ia i le amiotonu.... E matua sili atu lava le lelei ona le solia o le agasala! (O le Vavega o le Faamagalo Atu [1969], 361). Ia talanoaina pe aisea e sili ai ona lelei le tausisi i le amiotonu. FAAIUGA Faitau le saunoaga a Elder Richard G. Scott mai le aotelega o aoaoga faavae mo le lesona lenei (30). Ia valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto i le aafiaga o o latou olaga ona o le Togiola a Iesu Keriso. Ia molimau atu i le mana faaola o le Togiola ua maua ai e i tatou le avanoa e faaipoipoina ai mo le faavavau.

48 F AATOILALOINA O LE T AGATA O LE L ALOLAGI 35 8 FAATOILALOINA O LE TAGATA O LE LALOLAGI AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE Sa aoaoina e le tupu o Peniamina lona nuu, Aua o le tagata o le lalolagi o le ita lea i le Atua, ma ua faapea talu le pau o Atamu, e faapea foi e oo i le faavavau, faavavau lava (Mosaea 3:19). Sa ia faamalamalamaina e faapea o lea ituaiga tagata o le a tumau pea i lena tulaga se i vagana ua ia gua i atu i galuega alofa a le Agaga Paia, ma tuuese le tagata o le agasala, ma ua avea o ia ma tagata amiotonu ona o le togiola a Keriso le Alii; ma avea foi o ia e pei o le tama itiiti, ua fia usiusitai, ma agamalu, ma faamaulalo, ma onosai, ma ua tumu i le alofa ma le fia gauai i mea uma ua silafia e le Atua e tatau ona faatiga ai o ia, e pei lava ona gauai le tama itiiti i lona tama (f. 19). Na aoao mai Elder Orson Pratt, a o avea ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e faapea: O le tele ona amiotonu o tagata o le tele foi lena o lo latou agavaa mo le alofa atu i isi ma tuu atu i ai le fiafia. E mafai e le tagata amioleaga ona alofa i lana ava ae laitiiti (O le Tagatavaai [ ], 156; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 166). MATAUPU FAAVAE A o tatou tauivi ia avea atili e faapei o le Faaola ma faatoilaloina le tagata o le lalolagi, o le a matuai lava saunia i tatou mo tafaoga faamasani ma se faaipoipoga i le malumalu. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Saunoaga a Elder Jeffery R. Holland Faaosoosoga a Satani ma le Tagata o le Lalolagi, (353) Tuuese le Tagata o le Lalolagi, Ae Ia o ese Mai ma le Manumalo, Elder Neal A. Maxwell (357) Faaeteete i le Faamaualuga, Peresitene Ezra Taft Benson (287) Puleaina o se Loto Ita, Peresitene Gordon B. Hinckley (356) O Le Mou Atu o lo Tatou Tauagafau, Peresitene Gordon B. Hinckley (354) O le solia o tulafono a le Atua, o le a avea ai le tagata ma se tagata o le lalolagi ma o se fili i le Atua. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau le Mosaea 3:19; 16:2 5; 27:25; Eteru 3:2; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:20 ma vaai po o a ni tulaga e manaomia ona faatoilalo e le tagata. Fesili i tagata o le vasega pe aisea e ta ua ai le tagata i le tulaga lea o le tagata o le lalolagi. Ia talanoaina po o le a le mea e tau atu ai i lena tulaga. Faitau le saunoaga a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i aoaoga filifilia i le vaega o Faaosoosoga a Satani ma le Tagata o le Lalolagi (tusi lesona a le tagata aoga 353). Fesili atu:

49 36 F AATOILALOINA O LE T AGATA O LE L ALOLAGI O le a le matafaioi a le Pau o Atamu o loo faatinoina i le pau o le tagata? (tagai i le Eteru 3:2). O a taunuuga pe afai tatou te tumau pea i se tulaga pau? O le a le matafaioi a tagata taitoatasi e fai mo lo latou tulaga pau? (tagai i le Mosaea 16:2 5; Alema 42:10 12; MFF 20:20). E faapefea ona eseese le natura e faavavau o le tagata mai le tagata o le lalolagi? (tagai i le Mosaea 3:19; MFF 93:38). E ui lava e faapea o le tagata o le lalolagi o le ita lea i le Atua (Mosaea 3:19), ae aisea ua le faapea ai ua leai so tatou faamoemoe i lea tulaga? (tagai i le Ioane 3:3 8; 15:14; Mosaea 3:11 12; 27:25 26). Ia molimau atu o le tagata ua salamo o le a agavaa mo le Togiola a Iesu Keriso e ala lea i le ola i tulafono a le Atua (tagai i le Mosaea 3:11 12, 19). O tagata uma e salamo e mafai ona toe fanaufouina, ma ola ai faaleagaga, ma avea ma tagata agavaa e taua o se uo a le Atua (tagai i le Ioane 3:3 8; 15:14; Mosaea 27:25 26). O le manatu faapito, manatu maualuga, ita, ma le le faaaloalo o le tagata o le lalolagi e faaleagaina ai se mafutaga fealofani ma le manuia. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Faitau le saunoaga lenei mai le Perofeta o Iosefa Samita: O lenei, i lenei lalolagi, e maua tagata uma i le manatu faapito, losilosi vale, ma le taumafai ia sili a e nai lo le tasi; ae o isi ua naunau e atiina ae isi e faapea foi ma i latou lava (Teachings of the Prphet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 297). Ia faamatala atu, o lenei lesona o le a iloiloina ai le manatu faapito, faamaualuga, ita, ma le le faaaloalo o le tagata o le lalolagi. Vavae le vasega i ni vaega se fa. Ia tofi ia vaega taitasi e faitau mea e faaaogaina o loo i se tasi o vaega nei ma tali fesili o loo tuuina atu faatasi ai. Manatu Faapito Faitau le Tuuese le Tagata o le Lalolagi, Ae ia O Ese Mai ma le Manumalo, mai ia Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, 357), e saili ai tali mo fesili nei: Na faapefea ona faauigaina e Elder Maxwell le upu manatu faapito? Aisea ua avea ai le manatu faapito o se maaafi o le solia o Tulafono e Sefulu? O le fea ituaiga manatu faapito o loo i ai le mana e talepe ai mafutaga o tafaoga faamasani ma faaipoipoga? Aisea? O a uiga lelei e moomia ona tatou atiina ae ina ia aloese ai mai le manatu faapito? E mafai faapefea ona faamalosia a tatou mafutaga? O le a le mea ua tuuina mai e le Atua ia i tatou e fesoasoani ai i le faatoilaloina o le manatu faapito? Faamaualuga Faitau Faaeteete i le Faamaualuga, mai ia Peresitene Ezra Taft Benson (tusi lesona a le tagata aoga, 287), e saili ai tali i fesili nei: E mafai faapefea ona avea le inoino i le Atua e aafia ai le auala e tatou te taulimaina ai e tatou te tafafao faamasani? E mafai faapefea ona avea lo tatou inoino i o tatou uso a tagata ma auala e aafia ai a tatou amioga i tafaoga faamasani ma faauoga tumau? O a ni auala e faailoa mai ai le faamaualuga e pei ona otootoina mai e Peresitene Benson e aafia ai a tatou amioga i taimi o tafaoga faamasani ma faauoga tumau?

50 F AATOILALOINA O LE T AGATA O LE L ALOLAGI 37 E mafai faapefea e le lotomaualalo ona faaleleia a tatou amioga i taimi o tafaoga faamasani ma faauoga tumau? Ita Faitau Puleaina o le Loto Ita, mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley, ao avea ma fesoasoani i le Au Peresitene Sili (tusi lesona a le tagata aoga, 356), ma tali fesili nei: O le a le mea e mafai ona faia e le loto ita i se mafutaga o tafaoga faamasani ma se faauoga tumau? O le a le fautuaga na tuuina mai e Peresitene Hinckley e uiga i le puleaina o le loto ita o se tasi? Pe mafai e se tasi ona faaita oe? Aisea e mafai ai pe aisea foi e le mafai ai? O le Le Tauagafau Faitau O le Mou Atu o lo Tatou Tauagafau, mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley (tusi lesona a le tagata aoga, 354), ma saili tali mo fesili nei: E faapefea e lo tatou aoaoina ona aafia lo tatou ola tauagafau? O a ni faataitaiga o le le tauagafau i tafaoga faamasani ma faauoga tumau? O a ni faataitaiga e mafai ai e lo tatou ola tauagafau ona faaleleia ia mafutaga i tafaoga faamasani ma faauoga tumau. A maea galuega a vaega taitasi, ona valaau lea o se sui mai vaega taitasi e faailoa mai a latou tali i le vasega. Ia talanoaina mea na latou maua. E ala mai i le Togiola a Iesu Keriso ma le fesoasoani a le Agaga, e mafai ai ona tatou faatoilaloina le tagata o le lalolagi ma avea o se tagata moni o le Au Paia. O le faatoilaloina o le tagata o le lalolagi e sili atu ai ona tatou iloagofie le Agaga Paia ma faamalosia ai a tatou mafutaga ia e tau atu i le faaipoipoga e faavavau. FAUTUAGA I AUALA E AI Gaoioiga i tusitusiga paia. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau le 2 Nifae 25:23, 26; Mosaea 3:19; 4:1 6; 5:2 9 ma saili pe faapefea ona tatou faatoilaloina le tagata o le lalolagi. Ia talanoaina a latou sailiga. Tusi i luga o le laupapa: E ala mai i le Togiola a Iesu Keriso ma le fesoasoani a le Agaga Paia, e mafai ai ona tatou faatoilaloina le tagata o le lalolagi ma avea o se tagata moni o le Au Paia. Fesili: Aisea e le mafai ai ona faatoilaloina le tagata o le lalolagi pe a aunoa ma le Togiola a Iesu Keriso? Toe faitau le Mosaea 5:2 ma fesili: O a auala e mafai ai e o tatou natura faaletagata ona suia a o tatou faatoilaloina le tagata o le lalolagi ma avea o se tagata moni o le Au Paia? E mafai faapefea e le faia pea mea lelei e le aunoa ona aafia ai se mafutaga i tafaoga faamasani? FAUTUAGA I AUALA E AI Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le mataupu faavae O a Mea e Aoao Atu mo lenei lesona faatino. Ia faitau mai e tagata o le vasega se mau se tasi pe sili atu foi o nei mau ma faatusatusa i le mataupu faavae ua fai ma aoaoga: Roma 12:2 19; Moronae 10:20 23; Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:5 10. Tuu atu ia i latou e aumai ni faataitaiga.

51 38 F AATOILALOINA O LE T AGATA O LE L ALOLAGI FAAIUGA Faitau le Kalatia 5: Ia fesili i tagata o le vasega po o a mea na latou aoaoina mai le lesona e ono fesoasoani ia i latou i la latou taumafaiga e savavali i le Agaga. Ia talanoaina pe faapefea ona fesoasoani le savavali i le Agaga ia i tatou e faatoilalo ai le tagata o le lalolagi. Ia uuna i tagata o le vasega ina ia saili le fesoasoani a le Agaga Paia i aso uma. Ia molimau atu o le fesoasoani a le Agaga ma le Togiola a Iesu Keriso e mafai ai ona faatoilalo le tagata o le lalolagi ma fausiaina ai ni mafutaga uumi.

52 F AAPALENIINA O LE T UPUTUPUAE F AALETAGATA MA LE T IUTETAUAVE 39 9 FAAPALENIINA O LE OLA FAALETAGATA LAVA IA MA MATAFAIOI AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE Ina ia faamanuiaina i a tatou mafutaga, e tatau ona tatou mulimuli i faataitaiga a le Faaola i le tauivi lea mo le tuputupuae i o tatou olaga faaletino, faalemafaufau, olaga lautele, faalelagona, ma le faaleagaga. Na aoao mai Elder Ezra Taft Benson, a o avea ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, faapea: E foliga mai ia te au o le polokalama sili ona faamanuiaina o le malosi atoatoa o le autalavou ua lauiloa i tagata sa faamatalaina lea i ni upu e sefulufa... : Ua tupu le poto ma le tino o Iesu, ua alofagia o ia e le Atua atoa ma tagata. O se tulaga manaomia tele lena i soo se polokalama faamalositino a le autalavou, e fesoasoani ai i o tatou tupulaga talavou ina ia faateleina le poto ma le tino ma ia alofagia foi e le Atua atoa ma tagata. E aofia ai mea uma: malosi o le tino, malosi o le mafaufau, malosi o le olaga lautele, malosi o lagona, malosi faaleagaga (... So Shall Ye Reap [1960], 140). MATAUPU FAAVAE O le tuputupuae faaletagata o le ki lea i le fausiaina o ni mafutaga uumi. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Aoaoga filifilia mai Faatagata Matua (211) O le tuputupuae faaletagata e aofia ai le mauaina o le paleni i vaega eseese o o tatou olaga. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Fesili i tagata o le vasega: O le a lou mafaufau i le uiga o le faatagata matua? Ia faamatala atu, e mafai ona tatou vaai i le Faaola mo se faataitaiga o le faatagata matua. Faitau le saunoaga a Elder Ezra Taft Benson o loo i le aotelega o aoaoga faavae o loo i luga. Valaauina tagata o le vasega ina ia saili le Luka 2 mo le fuaiupu na taua e Elder Benson. Ia tusia i luga o le laupapa le ulutala Ua Tupu Iesu i le ma le E Manaomia lo Tatou Tutupuae. Ia lisi e tagata o le vasega ni auala na tupu ai Iesu ma ni auala tutusa e manaomia ai lo tatou tutupuae. E tatau ona foliga faapenei le siata atoa pe a uma:

53 40 F AAPALENIINA O LE T UPUTUPUAE F AALETAGATA MA LE T IUTETAUAVE Ua tupu Iesu i le E Manaomia lo tatou Tutupuae poto tino alofagia e le Atua alofagia e tagata i le mafaufau ma lagona faia faaiuga i luga o mataupu faavae o le talalelei, tauave tiutetauave faaletagata faaletino ia usitaia faiga mo le soifua maloloina, ma ia i ai lagona maumaututu i o tatou agavaa faaleagaga ola i ni olaga e faaautu ia Keriso olaga lautele aua le manatu faapito, auauna atu i isi Ia talosaga atu i tagata o le vasega mo ni faataitaiga o ituaiga faatagata matua o loo lisi i le koluma taumatau. Na saunoa Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, O se iloiloga faavaitaimi o feagaiga ua tatou osia ma le Alii o le a fesoasoani ia i tatou i mea tatou te faamuamua ma paleni ai o tatou olaga. Ia valaaulia tagata o le vasega e talanoaina fautuaga nei mai ia Elder Ballard: 1. Mafaufau i lou olaga ma faatulaga au mea e faamuamua. 2. Ia faatulaga ni sini pupuu e mafai ona e ausia. 3. E ala i le paketi ma le atamai, ia e puleaina mea e te matua manaomia ma fuafua faaeteete agai i ou manaoga e tele o le olaga. 4. Ia fausia fesootaiga ma lou aiga ma uo e ala i fesootaiga faamaoni ma le tuusao. 5. Suesue i tusitusiga. 6. Faatulaga lelei ina ia maua le taimi e malolo lelei ai, faamalositino, ma toafilemu ai. 7. Ia aoao le tasi i le tasi i le talalelei. 8. Ia tatalo e le aunoa o ni tagata taitoatasi ma ni aiga. (I le Conference Report, Ape. 1987, 15 17; po o le Liahona, Iulai 1987, ) E tele mea e tau atu i le faatagata matua nai lo le avea ma se tagata matua. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Fesili i tagata o le vasega pe o i ai se eseesega o le matua i tausaga ma le faatagata matua. Ia faitau leotele e se tagata o le vasega parakalafa muamua e tolu o le tala mai ia Elder Marvin J. Ashton, ao avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, i le vaega Faatagata Matua (tusi lesona a le tagata aoga, 211). Fesili i tagata o le vasega: O le a se mea e le o i ai i le tamaitai lea pe afai e manao i se mafutaga umi? Ia tuu atu i se isi tagata o le vasega e faitau le parakalafa lona fa o le tala. Fesili: O le a le saunoaga a Elder Ashton i faailoilo moni o le faatagata matua? Ia tusia i luga o le laupapa le ulutala Faatagata Matua ma le Le Faatagata Matua. Fai atu i le vasega mo ni faataitaiga o mea e fai e tagata i o latou tausaga e iloa ai ua faatagata matua po o le le faatagata matua foi. Ia lisi a latou tali i luga o le

54 F AAPALENIINA O LE T UPUTUPUAE F AALETAGATA MA LE T IUTETAUAVE 41 laupapa. Ia talanoaina pe mafai faapefea e nei aga ona fesoasoani pe faalavelavea ai se mafautaga i tafaoga faamasani. Tusi lesona a le tagata aoga. Tusi i luga o le laupapa le ulutala mai le siata lenei. Faatumu le koluma agavale. Ia valaaulia tagata o le vasega e saili le vaega o le Faatagata Matua i le tusi lesona a le tagata aoga (211 12) mo ni faailoilo o le faatagata matua. Tuu atu ia i latou e faailoa mai ni mataupu faavae o loo i totonu o saunoaga taitasi ma fautua mai po o le fea vaega o le tuputupuae e talafeagai tonu ma nei mataupu faavae. Tusi a latou tali i luga o le laupapa i le koluma talafeagai. O le koluma ua maea e tatau ona foliga i mea nei: Failauga Peresitene Spencer W. Kimball Faailoilo o le Faatagata Matua Mafaufau ma Lagona Faaletino Faaleagaga Olaga lautele Ausia togi maualuluga pe a maea se misiona. E malosi, galue malosi pe a maea se misiona. Sa auauna atu i se misiona faamamaluina. Ua sili atu le agalelei ina ua maea ona auauna atu i se misiona. Peresitene Gordon B. Hinckley Puleaina mafaufauga. Pulea mea e fai. Pulea mafaufauga ma mea e fai. Pulea mafaufauga ma mea e fai. Elder Marvin J. Ashton Puleaina mafaufauga, e ola taupulea, e amio solia, ia toa e tulai ese mai fefinauaiga ma aua nei taui ma sui ai. Ia faaalia le fetuutuunai ma le taumafai e faaauau pea. Taumafai ia avea faapei o Keriso. E faaaloalogia. Elder Neal A. Maxwell Tuuese le lotofefete. Ia faaalia le faatuatua ma le talitonu i le faatalitali mo se faamalamalamaga. Elder Richard G. Scott E fetaiai ma luitau, e foiaina faafitauli faigata. Aoao e faaaoga le upumoni. Elder Marion D. Hanks E mama, e faaalia le faamaoni ma le amio sao, faatino le auaunaga e le faatuaoia. E faatuatuaina, e magafagafa, agalelei, ma popole mo isi. Ia tauaofai mea na maua e tagata o le vasega i luga o le siata. Ia valaaulia tagata o le vasega e aumai ni a latou fautuaga i nisi o faailoilo o le faatagata matua. Fesili: O a ni auala e mafai ai e uiga taitasi nei ona faateleina le avanoa mo se faaipoipoga manuia?

55 42 F AAPALENIINA O LE T UPUTUPUAE F AALETAGATA MA LE T IUTETAUAVE FAAIUGA Toe faitau le parakalafa lona fa o le lauga a Elder Marvin J. Ashton e faatatau i le Faatagata Matua (tusi lesona a le tagata aoga, 211). Faamalosiau atu i tagata o le vasega ina ia filifili ni vaega o o latou olaga ma taumafai e faaleleia lena vaega mo isi vaiaso o lumanai ai. Ia molimau atu o le faaauau ona tuputupuae ma le paleni e taua tele mo ni mafutaga uumi.

56 S AUNIUNIGA F AALETINO SAUNIUNIGA FAALETINO AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O aiga e faavavau e taumafai e avea Iesu Keriso ma o latou taulaiga i mataupu faaletino e faapea foi ma mataupu faaleagaga. Ua poloaiina e le Alii Lana Ekalesia i lenei tisipenisione ina ia outou faatulagaina; ia saunia mea tatau uma (MFF 88:119). Ina ia usitaia lenei tulafono e manaomia ona tatou saunia e tuuina atu le tausiga faaletino mo o tatou aiga i le lumanai. MATAUPU FAAVAE O le saunia faaletino e faateleina ai lo tatou mafaia ona fausia se faaipoipoga manuia. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA O le saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley Saunia mo le Lumanai, (i le A oga, 82) Saunoaga i le O le Taua o A oga mo Tamaitai, Elder Howard W. Hunter (i le A oga, 83) Saunoaga i le O le Taua o A oga mo Tamaitai, Elder Russell M. Nelson (i le A oga, 83) Aoaoga filifilia mai le Sauniuniga Faaletino (350) Aoaoga filifilia mai le Tutoatasi (145) Avea ma Tagata e Faalagolago ia te Ia Lava, Elder L. Tom Perry (329) E tatau ona tatou saunia mo se faaipoipoga faaletino faapea foi ma le faaleagaga. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Tau i tagata o le vasega e faapea sa i ai se afafine na fesili i lona tama i se tasi aso, O a mea e tatau ona vaavaai i ai mo le sailia o so u toalua? Sa tali le tama, Saili se alii o le Atua e i ai sana galuega. Ou te masalo sa tuuina atu e ia lenei lava fautuaga e tasi i lona atalii: Saili se tamaitai o le Atua e iloa pulea lona aiga. Fesili atu i tagata o le vasega pe mafai faapefea ona saunia faaletino mo se faaipoipoga ma se olaga faaleaiga. Ia lisi a latou tali i luga o le laupapa. O tali e ono aofia ai le mafaia ona: Maua se galuega lelei. Pulea lelei tupe. Pulea lelei le taimi. Faamama ma suisui lavalava. Saunia taumafa lelei. Aoaoina ina ia faatumau le lelei o mea e nonofo ai. Ia iloa tomai faatausiaiga masani.

57 44 S AUNIUNIGA F AALETINO Aoao i le teuina ma le gaosiga o meaai mo le aiga. Faataitai mataupu faavae o le soifua maloloina ma le malosi o le tino. Aoao ia ola galue. Faamaea galuega fuafuaina ma ausia sini. Tusi i luga o le laupapa saunoaga nei mai ia Peresitene Thomas S. Monson o le Au Peresitene Sili: E muamua le saunia i lo galuega (i le Conference Report, Ape. 1996, 61; po o le Liahona, Iulai 1996, 52). Fesili: E mafai faapefea ona avea le le lava o sauniuniga i vaega o loo lisiina e aafia ai le mafaia e se tasi ona tausia sona aiga mo le lumanai? E faapefea ona fesootai lenei mea i le saunoaga o loo i luga o le laupapa? Tusi lesona a le tagata aoga. Fesili: O le a le uiga o le saunia faaletino mo se faaipoipoga? Ia talanoaina le saunoaga mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley i le vaega Saunia mo le Lumanai ( A oga, tusi lesona a le tagata aoga, 82). Fesili i tagata o le vasega po o a mea na latou aoaoina mai nei saunoaga e uiga i sauniuniga faaletino mo se faaipoipoga. Ia valaaulia i latou e mafaufau po o faapefea ona latou saunia i le taimi nei ina ia tali atu i manaoga faaletino o o latou aiga i le lumanai. O sauniuniga faaletino e ono aofia ai le atamai ma le lelei i ni tomai eseese. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Fai i tagata o le vasega e faitau vaega nei o loo i le tusi lesona a le tagata aoga ma tali i fesili o loo aumai faatasi ai. Aoga Faitau le saunoaga mai ia Elder Howard W. Hunter ma Elder Russell M. Nelson o loo i le vaega O le Taua o le Aoga mo Tamaitai ( Aoga, tusi lesona a le tagata aoga, 83). Toe faitau le timaiga mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley o loo i le vaega Saunia mo le Lumanai (tusi lesona a le tagata aoga, 82). Aisea e taua ai le aoga ma aoaoga i alii ma tamaitai i le sauniuni atu mo se faaipoipoga? O a nisi o mea e lelei ai le lelei o le aoga? Ola Maloloina Faitau le saunoaga mai ia Peresitene Spencer W. Kimball i lalo o le Ola Maloloina ( Sauniuniga Faaletino, tusi lesona a le tagata aoga, 350). Aisea ua avea ai le aoao ma le faataitai o mataupu faavae o le ola maloloina lelei ma ni sauniuniga taua mo se faaipoipoga? O le a lau mea o loo fai e tausi ai lou ola maloloina? Galuega ma Tupe Faitau le vaega Galuega ma Tupe ( Sauniuniga Faaletino, tusi lesona a le tagata aoga, 350). E faapefea ona avea se tagata poto i mea tau tupe ma faamanuiaga i se faaipoipoga? O le a le saunoaga a Elder Boyd K. Packer, a o avea ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e faatatau i ituaiga galuega eseese?

58 S AUNIUNIGA F AALETINO 45 Na tuuina mai e Elder M. Russell Ballard, a o avea o ia ma se tasi o le Au Peresitene o Fitugafulu, ni ki se tolu o le faaleleia o mea tau tupe i le aiga. O a ni auala o loo e faatinoina ai nei mataupu faavae i le taimi nei? E tusa ai ma le saunoaga a Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e mafai faapefea ona tatou fesoasoani i fanau ia aoao ona tutoatasi? Teuina ma le Gaosiga o Meaai i le Fale Faitau le vaega faaopoopo Teuina ma le Gaosiga o Meaai i le Fale ( Sauniuniga Faaletino, tusi lesona a le tagata aoga, 352). Aisea e taua ai le malamalama i le teuina ma le gaosiga o meaai mo le aiga i sauniuniga mo se faaipoipoga? O le a lau mea o fai nei ina ia aoaoina ai le teuina ma le gaosiga o meaai mo le aiga? O Sauniuniga a le Tagata Lava Ia ma le Aiga Faitau le saunoaga a Elder L. Tom Perry o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o loo i le Sauniuniga Faaletino (tusi lesona a le tagata aoga, 350). Aisea e manaomia ai lo tatou sauniuni mo taimi faaletonu? O le a se faamanuiaga sili e oo mai i le nofo saunia? O le faalagolago o le tagata ia te ia lava o se vaega taua o le saunia mo se faaipoipoga. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Fesili i tagata o le vasega po o le a so latou manatu o le a le uiga o le tutoatasi. Faitau leotele le tala lenei: I lo matou aai tuaoi laufofoga fiafia o St. Augustine o loo i ai se taaga tele o gogo e fiaaai e ui i le tele o meaai. O loo lelei pea faigafaiva, ae peitai e le iloa e gogo ona fagogota. I le tele o augatupulaga sa latou faalagolago lava i le aufagota ula e tauai atu ia i latou mea e totoe mai upega. O le taimi nei ua leai ni aufagogota.... Sa faatuina e le aufagogota ula ia se Nofoaga e Faalagolago i ai gogo mo a latou meaai i aso uma. O gogo matutua sa le popole lava e aoao le auala e fagogota ai mo i latou lava ma e latou te le i aoaoina lava a latou fanau ina ia iloa fagogota. Ae ua latou faasino atu a latou fanauiti i le upega o ula. O le taimi nei la, o gogo, o ni manulele saoloto e toetoe a fai ma faailoga o le saolotoga, o le a feoti i le fia aai ona ua maua i latou i le mailei o le maua o se mea mai le leai o se mea Ua latou ositaulagaina lo latou ola tutoatasi mo se mea e maua gofie. E faapena foi le toatele o tagata.... Aua ne i faaseeinagofie i tatou e pei o gogo. E tatau... ona tatou tausia lelei a tatou taleni o le faalagolago ia i tatou lava, o lo tatou poto maoae e faia mea mo i tatou lava, o lo tatou lagona o le ola magafagafa ma lo tatou fiafia moni i le ola tutoatasi ( Fable of the Gullible Gull, Reader s Digest, Oct. 1950, 32; i le Marion G. Romney, i le Conference Report, Oke. 1982, ; po o le Liahona, Nov. 1982, 91).

59 46 S AUNIUNIGA F AALETINO Ia valaaulia tagata o le vasega e faamatala pe faapefea ona aoga lenei tala i sauniuniga mo se faaipoipoga. Ona sosoo ai lea ma le faitauina e tagata o le vasega o le vaega Tutoatasi (tusi lesona a le tagata aoga, 145). Fesili: O a ni malamalamaaga na e maua mai i nei aoaoga? O le a so outou manatu e faapefea ona fesootai le tutoatasi ma le mafutaga o le faaipoipoga? Galuega faivaega. Fai i tagata o le vasega e sue i le Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava, mai ia Elder L. Tom Perry (tusi lesona a le tagata aoga, 329). Vaevae le vasega i ni vaega se fa. Fai i le vaega muamua e faitau vaega e lua o le saunoaga, O le faalagolago o Nifae ia te ia lava ma le Taua o le Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava. Fesili atu ia i latou po o le a le mea e tupu i lo tatou tuputupuae faaleagaga ma le faaletino pe afai e le mafai ona tatou faalagolago ia i tatou lava. Fai i le vaega lona lua e faitau le vaega lona fa, Tausiga Faaleagaga. Fai atu ia i latou e sauni e faamatala pe faapefea e lo tatou malamalamaaga i tusitusiga ona fesoasoani ia i tatou ina ia avea ai i tatou ma e e faalagolago ia i tatou lava. Fai i le vaega lona tolu e faitau le vaega lona lima, Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava i le Faaletino. Fai atu ia i latou e mafaufau i nisi auala e mafai ai e se ulugalii faatoa faaipoipo ona faalagolago ia i laua lava. Fai i le vaega lona fa e faitau vaega e lua mulimuli, O le Faaaoga Tatau o Punaoa ma le Mautu i Mea tau Tupe. Fai atu ia i latou e lisi mai ni auala e mafai ai e se ulugalii fou ona faaleleia lo la faalagolago ia i laua lava i le faaaogaina lea o mataupu faavae nei e lua. Fesili i vaega uma ina ia mafaufau i faataitaiga moni o le olaga mo le faatinoina o mataupu faavae ua atofaina. A maea ia vaega, ia i ai se sui mai vaega taitasi e lipoti mai mea na latou maua. Ia talanoaina a latou tali. FAAIUGA Tusi i luga o le laupapa le saunoaga lenei mai ia Elder M. Russell Ballard: O le amio o se vaega taua lea o le faavae lea tatou te atiina ae ai i luga se olaga manuia (tusi lesona a le tagata aoga, 351). Ia talanoaina e le vasega le saunoaga. Fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama o le saunia faaletino o se vaega taua lea mo se faaipoipoga faamanuiaina.

60 O FESOOTAIGA L ELEI O FESOOTAIGA LELEI AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE Na aoao mai le Faaola: Aua o le tele o mea i le loto e tautala mai ai le gutu (Mataio12:34). O ni fesootaiga lelei e fesoasoani e faafiafiaina i tatou pe a tatou faatasitasi ma isi, fetufaai lagona ma manatu, ma fausia ai se mafutaga o le a tumau mai le taimi muamua o masaniga e ala i le alofa ma tautinoga. Na saunoa mai Elder Marvin J. Ashton o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: Afai tatou te iloa le alofa moni ma le malamalamaaga o le tasi i le isi, e tatau ona tatou iloa o fesootaiga e sili atu nai lo le fetufaai o upu. O le fetufaaiga o lagona poto, lagona, ma atugaluga. O le fetufaaiga atoa o se tasi (i le Conference Report, Ape. 1976, 80; po o le Ensign, Me 1976, 52; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 35). O fesootaiga lelei e taua tele mo tafaoga faamasani ma faaipoipoga. MATAUPU FAAVAE O fesootaiga lelei o le a fesoasoani i le fausiaina o faigauo ma faamalosia ai tautinoga i taimi o faauoga tumau ma faaipoipoga. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Fesootaiga i le Aiga, Elder Marvin J. Ashton (34) O fesootaiga lelei e matua taua lava i se mafutaga vavalalata. O loo i totonu o tusitusiga paia ni faataitaiga o ni fesootaiga amiotonu ia sa faamalosia ai mafutaga. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Tusi faaupuga nei i luga o le laupapa: E fesoasoani fesootaiga e iloilo ai pe mafai ona agai se mafutaga a se alii ma se tamaitai o loo tafafao faamasani i se tulaga maualuga o tautinoga. Fai atu i tagata o le vasega e faamatala mai ni faataitaiga e faailoa ai lea mataupu faavae. Vaevae le vasega i vaega taitoatolu po o le taitoafa. Ia tofi vaega e faitau le Fesootaiga i le Aiga, mai ia Elder Marvin J. Ashton (tusi lesona a le tagata aoga, 34), ma tauaofai se fautuaga se tasi po o le sili foi o fautuaga e fitu na tuuina mai e Elder Ashton mo fesootaiga lelei. E fautuaina ina ia sui e tagata o le vasega le upu tafaoga faamasani po o le toalua pe a faaaoga e Elder Ashton upu aiga, tagata o le aiga, ma faapena ai lava. A uma, ona valaaulia lea o se sui mai vaega taitasi e faailoa atu i le vasega a latou sailiga. FAUTUAGA I AUALA E AI Gaoioiga i tusitusiga paia. O loo i totonu o tusitusiga faataitaiga o fesootaiga le lelei ia na faaleagaina ai se mafutaga e faapena foi i fesootaiga lelei na fausia ai ia mafutaga. Tusi i luga o le laupapa le ulutala mai le siata lenei. Faatumu le koluma muamua o le siata i mau ua lisiina. Vaevae le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa ma tuuina atu i vaega taitasi ni mau se lua po o le sili atu foi mai le koluma. Ia tuuina atu i vaega e aoao i a latou fuaitau faatonuina ma saili mo (1) faataitaiga o fesootaiga lelei ma ni faataitaiga o ni fesootaiga le

61 48 O FESOOTAIGA L ELEI lelei, ma le (2) o mataupu faavae lautele o fesootaiga lelei. Ia tofia se sui mai vaega taitasi e faailoa mai i le vasega a latou sailiga, ma tusi i luga o le laupapa. E tatau ona foliga faapenei le siata atoa pe a maea: Mau Fesootaiga le Lelei Fesootaiga Lelei Mataupu Faavae o Fesootaiga Faataoto 8:6 9 Tautala i le amioleaga, e le lelei ma o uiga faatiapolo. Tautala i mea sili ona lelei, mea sao, mea moni, amiotonu, faigofie. Faaaoga talanoaga mama. Tau le mea moni. Faataoto 15:1 2 O le tautala i upu faatiga e oo ai le ita, tautala le mafaufau. Tuuina atu tali filemu e liliueseina ai le ita, e atamai ma poto. E mafai ona tatou aloese mai le tele o faafinauga e ala ia tatou fesootaiga lelei ma le faamaoni. Faataoto 15:28 Sasaa i fafo mea faatiapoloa. E suesue ae le i tali atu. Mafaufau muamua ae te le i tautala. Mataio 12:34 37 E sau mai le loto tiapoloa, tautala i upu le aoga e faasala atu ai. E sau mai se loto lelei, e tautala i mea lelei e mafai ona faamaonia. O a tatou tala e iloa ai o tatou tagata. Mataio 15:16 20 E sau mai le loto tiapoloa, eleelea, molimau pepelo, upuvale i le agaga. O mafaufauga tiapoloa e luai mai ai tala faatiapolo. Efeso 4:29, E piopio, tiga, itaita gofie, ita, leotele, tumu i le matau a. E faagaeetia, loto alofa, agamalu, loto faamagalo. Aloese mai le tautala i upu leaga. Salamo mai mea leaga. Kolose 4:6 E tumu i le alofa tunoa ma agavaa. Taumafai e fai tala e faagaeetia ai le loto. Atonu e te manao foi e iloilo e tagata o le vasega se tasi po o le sili atu foi o nei mau o se vaega o le gaoioiga: Mosaea 2:32; Alema 5:30 31; 12:14; 3 Nifae 11:29; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:54; 88:124. O le fefaasoaai talafeagai o faalogona loloto, o lagona, ma atugaluga o le a fesoasoani e faamalosia ai mafutaga. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Faitau leotele le saunoaga mai ia Elder Marvin J. Ashton o loo i le Aotelega o Aoaoga Faavae o loo i luga. Fesili: O a ki i fesootaiga ua tuuina mai e Elder Ashton? Vaevae le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa. Fai i tagata o le vasega e faasoa mai faamatalaga nei e faatatau ia i latou i a latou vaega: O fea na e fanau ma e ola a e ai. Se mea e ese ai lou aiga. O sau malaga po o se tafaoga sa sili ona e fiafia ai.

62 O FESOOTAIGA L ELEI 49 O se mea e te fiafia ai e uiga i lou aiga po o sau uo. O se uiga o loo ia te oe e te manatu o le a fai ma sao i le manuia o lau faaipoipoga i le lumanai. A maea vaega, ona fesili lea: O le fea o nei mataupu sa sili ona faigofie ona e tautala i ai? O le fea sa sili ona faigata? Aisea? Ia aofia ai nisi fesili nei po o fesili uma foi nei i le talanoaga: O a mataupu e masani ona talanoaina e se paga i le la tafaoga faamasani muamua? O a ni mataupu e te manao e talanoaina? O le a se mea e ono tupu i se paga ua atiae le mafutaga ae le i tofotofoa le talanoaina o mataupu patino i le tagata lava ia? O a ni tulaga matautia o le talanoaina o mataupu e faatatau tau i le tagata lava ia? E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i isi ina ia lagona le saogalemu i le fefaasoaai atu o aafiaga faaletagata, manatu, ma lagona? E mafai faapefea ona e faaali atu o oe o se tagata e lelei le faalogo? O a ni fesili e mafai ona e fesili ai i tafaoga faamasani e fesoasoani ia te oe ina ia e iloa lelei ai le isi tagata? (Manaia pe a lisi ia fautuaga a tagata o le vasega i luga o le laupapa.) O le a se eseesega e mafai ona faia i se mafutaga pe afai ua e iloa ua mafai ona e faasoa atu ma le fiafia ou manatu ma lagona i le isi tagata? E faapefea e fesootaiga lelei ona faafailele fetufaaiga, faigauo, tuputupuae, fetaui lelei, talitonuina, ma le alofa i se mafutaga? FAAIUGA Faitau le Mataio 12:34 35; Iakopo 3:5 6 ma fesili: E faapefea ona fesootai le laulaufaiva i le loto? E faapefea ona avea le laulaufaiva e fai ma afi itiiti? O a auala e mafai ai e a tatou fesootaiga ona fausia pe talepeina a tatou mafutaga? Ia molimau atu o fesootaiga lelei e manaomia ma taua tele i le fausiaina o se mafutaga e faavavau.

63 50 O ESEESEGA NA F ANANAU M AI MA T ANE MA F AFINE 12 O ESEESEGA NA FANANAU MAI MA TANE MA FAFINE AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O tagata soifua uma tane ma le fafine ua foafoaina i le faatusa o le Atua. O i latou taitoatasi o se atalii po o se afafine faaleagaga faapelepele a ni matua faalelagi, ma, o lea ua tofu ai i latou taitoatasi ma se natura ma se taunuuga paia. O le tulaga tane po o le tamaitai (o le tagata) o se vaega taua tele lea o le muai olaga, olaga faitino, ma lona faamoemoe e faavavau ( O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, tusi lesona a le tagata aoga, 89; po o le Liahona, Ian. 1996, ). E eseese matafaioi paia ma tiutetauave o alii ma tamaitai ma e eseese foi a [latou] mea e tufaina mai le alofa tunoa ua foaiina mai ia i [latou] (Roma 12:6). Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley, a o avea ma fesoasoani i le Au Peresitene Sili e faapea: O i tatou uma lava e taitoatasi. O i tatou taitoatasi e eseese. E tatau ona i ai le faaaloalo i na eseesega, ma a o avea ma se mea taua ma manaomia e tatau ai i le tane ma le ava ona taumafai e toe faatulaga ma faaleleia na eseesega, e tatau ona i ai se amanaiaina o loo i ai nei mea ma e faapea e le manaomia. E tatau ona faaaloalo le isi i le tasi, e tusa lava po o a eseesega. O le mea moni, o eseesega e ono avea ma mea e lelei ma fai ai le faatasiga ma mea fiafia (O Maatulimanu o se Aiga Fiafia) [tamaitusi, 1984], 4 5; tagai i le tusi lesona a le tagata aoga, 135). MATAUPU FAAVAE O le malamalama i eseesega na fananau mai ma tane ma fafine o le a fesoasoani i paaga o loo tafafao faamasani ina ia fegalegaleai i auala faakeriso. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Aoaoga filifilia mai le O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine (66) O le Olioli i le Tulaga Faatamaitai Sister Margaret D. Nadauld (73) Saunoaga i le Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai, Elder James E. Faust (85) Saunoaga i le Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai, Sister Eliza R. Snow (85) O eseesega i natura o tane ma fafine ua mafai ai e tagata taitoatasi ona faia ni sao taua i tafaoga faamasani ma mafutaga faalefaaipoipoga. FAUTUAGA I AUALA E AI Tusi lesona a le tagata aoga. Fai i tagata o le vasega e faitau leotele le parakalafa muamua o le saunoaga a Peresitene Spencer W. Kimball o loo i lalo o le O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine tusi lesona a le tagata aoga (66). Faitau leotele le saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley o loo i le aotelega o aoaoga faavae o loo i luga. Talanoaga. Fesili: E tusa ai ma le saunoaga a Peresitene Hinckley, aisea e le talafeagai ai ona manaomia ia eseesega i le va o tane ma fafine?

64 O ESEESEGA NA F ANANAU M AI MA T ANE MA F AFINE 51 Aisea e manaomia ai ona tatou faaaloalo i eseesega i le va o tane ma fafine? E mafai faapefea e o tatou eseesega ona fausia se paaga e sili ona fiafia? Tusi lesona a le tagata aoga. Ia faataga se taimi mo tagata o le vasega e faitau ai le lauga a Sister Margaret D. Nadauld O Le Olioli i le Tulaga Faatamaitai (tusi lesona a le tagata aoga, 73). Fesili i alii po o a vaega e sili ona faagaeetia ai i latou. Fesili i tamaitai po o a vaega e sili ona faagaeetia ai i latou. O le eseesega o kenera e fesoasoani ia i tatou i le faataunuuina o a tatou matafaioi mai le Atua. FAUTUAGA I AUALA E AI Tusi lesona a le tagata aoga. Faitau le saunoaga a Peresitene Howard W. Hunter e uiga i le O Eseesega na Fananau mai ma Tane ma Fafine (tusi lesona a le tagata aoga, 66). Fesili: O le a le tiutetauave o loo i le ata o le faaolataga e te manatu e fesoasoani ai le meaalofa faaleagaga i fafine e faataunuuina? Faitau saunoaga mai taitai nei i le vaega O le Eseesega Faanatura o le Tane ma le Fafine ma talanoaina fesili o loo tuuina faatasi mai ai. Peresitene Spencer W. Kimball O a ni auala e te manatu ai o le eseesega i le va o tane ma fafine e avea ai latou e faalagolago le isi i le tasi ina ia oo atu i le atoatoaga o lo latou lelei? Aumai ni faataitaiga o eseesega i le va o tane ma fafine e faavae matagofie ma isi o ni mea e le moni. Peresitene Ezra Taft Benson O a ni uiga masani, lagona alofa, ma uiga vaaia na saunoa i ai Peresitene Ezra Taft Benson e masani ona i ai i fafine? O a ni auala e te manatu e fesoasoani ai nei uiga taua i le faapaleniina o le malosi ma le uiga faatauva o tane? O le a le mea na saunoa i ai Peresitene Benson e masani ona tupu i fafine pe a ulufale atu i le tausinioga o galuega? Peresitene Boyd K. Packer O le a le eseesega o le va o tama ma tina ua e maitauina? Na lapatai mai Peresitene Boyd K. Packer, le Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o le suiga o tiutetauave o tane ma fafine e ono afaina ai le aiga. E mafai ona e mafaufau i nisi faataitaiga nei suiga i matafaioi? Elder James E. Faust (tagai itulau 85) Na faamatalaina e Elder James E. Faust, a o avea ma uso o le Korama a Aposetolo e faapea o loo maua e o tatou tuafafine pele, se faamanuiaga faapitoa faaleagaga lea e o faatasi ma o latou natura. O a ni auala e te manatu o le a fesoasoani ai lenei faamanuiaga faapitoa faaleagaga i tamaitai i le faataunuuina o o latou valaauga paia? O a ni auala e fesoasoani ai le eseesega o meaalofa a tina ma tama? Elder Dallin H. Oaks Na saunoa ia Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o loo i ai ni uunaiga malolosi i aso nei mo nisi suiga ua fenumiai ai tagata ma aveesea ai le eseesega i le va o tane ma fafine. O le a le faatulagaga

65 52 O ESEESEGA NA F ANANAU M AI MA T ANE MA F AFINE na ia tuuina mai e fesoasoani ia i tatou e faamasino ai pe faamata o ia suiga e lelei mo i tatou pe le lelei foi? (O se tasi o faatulagaga e le tatau ona suia ia tiute ma avanoa eseese o alii ma tamaitai lea e taua i le faataunuuina o le ala sili o le fiafia. ) Elder Neal A. Maxwell O fea na amata mai ai le vaevaeina o tiute i le va o tane ma fafine? E faapefea ona avea lou iloa o lenei mea e aafia ai lau vaaiga i le eseesega i le va o tane ma fafine? Elder Merrill J. Bateman E faapefea ona e faamatalaina se mafutaga galulue faatasi? O lo tatou talisapaiaina o eseesega na fananau mai ma isi tagata faapea ma meaalofa a le tasi o le a fesoasoani ia i tatou ina ia tatou fegalegaleai ai i auala faakeriso. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. O eseesega faavae i le va o tane ma fafine e mafai ona aafia ai mafutaga mo le lelei po o le leaga. O eseesega ua nofo malamalama i ai ma talisapaia e mafai ona fesoasoani e fausia se mafutaga, ae o eseesega e le amanaiaina pe le fiafia i ai e mafai ona tupu mai ai finauga. Faitau leotele le tala lenei: Ina ua valaauina Spencer W. Kimball e fai ma Aposetolo, sa latou nonofo ma lona faletua o Camilla ma lo la aiga i Arizona. O le telefoni mai le Au Peresitene Sili e faailoa atu ai ia te ia le valaauga sa matua lofituina ai o ia, sa oo ia te ia le lagona o le faatauvaa ma le le atoatoa. A o tagi masusu o ia, sa nofo ifo Camilla i luga o le fola o le fale faatasi ma ia, ma seluselu lona ulu i lona lima, ma taumafai e faamafanafana ia te ia. Sa ia tusia: Sa avea la u ava ma o u faaolataga. Sa faamafanafana mai o ia ma faalototele mai ia te au ma tausisi lava i lana faamatalaga, e na o le tasi lava le ala e mulimuli ai (Spencer W. Kimball: Twelfth President of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, ed. Edward L. Kimball ma Andrew E. Kimball Jr. [1977], 191; tagai ). Fesili: O a ni auala e te manatu na avea ai Sister Kimball ma ona faaolataga? Faitau leotele ni vaega ia o le tusi na tusia e Sister Kimball mo lona toalua: E i ai taimi sa toetoe a ou lagonaina le mamafatu o le tele o ou tiutetauave ia e le o toe afaina tele ia te au. Soo se tasi e mafaufau e faapea o le avea ma ava a se tasi o le pulega aoao o se mea fiafia ma le manaia tele e tatau ona faataitai tasi i ai, a ea? Ou te vaai i ai faalemafaufau ma talisapaia le tele o faamanuiaga ma ona itu lelei, ae peitai o nisi taimi ou te lagona ai le manatu faapito faapea ai se manaia pe ana le faasoaina atu lo u toalua ma le miliona o isi tagata. Ou te alofa ma ou talisapaia oe, lau pele, ma ou maitau ma le fiafia ou uiga faatamalii. O le a ou le faalavelave lava ia te oe i sina mea itiiti a o e feagai i le faatinoina o lou tiute,... ae peitai e faafiafia loto le mautinoa i lea taimi ma lea taimi lou iloaina o loo o u tu i ou tafatafa (i le Caroline Eyring Miner and Edward L. Kimball, Camilla: A Biography of Camilla Eyring Kimball [1980], 130). Fesili: O a auala na manaomia ai e Sister Kimball le lagolago a lana tane e pei ona manaomia e lana tane le lagolago mai ia te ia? Ia talanoaina ma tagata o le vasega le auala o loo faailoa mai ai e nei faataitaiga e lua le manaomia e tane ma fafine o le malosi ma le lagolago mai le isi. Ia faailoa atu i tagata o le vasega e ui ina faapea o eseesega o tulaga tane po o le fafine o le tagata o se mea e lelei mo se faaipoipoga e faavavau, ae a le lelei lona puleaina e mafai ona avea ma ala o feeseeseaiga. E tatau i tane ma ava ona onosai le isi i le tasi ma taumafai atili e malamalama le isi i le tasi.

66 O ESEESEGA NA F ANANAU M AI MA T ANE MA F AFINE 53 Talanoaga. Toe faitau le saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley o loo i le aotelega o aoaoga faavae mo le lesona lenei ([i. 43]). Fesili: O a ni mea e mafai ona fai e tane ma fafine e fesoasoani ai le isi i le tasi ina ia lagona le alofa ma le manaomia? O le a se mea e mafai ona latou faia e faailoa ai le manatu popole ma le agalelei o le isi i le tasi? O a nisi auala e iloa ai e se fafine ua malamalama ma talia o ia e se tane? O a nisi auala e iloa ai e se tane ua malamalama ma talia o ia e se fafine? O a nisi auala e faaalia ai e tane ma fafine lo latou faaaloalo o le tasi i le isi? Aisea e taua ai i ulugalii le taliaina o eseesega o loo ia i laua ia e foliga mai e le mafai ona suia? Mafaufau i se tagata e te iloa e foliga mai o se soa lelei i lona toalua. O a ni mea faapitoa e mafai ona tatou aoaoina mai i faataitaiga a lenei tagata? Gaoioiga i tusitusiga paia. Vaevae le vasega i ni vaega se tolu ma tuuina atu i vaega taitasi e faitau se tasi o poloka lenei o mau: Ioane 2:1 10 (tala i le aiga o le faaipoipoga; tagai foi i le FIS, Ioane 2:4). Ioane 4:6 30 (o le fafine Samaria i le vaieli). Ioane 8:1 11 (feiloaiga a Iesu ma le fafine na molia i le talitane). Ia valaaulia vaega taitasi ina ia sailia auala na faaali atu ai e le Faaola lona faaaloalo i manaoga o fafine. Ia fai atu foi ia i latou e vaai po o a ni mea tatou te aoaoina mai i faataitaiga a le Faaola. Valaaulia i latou ina ia mafaufau pe faapefea ona faaaoga nei lesona i tafaoga faamasani ma fegalegaleaiga. A maea, ia tulai mai se sui o vaega taitasi e lipoti mai ni mea ua latou maua i le vasega. FAAIUGA Fai atu i tagata o le vasega e faitau le lauga mai ia Sister Eliza R. Snow, o le sa avea ma peresitene aoao o le Aualofa, e faatatau i le tulaga o fafine (i le Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai, tusi lesona a le tagata aoga, (85). Ia talanoaina lana saunoaga. Ia valaaulia tagata o le vasega ia faamatala le uiga o moomooga faaauro o loo tautala agai i ai Sister Snow. Ia molimau atu, o meaalofa eseese e taua i le malosiaga o se mafutaga.

67 54 O TIUTETAUAVE MA M ATAFAIOI P AIA O T ANE MA F AFINE 13 O MATAFAIOI MA TIUTETAUAVE PAIA O ALII MA TAMAITAI AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O eseesega, faafeagai i le va o tane ma fafine na fananau mai ma i latou ua mafai ai ona latou faataunuuina matafaioi paia na tofiaina mai i ai i le fuafuaga a le Tama Faalelagi. Afai tatou te malamalama i le mea ua faamoemoeina mai e le Alii mai ia i tatou i le fuafuaga sili o le fiafia, e tatau ona tatou taumafai e faaaoga nei eseesega i lana galuega (tagai i le MFF 82:3). Na fetalai le Alii ia Mose e faapea, ina ua uma ona faia ia Atamu, Ma o Au, le Alii le Atua, na ou fai atu i lou Atalii e Toatasi na Fanaua, e le lelei ona nofo toatasi o le tagata; o lea, o le a ou faia se fesoasoani mo ia (Mose 3:18). Ona faia ai lea o Eva, ma avea ai loa Atamu ma Eva o le tane ma le ava. O le ala lea a le Alii; ma o Lana faatulagaga tonu lea. MATAUPU FAAVAE O le taliaina o tiutetauave ma matafaioi paia ua atofaina mai i le fuafuaga o le talalelei e fesoasoani tele lea ia i tatou i le sailia o le fiafiaga sili i a tatou mafutaga. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Aoaoga Filifilia mai le O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Alii (213) Avea ma Tane ma Tama Amiotonu, Peresitene Howard W. Hunter (219) Ola Agavaa mo le Teine o le a e Faaipoipo i ai i se Aso, Peresitene Gordon B. Hinckley (222) Mo Tama i Isaraelu, Peresitene Ezra Taft Benson (216) Aoaoga filifilia mai O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Tamaitai (371) O Tamaitai o le Ekalesia, Peresitene Gordon B. Hinckley (382) Mo Tina i Siona, Peresitene Ezra Taft Benson (377) Aoaoga filifilia mai Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai (84) Saunoaga i le vaega o le Mataupu Faavae o le Faaaloalo Lelei, Elder Merrill J. Bateman (i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, 98) Saunoaga i le O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine, Peresitene Boyd K. Packer (67) O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (89) Saunoaga i le O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine, Elder Neal A. Maxwell (68)

68 O TIUTETAUAVE MA M ATAFAIOI P AIA O T ANE MA F AFINE 55 Saunoaga i le O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine, Elder Merrill J. Bateman (68) Aoaoga Filifilia ma Galuega a le Tina i Fafo Atu o le Aiga (253) A o le Mea Lava e Tasi e Ao Ina Ia Maua : Ia Avea ma Tamaitai Faatuatua Tele ia Keriso, Sister Patricia T. Holland (392) O fafine ma tane e i ai o latou tiutetauave ma matafaioi ua tofia i ai i le fuafuaga o le talalelei. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Tusi i luga o le laupapa le ulutala O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Alii ma O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Tamaitai. Vaevae alii o le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa ma tofi ia vaega taitasi e faitau mai se vaega e tasi o vaega nei o le tusi lesona a le tagata aoga: Aoaoga filifilia mai O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Alii (213) Avea ma Tane ma Tama Amiotonu, mai ia President Howard W. Hunter (219) Ola Agavaa mo le Teine o le a e Faaipoipo i ai i se Aso, mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley (222) Mo Tama i Isaraelu, mai ia Peresitene Ezra Taft Benson (216) Vaevae tamaitai o le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa ma tuu atu i vaega taitasi e faitau mai vaega nei: Aoaoga filifilia mai "O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Tamaitai" (371) O Tamaitai o le Ekalesia, mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley (382) Mo Tina i Siona, mai ia Peresitene Ezra Taft Benson (377) Saunoaga mai ia Matthew Cowley, o se tasi na avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefulua, i le Matthew Cowley Speaks (1954), 109: O outou tuafafine... o se vaega o se faalapotopotoga tele o le faalapotopotoga a tamaitai o le faaola. E tou te le umia le perisitua. O tane e ese, e tatau i tane ona tuuina atu ia i latou se mea ina ia mafai ai ona avea i latou ma faaola o alii, ae le faapena tina, e le faapena tamaitai. Na outou fananau ma le aia i totonu ia te outou, o se pule i totonu ia te outou e avea ai outou ma faaola o agaga o tagata. Tou te foafoaina faatasi ma le Atua ana fanau. O le mea lea, o loo i ai le faamoemoe ia te outou mai le aia paia e avea ai outou ma faaola ma le malosi e toefuatai ai ola o fanau a le Atua i luga o le fogaeleele. Ia fai i vaega uma e saili mo matafaioi paia tofia o tane ma fafine. A maea, ia tofia se sui se toatasi mai vaega taitasi e lipoti mai a latou sailiga i le vasega. Ia fai i sui taitasi ia tusi se otootoga o a latou sailiga i luga o le laupapa i koluma talafeagai. (Tuu ai pea le lisi lea i luga o le laupapa.) Iloilo fuaiupu mulimuli e lua o le parakalafa fitu o le folafolaga i aiga (tusi lesona a le tagata aoga, 89). Ia talanoaina pe aisea e tatau ai i tane ma ava ona galulue faatasi o se au, e fefaasoaai matafaioi ma tu le isi mo le tasi. Ia faamatala atu, e pei ona i ai soo se au, o tagata uma e tatau ona fetuutuunai ma naunau e lagolago le isi i o la tiute autu ma nisi tiute e sosoo atu i ai.

69 56 O TIUTETAUAVE MA M ATAFAIOI P AIA O T ANE MA F AFINE E tutusa uma tane ma fafine i luma o le Atua. O tiutetauave ma matafaioi paia o tane ma fafine e atagia ai lo la eseese ae fesoasoaniai i o la natura. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia faamatala atu le auala e leai ai se isi o le tane ma le fafine e sili ae i lo le isi, ae peitai o o la natura ma o la matafaioi e eseese. Fesili i tagata o le vasega pe aisea e taua ai le malamalama i lea mea. Fesili: O a saunoaga a o tatou taitai o le Ekalesia e uiga i le tulaga tutusa o tane ma fafine? (Atonu e te manao e fai i tagata o le vasega e faitau nisi o aoaoga filifilia o loo i le vaega Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai i le tusi lesona a le tagata aoga 84 85). Ia mautinoa ua malamalama tagata o le vasega o o tatou natura ma a tatou matafaioi na tatou o mai ma tatou mai lo tatou muai olaga. Ia molimau atu e tutusa uma le faamanuiaina e le Atua o tane ma fafine, e tusa ai ma lo latou amiotonu. Tusi lesona a le tagata aoga. Faitau ia saunoaga mai ia Peresitene Spencer W. Kimball i le vaega Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai (tusi lesona a le tagata aoga, 84). Fesoasoani i tagata o le vasega ina ia iloa o i latou o le isi itupa e ese o latou tiute ma avanoa ae peitai e tutusa uma le taua i le ata o le faaolataga a le Alii. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau le saunoaga mai ia Elder Merrill J. Bateman i le vaega faaopoopo o Mataupu Faavae o le Faaaloalo Lelei (i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi tusi lesona a le tagata aoga, 98). Fesili: E tatau faapefea ia i latou ua malamalama i le ata o le faaolataga ona vaavaai atu i matafaioi paia o tane ma fafine? FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Faitau laina nei: O le lalolagi atoa o se tulaga o faafiafiaga, Ma o tane ma fafine uma ua na o ni tagata e faatinoina ni tala. E i ai lo latou ulufafo ma lo latou ulufale, Ma e tasi le tagata i isi taimi na te faatinoina ni vaega se tele (William Shakespeare, As You Like It, act 2, scene 7, lines ). Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia mafaufau i o tatou matafaioi i le olaga o se vaega o se tala faatino. Fesili: Mo tane ma fafine ua malamalama i le ata o le faaolataga, o a matafaioi faavavau e sili ona taua mo i latou ina ia faataunuuina? (O tali e ono aofia ai le matafaioi tofia o le avea ma atalii ma afafine o le Atua, tane po o le ava, tama po o le tina.) Manatua: O le folafolaga a Peresitene Tavita O. MaKei e faapea E leai lava se isi faamanuiaga e mafai ona suitulaga i le toilalopopo i totonu o le aiga (i le Conference Report, Ape. 1964, 5). Ia faamatala atu, e tele matafaioi faatauva i le lalolagi o loo taumafai tane ma fafine e faataunuu. Ua fesoasoani mai perofeta a le Atua ia i tatou ina ia tatou malamalama i o tatou matafaioi paia na tofiaina mai i le avea ai ma atalii ma afafine o le Atua. Faitau ma talanoaina le saunoaga mai ia Peresitene Boyd K. Packer, Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, i aoaoga filifilia i le O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine (tusi lesona a le tagata aoga, 67). Tusi lesona a le tagata aoga. Faitau le parakalafa lona lua O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (tusi lesona a le tagata aoga, 89). Fesili: O le a le mea o loo fautua mai ai lenei parakalafa e uiga i le mea na amata mai ai tiutetauave ma matafaioi paia a fafine ma tane? Fai i tagata o le vasega e faitau le saunoaga a Elder Neal A. Maxwell, a o avea o ia ma se tasi o le Au Peresitene

70 O TIUTETAUAVE MA M ATAFAIOI P AIA O T ANE MA F AFINE 57 o Fitugafulu, i le vaega O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine (tusi lesona a le tagata aoga, 68). Ia faamamafa atu faapea o o tatou matafaioi ma tiute na fuafuaina ma le paia i se isi taimi ma se isi nofoaga. Faitau leotele le parakalafa lona fitu o le folafolaga i le aiga, amata I le fuafuaga paia. Ia talanoaina fesili nei ma faaopoopo tali a tagata o le vasega i le lisi o matafaioi paia i luga o le laupapa. O a tiutetauave e patino lava i tane? i fafine? O le a le mea o loo fai mai ai le folafolaga e uiga i le fetuutuunai o tagata taitoatasi i ia matafaioi? O le a le tatou matafaioi i le fesoasoani ai i isi tagata ina ia faataunuuina o tatou matafaioi ma tiutetauave eseese? Fai i tagata o le vasega e faitau le saunoaga mai ia Elder Merrill J. Bateman o le Fitugafulu o loo i le vaega O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine (tusi lesona a le tagata aoga, 68). Fai i tagata o le vasega e mafaufau i ni auala e mafai ai e matafaioi o loo lisiina i luga o le laupapa ona felagolagomai. Ua fautua mai taitai o le Ekalesia i tina ina ia aua nei sailia ni a latou galuega i fafo atu o le aiga. FAUTUAGA I AUALA E AI Vitio. Mafaufau e faaali le Old Testament Video ata 17, For This Child I Prayed (12:16; aitema 5x058). O loo faaali mai ai i le ata lenei se tamaitai talavou o loo taumafai e filifili i le va o le avea ma tausiaiga ma le sailia o se galuega. A uma ona faaali le ata, ia talanoaina pe aisea e manaomia ai le faatuatua ia Iesu Keriso mo le faia o lea filifiliga ma le vaaiga i le ata o le faaolataga. Tusi lesona a le tagata aoga. Ia tuuina atu i tagata taitoatasi o le vasega se saunoaga mai le vaega O le Galuega a le Tina i Fafo Atu o le Aiga (tusi lesona a le tagata aoga, ), po o le vaevae o le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa ma tuu atu i vaega taitasi se saunoaga. A o latou faitau, fai i tagata o le vasega e tauaofai fautuaga o loo i saunoaga. Ia fai atu foi ia i latou e saili mataupu faavae e mafai ona tusia o ni faaupuga afai-ona ma tali fesili o loo mulimuli mai ai: O le a se tau e ono tulai mai mo se tina e faigaluega i fafo atu o le aiga pe afai e le tatau ai ona faia? O le a le fautuaga mo i latou e tatau ona faia lena mea? Ia faasoa atu le saunoaga lenei mai ia Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: Na aoao mai Peresitene Benson o se tina e i ai fanau e tatau ona nofo o ia i le fale.... (I Tina o Siona [tamaitusi, 1987], 5 6). O outou o i ai i nei tulaga e le masani ai, ua agavaa outou mo se musumusuga faaopoopo ma le malosi mai le Alii. O i latou o e tuua aiga mo nisi pogai e itiiti ifo, o le a le agavaa (i le Conference Report, Ape. 1993, 42 43; po o le Liahona, Iulai 1993, 42 43). A maea loa, ia tuu atu ia i latou e faailoa mai a latou sailiga i le vasega. Talanoaga. Manatua: Ae le i aoaoina atu lenei lesona faatino, ia faitau A o Le Mea Lava e Tasi e Ao Ina Ia Maua : O le Avea ma Tamaitai e Faatuatua Tele ia Keriso, mai ia Sister Patricia T. Holland (tusi lesona a le tagata aoga, 392) ma maitau le nofoaga o fautuaga o le a fesoasoani i tagata o le vasega e feagai ai ma manaoga faivavale o matafaioi.

71 58 O TIUTETAUAVE MA M ATAFAIOI P AIA O T ANE MA F AFINE Ia talanoaina ma tagata o le vasega pe aisea e mamafa ai i lagona o nisi o tane ma fafine feteenaiga po o manaoga faivavale o tiutetauave po o le manatu e tatau ona latou faatelelise pe galue e sili atu nai lo lo latou malosi (MFF 10:4). Faitau le tusiga a Sister Holland. Ia talanoaina lana fautuaga e uiga i le matautia o le faatusatusaina o i tatou i isi. Fesili i tagata o le vasega po o le a se mea na latou aoaoina mai lea tusiga e uiga i le feagai ai ma manaoga faivavale o matafaioi. (Afai e talafeagai ai. Faaaoga le fautuaga na e matauina i taimi o tapenaga o lau lesona.) FAAIUGA O i tatou o atalii po o afafine a lo tatou Tama Faalelagi, ua auina mai i le lalolagi ina ia tatou aoao i le auala e avea ai i tatou e faapei o Ia ina ia faataunuuina ai o tatou taunuuga ma foi atu ai ia te Ia. O mea uma tatou te faia o ni tane ma ni fafine e tatau ona faia ma le mafaufau i le mea lenei. Fesili: Mai mea ua e aoaoina mai lenei lesona, e tatau faapefea ona tatou vaai atu i eseesega i le va o fafine ma tane? E faapefea ona mafai e tane ma ava ona fesoasoani le isi i le tasi e malamalama i o la eseesega ma mea e tutusa ai i luma o le Alii? E faapefea ona fesoasoani lenei mea i le faapelepeleina o lenei faatasiga ma le talitonuga i se faaipoipoga? O a nisi o auala e ono tapa atu i ai tane ma fafine ina ia lagolagoina ai e le tasi le isi i o la matafaioi eseese?

72 A LOFA M ONI ALOFA MONI AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O le malamalama i le alofa o lea fesoasoani ia i tatou i le filifiliga o se soa e faavavau ma faatuina se faaipoipoga e faavavau. Na saunoa Bruce C. Hafen, o se na avea mulimuli ane ma Fitugafulu, e faapea: Ia muamua ona avea ma uo ae mulimuli ane ona faatoa avea lea ma manamea. Na saunoa Lowell Bennion i se tasi o ana saunoaga e faapea o mafutaga i le va o alii talavou ma tamaitai talavou e tatau ona fausia e pei o se tia. O le faavae o le tia o le faauo lea. O le fatufatuina faafasitepu i luga, ua fausia lea i mea e pei o le taimi, loto malamalama, faaaloalo, ma le loto pulea. O le tumutumu o le tia ua i ai se mea lilo laitiiti ma le susulu, ua tau o le alofa faamanamea. Ma e ao ona vaai mamao atu tagata malaga vaivai o le toafa i lenei tia, e le taumate o le mea muamua lava o le a latou iloa atu, o le a mafai ona latou iloa atu se mea laitiiti ma le susulu, o le maa taua lea o i le tumutumu o le tia, ae a latalata atu i latou, latou te iloa atu uma mea o loo taofia maualuga i luga o lenei maa taua, po o le alofa faamanamea ( O le Talalelei ma le Alofa Faamanamea, i le Brigham Young University Fireside and Devotional Speeches [1983], 32). Na tusia e le Aposetolo o Ioane: Ia tatou fealofani: aua e mai le Atua le alofa; o i latou uma foi e alolofa ua fananau mai le Atua, ua iloa foi e i latou le Atua. O se le alofa ua le iloa e ia le Atua; aua o le Atua, o le alofa lava ia (1 Ioane 4:7 8). MATAUPU FAAVAE O le malamalama i le alofa e fesoasoani ia i tatou e atiae ma faatumauina le mafutaga e faavavau. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Aoaoga Filifilia mai le Alofa (163) E faigata le alofa ma e masani ona le malamalama i ai. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia faamatala atu, o isi lagona e masani ona aveseseina mo le ituaiga alofa e amata ma faatumau ai le mafutaga e faavavau. Afai e leai se isi mea tatou te mafaufau i ai i le alofa moni nai lo le tulaga moni ua na o se tuinanauga faaletino, e mafai ona iu i le faatoilaloina, le fiafia, ma le faatafetafea ese atu ai lava. Tusi i luga o le laupapa ia ulutala Alofa Moni ma Mea Faafoliga. Fesili i le vasega mo upu e faamatalaina ai le alofa moni. (E ono aofia ai faavavau, mama, matua, faaleatua, tausiga faapelepele, moni, ma le alofa faaipoipo.) Tusi tali i luga o le laupapa i koluma talafeagai. Fesili foi i tagata o le vasega e tau mai upu e faamatala ai mea e faafoliga o le alofa moni. (E ono aafia ai le valea o le mafaufau, manaoga faapito, feosoosofai, fia tama autu, ma le manaovale.) Tusi tali i luga o le laupapa. Ia faamatala atu, o le faamoemoega o lenei lesona o le sailia lea o eseesega o le alofa moni ma ona faafoliga.

73 60 A LOFA M ONI Ina ia ausia se faaipoipoga e faavavau, e tatau i ulugalii ona aoao i le eseesega i le va o le alofa moni ma ona faafoliga. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Tusi fesili nei i luga o le laupapa: 1. O le a le alofa moni? 2. O a nisi faafoliga o le alofa moni? 3. E faapefea e lo tatou alofa mo le Atua ona aafia ai lo tatou mafaia ona alolofa atu i isi? 4. O a ituaiga amio e fesoasoani i le atinaeina o le alofa moni i mafutaga? Ia faamatala atu faapea o nei fesili o ni soã ulutala mai le vaega o le Alofa i le tusi lesona a le tagata aoga (163 67). Vaevae le vasega i ni vaega se fa ma tuuina atu i vaega taitasi se fesili e tasi mai fesili e fa nei. Fesili i tagata o le vasega e saili tali i le faitauina lea o vaega talafeagai. Tuu atu ia i latou e lipoti mai a latou sailiga. Talanoaga i tusitusiga paia. Faitau mau ma saunoaga nei ma faaali mai pe faapefea ona fesoasoani i le taliina o fesili o loo aumai faatasi ai. O le a le Alofa Moni? Faitau le Kenese 29:20. O le a sou manatu na faapefea ona faaalia le naunautai o Iakopo e galue ina ia faaali atu lona alofa mo Rasela? (O tali e ono aofia ai lona ofoina atu e galue mo Rasela, o lona alofa e lei faavaivaia pe faaitiitia, sa ia faailoa atu lona alofa i ana galuega e fai, sa ia onosai.) Faitau le Roma 8:35, 39. E faapefea ona mafai e mataupu faavae o loo aoaoina mai i nei fuaiupu ona faatusatusa i le alofa moni mo se soa e faavavau? (tagai foi i saunoaga a Elder Spencer W. Kimball o loo i le vaega faaopoopo). Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42: O le a le isi mea e tatou te pipii i ai? Faitau le saunoaga lenei a Elder Spencer W. Kimball: E i ai i latou o e ua faaipoipo o loo faatagaina o latou mata e feoai solo ma o latou loto e tosina solo, o e ua faapea e le afaina le faifai amio solo, tosina atu le loto, ma i ai manaoga mo se isi e ese mai le ava po o le tane, [ae peitai] ua fetalai mai le Alii i le matuai leai o ni tulaga faaleogalua: Ia e alofa atu i lau ava ma lou loto atoa, ma pipii atu ia te ia ae le o se isi. [MFF 42:22; faaopoopo le faatusilima.] Ma, a fetalai mai le Alii ma le loto atoa, e le faatagaina se fetufaaiga po o se vaevaega po o le soonafai. Ae, mo le fafine ua toe faaupuina ai faapea: Ia e alofa atu i lau tane ma lou loto atoa ma pipii atu ia te ia ae le o se isi. O upu ae le o se isi ua aveesea ai tagata uma ma mea uma. O le toalua o le a avea ma faatumutumuga i le ola o le tane po o le ava, ma e le o le olaga faisoo po o le olaga faigaluega po o le olaga faapolokiki po o se isi lava mea fiafia po o se tagata po o se isi mea e na te avea le faamuamua i luga atu o lau soa (i le Conference Report, Oke. 1962, 57). O a Nisi Faafoliga o le Alofa Moni? Faitau le saunoaga lenei a Peresitene Spencer W. Kimball: O se olaga o feusuaiga le talafeagai e na o le faanoanoa, inoino ma le teenaina e na te aumaia.... E masani lava i ulugalii o ni tagata e toalua ua ola le mama, faatufanua, o e ua faia mea amioletonu ua inoino le tasi i le isi ma faamuta ai mafutaga

74 A LOFA M ONI 61 uma. E toatele ua le toe mananao, pe ita, i le paaga ua agasala (O le Faatuatua e muamua mai i le Vavega [1972], 156). O le a le matafaioi a le tosinaga o mata e tatau ona faia i le filifiliga o se uo? Faitau le Roma 13:10. O a nisi o auala e feagaleagaai ai ulugalii i aso nei? E Faapefea e lo Tatou Alolofa Atu i le Atua Ona Aafia ai lo tatou Mafaia Ona Alolofa Atu i Isi? Faitau le Mataio 6:24; Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:5. Afai tatou te alolofa i se isi mea e sili atu nai lo le Atua, o le a faapefea ona aafia ai lo tatou alolofa i faauoga ma faaipoipoga? (tagai foi i le saunoaga a Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o loo i le vaega faaopoopo). Faitau le Mataupu ma Feagaiga 42:22. O ai se isi e i tafatafa ane o le Atua ua faatonuina i tatou ina ia tatou alolofa atu i ai ma o tatou loto atoa? Faitau le Kalatia 5: Faatusatusa le eseesega o le galuega a le tino ma le savavali i le Agaga. Faitau le Kalatia 5: E faapefea e le usitai i mataupu faavae o le talalelei ona fesootai i le alofa moni? (tagai foi i le saunoaga a Elder Orson Pratt, o le na avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, i le vaega faaopoopo). O a Ituaiga Amioga e Mafai ona Fesoasoani i le Atinaeina o le Alofa Moni i Mafutaga? Faitau le 2 Timoteo 2:22. O le a le mea e faatatau i ai le upu sola ese o loo taua i le timaiga a Paulo? E faapefea e le mulimuli i le amiotonu ona faaitiitia le faamatau mai o tuinanau o le talavou? (tagai foi i le Kenese 39:10 12 o le sola ese o Iosefa mai faaosoosoga.) Faitau le Moronae 7: E faapefea ona faaleleia e le atinaeina o le alofa mama a tatou mafutaga? FAAIUGA Ia tusi le ata lenei i luga o le laupapa. Ia faamatala atu, e tatau ona fua a tatou tautinoga i a tatou molimau i le Alii ma Lana talalelei. Atua Tautinoga i le Atua Tautinoga i le Atua Tane Tautinoga i le toalua Fafine

75 62 A LOFA M ONI Tau i tagata o le vasega o loo i ai nisi o mataupu faavae taua mai le lesona o le asõ o loo faailoa mai i le ata. Ia valaaulia tagata o le vasega e taumafai e faamatalaina. Ia molimau atu o le ki i le atinaeina o le alofa moni ae aloese mai faiga faatosina a Satani o le faamalosia lea o le tatou tautinoga i le Atua. Afai tatou te faia faapena, o le a faateleina foi lo tatou alolofa mo a tatou soa e faavavau.

76 O LE S AILIGA MO SE S OA E F AAVAVAU O LE SAILIGA MO SE SOA E FAAVAVAU AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O le faaipoipoga i le va o le tane ma le fafine ua faauuina e le Atua (tagai i le MFF 49:15 17). A aunoa ma le tasi, e le mafai e tane ma fafine ona faataunuuina le faamoemoega na ala ai ona faia i latou (tagai i le 1 Korinito 11:11; Mose 3:18, 24). Ua na o le faaipoipoga lava i le malumalu e mafai ai e tane ma fafine ona maua faamanuiaga uma e faavavau (tagai i le MFF 131:1 4; 132:15 18). Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball e faapea: I le filifilia o se manamea mo le ola nei ma le faavavau, ua matua onomea ma tatau ai le faia o fuafuaga lelei, mafaufau, tatalo ma le anapogi ina ia mautinoa ai o faaiuga uma lava, o le tagata tonu lea e tatau ona la faatasi. I le faaipoipoga moni, e tatau ona i ai le tasi o mafaufauga atoa foi ma le tulaga o lagona. O lagona ootia e le tatau ona fuaina i ai ia faaiuga, ae o le mafaufau ma le loto, e faamalosia e le anapogi ma le tatalo ma manatunatuga loloto, o le a mafai ona tuuina atu ai i se tasi se avanoa tele e maua ai se faaipoipoga fiafia ( Tasi i Le Faaipoipoga, Liahona, Iuni 1978, 1). MATAUPU FAAVAE O le fetaui ma le talafeagai i mea uma o vaega taua ia e aoga mo se faaipoipoga fiafia. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Aoaoga filifilia mai le Filifilia o se Uo (200) O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (89) Ua fautua mai taitai o le Ekalesia ia i tatou ina ia sailia se soa faavavau amiotonu. O le filifiliga o se toalua o le a aafia ai le anoanoai o tupulaga i le lumanai. Manatua: O le lesona lenei e foliga mai e lua vasega e aoao atu ai. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia valaaulia alii o le vasega e faitau le vaega Fautuaga mo Alii Nofofua (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 202) ina ia iloa ai uiga ua fautuaina i tatou e taitai o le Ekalesia ina ia tatou sailia i a tatou uo. Ia valaaulia tamaitai e fai le mea lava lea e tasi i le vaega Fautuaga mo Tamaitaii Nofofua (tusi lesona a le tagata aoga, 202). Tusi i luga o le laupapa sailiga a tagata o le vasega ma talanoaina o se vasega. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Faitau le saunoaga a Peresitene Spencer W. Kimball i le vaega faaopoopo O le Taua o le Filifili ma le Poto (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 200). Ia fai atu i tagata o le vasega e faailoa mai manatu pito sili ona taua mai le faitauga.

77 64 O LE S AILIGA MO SE S OA E F AAVAVAU Vitio. Ina ia faailoa mai ai le auala e mafai ai e a tatou filifiliga e uiga i se soa e faaipoipo i ai ona aafia ai le lumanai, faaali le Old Testament Video ata 10, Thousands of Million (4: 48; aitema 5x058). Ia talanoaina pe aisea e avea ai le faia o faaiuga poto o se tiutetauave tatou te nofoaitalafu ai i a tatou fanau, e le gata i le olaga nei ae o le faavavau. Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le Kenese 24:60 ma fesili i tagata o le vasega pe na mafai faapefea ona faitauina ia fanau a Repeka i se afe o miliona. Atonu e te manao e faaali atu le toatele o tupuaga e mafai ona aafia i se ulugalii amiotonu se tasi. Fesili: Afai e toafa se fanau a se tane ma se ava, ma ua faaipoipo uma le fanau ma tofu i latou taitoatasi ma fanau e toafa, ma faaauau ai lava, e toafia ni tagata na tutupu mai le ulugalii muamua i le lona lima o augatupulaga? (256.) E toafia o le a tutupu mai i lona sefulu o augatupulaga? (262,144.) E toafia i le lona luasefulu o augatupulaga? [274,877,906,944.) Ia faamanino atu afai o augatupulaga taitasi e averesi i le tolusefulu tausaga, o le a oo le augatupulaga lona luasefulu i le na o le 600 tausaga. Fesili: O le a le mea o loo faaataata mai i i e uiga i le filifiliina o se soa mo le faaipoipoga? Lesona faitino. Ina ia faataitaia le aafiaga faifai pea o filifiliga a se paaga e faaipoipo, faaali le ata o loo faapipii atu ai. Pe faaali atu ni ata o se faaipoipoga, mulimuli atu ma ata o se ulugalii ma le la fanau i le sefulu tausaga mulimuli ane, luasefulu tausaga mulimuli ane, ma faaauau ai lava. Taumafai e saili ni ata o loo aofia ai le fanau a le ulugalii ma o latou taitoalua, o fanau a le la fanau, ma fanau a fanau a le la fanau. E tatau ona tatou iloiloina le tele o tulaga i le filifiliga o se paaga e faaipoipo atu i ai. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia tusi le ata lenei i luga o le laupapa. (Tuu pea le ata i luga o le laupapa mo le taimi atoa o le gaoioiga i lenei lesona.) O tagata uma e mafai ona tatou faaipoipo i ai Faamama 1: O i latou e ono mafai ona tatou tafafao faamasani i ai Faamama 2: Tafaoga Faamasani Faamama 3: Faauoga tumau Faamama 4: Uiga Faaletagata a. Talaaga e. Uiga ma vaaiga masani o le tagata Sini ma tulaga taua Faasoa atu ia aafiaga O musumusuga ia i laua taitoatasi Faaipoipoga Ia faamatala atu, o le ata o loo faaalia ai pe faapefea ona filifilia se soa e faavavau. I le pito i luga o le ata o le amataga lea o la tatou sailiga mai i a tatou uo ma e masani i ai. O faamama o loo faatusa i ai a tatou filifiliga ua fai lea e tau atu ai i tafaoga faamasani, faauoga tumau, ma faaipoipoga. Mo se faataitaiga, e mafai ona tatou faaaoga le faamama 1, le faamama o uiga faaletagata, ma le faamama 2, le faamama o sini ma tulaga taua, e saili i ai tagata e faigofie ona tatou fesootai i ai ma lagona ai le fiafia i tafaoga faamasani. E mafai ona tatou

78 O LE S AILIGA MO SE S OA E F AAVAVAU 65 faaaoga le faamama 3, le faamama o le faasoa atu o aafiaga, a o tatou filifilia se isi tatou te faauo tumau i ai. Ma e mafai ona tatou saili mo le faamama lona fa, o musumusuga ia i laua taitoatasi, ina ia fesoasoani ia i tatou e faia faaiuga pe tatou te faaipoipo i lena tagata. Ia faamatala atu, o nisi o faamama e mafai ona sili atu ma le faatasi ona faaaoga i se tulaga o se mafutaga. Mo se faataitaiga, e mafai ona tatou mananao ia tatou iloa atili ni sini ma ni tulaga taua a le o loo i ai le faamoemoe e te tafao faamasani i ai (faamama 2) ae le i amata ona tafafao faamasani ma lena tagata. (Atonu e te manao e faaopoopo se ã motumotu i le ata e faamatala atili ai lenei manatu.) E masani, o taimi o a tatou tafaoga faamasani e faatoa tatou aoaoina ai nei faamatalaga. O gaoioiga o loo totoe o lenei lesona e iloilo ai le faamama 1 ma 2. O le faamama 3 ma le 4 o le a talanoaina i le lesona 16, O le Faaiuga e Faaipoipo ma Faamau. Fesili: E mafai faapefea ona fesoasoani lo tatou suesueina o nei faamama i la tatou sailiga mo se tatou soa mo le faavavau? Talaaga, uiga o le tagata, ma vaaiga i uiga masani o ni vaega taua tele i le sailiga o se uo. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Tagai i le faamama 1 i le ata o loo i luga o le laupapa. Faitau e tagata o le vasega le saunoaga muamua mai ia Peresitene Spencer W. Kimball i le vaega faaopoopo Faamaoniga o Talaaga (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 200). Ia talanoaina le mataupu faavae feoeoeai. Fesili i tagata o le vasega pe mafai faapefea e le tutusa o talaaga ona fesoasoani i se mafutaga o se faaipoipoga. Fesili i tagata o le vasega po o le a le matafaioi latou te manatu o loo faatinoina e o tatou eseesega faaleaganuu i se faaipoipoga. Fesili ia i latou po o le a so latou manatu o le a le matafaioi a le eseese o aoaoga o loo mafai ona fai. Fesili: O le a sou manatu o le a le talaaga sili ona taua e mafaufau i ai pe a sailia se paaga e faavavau? Faitau le saunoaga lona lua a Spencer W. Kimball i lalo Faamaoniga o Talaaga, ma faamamafa le fuaitau e toetoe ona avea ma taunuuga le maalofia. Fesili: O a auala e masani ona aveesea ai nei faafitauli pe afai o le ulugalii uma o ni tagata faamaoni o le Ekalesia? Ia faailoa atu lou agaga faafetai mo faamanuiaga o le faaipoipoga i le malumalu. Talanoaga. Vaai i le faamama o uiga faaletagata o loo i le ata. Ia faitau e tagata o le vasega le saunoaga a Peresitene Tavita O. MaKei i le vaega Faamaoniga o Talaaga (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 200). Ia talanoaina le taua o le sailia o se tagata e i ai ni ona uiga masani (i nisi upu, uiga faaalia o le tagata ma ona uiga masani) e tutusa ma ou foi uiga. Ia tau mai e le vasega foliga vaaia ma lisi i luga o le laupapa. Ia aofia nisi nei o uiga taua: agalelei, toafilemu, faamaopoopo, fetuutuunai, matua i lagona, fiafia, mafaufauga mautu, manatu mautinoa. Fai i tagata o le vasega e filifili po o le fea o nei uiga taua ua lisiina e sili ona tutusa ma o latou lava uiga. Ia talanoaina pe aisea e taua ai le poto e filifili ai se isi e tutusa uiga ma musuia ai tatou ia tatou lelei se isi e mafai ona tatou tutusa ma musuia. Ia talanoaina uiga vaaia e tatau ona tatou atinaeina ina ia avea ai i tatou ma ni soa e faavavau e sili ona lelei.

79 66 O LE S AILIGA MO SE S OA E F AAVAVAU E tatau ona tatou faaipoipo atu i se isi na te taliaina lelei ia sini ma tulaga faatauaina o loo i le folafolaga i le aiga. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Tagai i le faamama 2, o sini ma tulaga faatauaina, o loo i le ata. O sini ma tulaga faatauaina e aofia ai o tatou uiga e faatatau i mataupu faavae o le talalelei, o matafaioi ma tiute i le faaipoipoga, galuega, tupe, fanau, ma isi mea faapena. Ia faamatala atu, le taua o le iloa o uiga ma le maualuga o le tautinoga i le talalelei o loo i se paaga o loo i ai le faamoemoe e faaipoipo i ai. Fai i tagata o le vasega e vaai i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (tusi lesona a le tagata aoga, 89), lea o loo lisi mai ai le tele o tulaga faatauaina e fesootai i faaipoipoga ma aiga. Tufa atu i tagata o le vasega ni kopi o le pepa e tufaina atu i le faaiuga o le tusi lesona (tagai i le i ). Ia faamatala atu, o le fesili o loo i le pepa na tufaina atu o loo faavae mai tulaga faatauaina o loo i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi. Vaevae tutusa ia fesili i ni vaega eseese o tagata o le vasega. Ia talanoaina e vaega taitasi pe aisea e taua ai autu o loo i a latou fesili i sauniuniga mo se faaipoipoga i le malumalu. Ia tuu atu foi ia i latou e talanoaina po o a ni faafitauli e ono aliae mai i faaipoipoga pe afai e eseese lagona o le ulugalii e uiga i nei tulaga faatauaina. Ia faia le faatalatalanoaga i se uiga lautele ma aua le faatatauina i se isi. Faailoa atu ia i latou o nisi o eseesega i tulaga faatauaina e mafai ona foia i le fetuutuunai. Faitau ma talanoaina le saunoaga mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley i lalo o le Filifilia o se Uo (tusi lesona a le tagata aoga, 200). FAAIUGA Fesili i tagata o le vasega po o a ni mea na latou aoaoina mai i lenei lesona. Faitau le saunoaga a Peresitene Spencer W. Kimball o loo i le aotelega o aoaoga faavae mo le lesona lenei (i. 63). Ia talanoaina pe aisea e avea ai le filifilia o soa mo le olaga nei ma le faavavau ma se tasi o filifiliga e pito i sili ona taua i o tatou olaga.

80 O LE F AAIUGA E F AAIPOIPO MA F AAMAU O LE FAAIUGA E FAAIPOIPO MA FAAMAU AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O le mea lea e tuua ai e le tane lona tama ma lona tina, ae faatasi ma lana ava: ona avea ai lea o i laua ma tino e tasi (Kenese 2:24; tagai foi i le Mataio 19:5; Mareko 10:7; MFF 42:22; Mose 3:24; Aperaamo 5:18). Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea: O le filifiliga aupito sili lea ona taua i lou olaga, o le filifilia lea o le tagata e te faaipoipo i ai. E leai se mea e suia ai le faaipoipoga i le malumalu.... Ia faaipoipo i le tagata sao i le nofoaga sao i le taimi sao (Liahona, Me. 1999, 4). MATAUPU FAAVAE E tatau ona tatou faaaofia ai le Alii i a tatou faaiuga ina ia faaipoipo. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Aoaoga filifilia mai le Filifilia o se Uo (200) Saolotoga po o Musumusuga? Elder Bruce R. McConkie (205) Aotelega o le Lisi o Mea e Tatau Ona Fai (i le Fuafuaga mo se Faaipoipoga i le Malumalu, 340) O tafaoga faamasani talafeagai e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia iloa po o ai tatou te faaipoipo i ai. E tatau ona tatou fuafua ma le faaeteete ma mafaufau ma anapogi ma tatalo pe a filifili a tatou soa e faavavau. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. O paaga e alualu i luma a latou mafutaga mai le faauo seia oo atu i tafaoga faamasani tumau o le a oo lava i le tulaga e fai ai se faaiuga. O le mafutaga e mafai ona: Alualu i luma seia oo atu i se faamauga. Toe foi i le na o se tafaoga faasamasamanoa. Famuta. Ia talanoaina pe aisea e taua tele ai le faia o se faaiuga i le mea e agai i ai se mafutaga. Fesili: E mafai faapefea ona tatou iloa le mea e tatau ona fai? Ia faamanino atu le taua o le iloilo ma le faaeteete o le mataupu ma saili le taitaiga mai le lagi. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Faitau faatasi le saunoaga mai ia Peresitene Spencer W. Kimball o loo i lalo o le Sailia o le Tagata Sao (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 204). Ia talanoaina pe aisea e fesoasoani ai lo tatou malamalama e faapea, atonu e le na o le toatasi se tagata tatou te manatu tatou te faaipoipo i ai. Fesili: O a ni faafitauli e ono mafai ona tatou fetaiai pe afai tatou te manatu e na o le toatasi le tagata e mafai ona tatou faaipoipo i ai? (O tali e

81 68 O LE F AAIUGA E F AAIPOIPO MA F AAMAU mafai ona aofia ai mea nei: Afai tatou te manatu o faaipoipoga lelei e faia i le lagi, e mafai ona tatou toilalo i le iloaina lea o faaipoipoga lelei e manaomia ai le taimi ma galuega i luga o lenei fogaeleele. Po o le tatou faatalitali i le olaga atoa mo se tagata atoatoa nai lo le sailia o se tasi e i ai le agavaa i le ausiaina o le atoatoa i le olaga a sau. Pe afai e i ai ni o tatou faafitauli pe a maea le faaipoipoga, e mafai ona tatou faaiuina e faapea ua tatou faaipoipo i le tagata sese ma ua le tuuina atoa i ai le malosi e foia ai o tatou faafitauli.) E tatau ona tatou taumafai e faaleleia o tatou lava tagata a o tatou fuafua po o ai e faaipoipo i ai. E tatau ona tatou mulimuli i fautuaga a perofeta ma aposetolo a o tatou tafafao faamasani ma fuafua po o ai e faaipoipo i ai. FAUTUAGA I AUALA E AI Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le Mataio 7:3 5. Faitau le saunoaga a Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: Afai o le filifiliga ia faaleleia [isi] po o tatou lava, e i ai se isi mea e sili atu ona lelei e amata ai? O le ki i lenei mea o le matua pupula lea o o tatou mata i o tatou lava pona ae moeiini mai pona o isi tagata! O sese o isi e le mafai ona tauamiotonuina ai i tatou mai le faaleleia o o tatou lava sese (i le Conference Report, Ape. 1982, 57; po o le Liahona, Me 1982, 39). Fesili: E faapefea ona faatatau lenei fautuaga i faauoga tumau? (Ia faailoa atu e faapea e taua foi o le amanaiaina o uiga vaaia o le paaga ina ia aua nei taofia ai le faataunuuina o le faaipoipoga i le malumalu po o le lepetia ai o se faaipoipoga i le lumanai.) Ia talanoaina pe aisea e tatau ai ona tatou taumafai e faaleleia i tatou lava ao tatou faauo ma aua ne i tele ni mea e te faamoemoeina mai le ua tatou fuafua e faaipoipo i ai nai lo mea tatou faamoemoeina mai ia i tatou lava. Ia talanoaina pe aisea e manaomia ai ona tatou faaauau pea ona faia faapea pe a uma ona tatou faaipoipo. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Tusi i luga o le laupapa le ata mai le lesona 15 (i. 64). (Tuu pea le ata i luga o le laupapa i le taimi atoa o le lesona.) Tagai i le faamama 3, o le fefaasoaai i aafiaga. Ia faamatala atu faapea afai e maea ona tatou mauaina se tasi e tutusa ona uiga ma i tatou, ma ua tonu ia i tatou o le a fefaasoaai a tatou sini ma tulaga faatauaina ma lena tagata, e tatau ona tatou filifili po o le tagata lea tatou te fia faauo tumau i ai. O se vaega o lenei faaiuga e tatau ona fuafuaina ai aafiaga lelei ma aafiaga e le lelei na tatou fefaasoaai ai. Ia faailoa atu o fautuaga mai perofeta ma aposetolo e fesoasoani ia i tatou ina ia iloilo lelei ai nei mea. Faitau le saunoaga mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley i lalo O le Tagata Sao (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 200). Fesili: O a fautuaga na tuuina mai e Peresitene Hinckley e faatatau i le filifilia o se tasi e faaipoipo i ai? Tusi le lisi o tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa. E tatau ona aofia i le lisi mea nei: Ia e agavaa mo lau paaga ua e filifilia. Faaipoipo i le tagata sao i le nofoaga sao i le taimi sao. Filifili se soa o lau lava faatuatuaga. O le a sili ona e fiafia. Filifili se soa e mafai ona e faamamaluina i taimi uma. Filifili se soa... e mafai ona e faaaloalo i ai i taimi uma.

82 O LE F AAIUGA E F AAIPOIPO MA F AAMAU 69 Filifili se soa... o le a faaopoopo atu i lou lava olaga. Filifili se soa... o se tasi e mafai ona tuu atu i ai lou loto, lou alofa atoa, o lou loto tautua atoa, lou faamaoni atoa. Ia talanoaina le taua o lenei fautuaga mo i latou o loo fuafua po o ai e faaipoipo i ai. Tusi lesona a le tagata aoga. Faitau le saunoaga mai ia Elder Bruce R. McConkie, o se sa avea ma Fitugafulu, i le vaega O le Tagata Sao (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 200). Fesili: Aisea e taua ai le mafaufau pe mata o i ai ni o tatou lagona mo le tagata ua tatou fia faaipoipo i ai? Aisea e taua ai ona tatou mafaufau pe mata o lena tagata o loo taumafai e faaipoipo i le malumalu? Faitau le saunoaga mai ia Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le vaega lava lena e tasi (tusi lesona a le tagata aoga, 201). Fesili: O a uiga taua manaomia o loo taua e Elder Scott? Tusi tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa. Afai e le aofia mai ai mea nei, ia faailoa faapea na fautua mai Elder Scott ia i tatou ina ia saili se tasi e: E i ai sona alofa loloto mo le Alii ma Ana poloaiga. E i ai se naunautaiga e ola ai i poloaiga. O se tasi e malamalama. E loto faamagalo i isi. E naunau e tuuina atu o ia. E naunau mo se aiga e faapaleina i ni fanau matagofie. E tuuina atu atoa lona taimi i le aoaoina o mataupu faavae o le upumoni i lana fanau. Fesili: Aisea e taua ai nei uiga ia te oe faapea foi lau soa? O a nisi uiga na fautua mai ai Elder Scott i alii ina ia sailia i se tamaitai? (O lona naunau e avea o se ava ma se tina, o lana tautinoga i le atinaeina o le onosai ma le agaalofa, lona alofa mo fanau, ma lona naunautaiga e tausi ia te i latou nai lo le sailia o galuega e fiafia i ai.) O le a se isi mea na ia fautua ai i tamaitai ina ia sailia i se alii? (O lona faamamalu i le perisitua ma le faaaogaina e auauna atu ai i isi, o lona taliaina o lana matafaioi o le sailia lea o mea e tausi ai le aiga, ma le taumafai e saunia o ia e faataunuuina ia matafaioi.) Ia talanoaina pe aisea e taua ai le atamai e saili se soa o le e taumafai e maua uiga e pei ona faamatala e Elder McConkie ma Scott. Toe faitau le parakalafa mulimuli o le saunoaga a Elder Scott. Ia talanoaina pe aisea e tatau ai ona saili e agavaa mo le malumalu nai lo le atoatoa mo se ua faamoemoe e faaipoipo i ai. Na fautua mai Peresitene Tavita O. MaKei e faapea: Afai e te feiloai i se tamaitai e te lagona le naunau e ausia e musuia ai oe e faia le mea e sili ona lelei, ma faia mea uma e mafai ona e faia, o lena tamaitai talavou ua agavaa mo lou alofa ma ua faatupuina ai le alofa i lou loto (Gospel Ideals [1953], 459). Ia matauina pe faapefea ona fesootai ia fautuaga i le Moronae 7: Ia matau foi tatou te le faamasino atu i le isi tagata, ae o aafiaga o le isi tagata ia i tatou.

83 70 O LE F AAIUGA E F AAIPOIPO MA F AAMAU E tatau ona tatou saili le musumusuga a le Agaga i a tatou filifiliga mo se faaipoipoga. O le faamauga o se taimi mo le tuputupu ae ma sauniuniga. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Tagai i le faamama 4 i le ata, musumusuga ia i laua uma. Ia faamatala atu faapea pe a maea ona tatou malamalama i uiga lelei o se tagata, ia manatunatu i sini ma uiga o tulaga faatauaina o le tagata, ma iloilo aafiaga na tatou fefaasoaai ai ma lena tagata, e mafai ona tatou sailia le musumusuga a le Alii a o faia a tatou faaiuga pe tatau ona tatou faaipoipo atu i lena tagata. Fai i tagata o le vasega e sue i le Saolotoga po o Musumusuga? mai ia Elder Bruce R. McConkie, o se tasi na avea ma uso o le Korama Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, ). Vaevae le vasega i ni vaega se fa. Tuu atu i le isi vaega e faitau le E te Le i Malamalama, 206), o le aoaoga a Elder McConkie e uiga ia Oliva Kaotui (tagai i le MFF 8 9). Ia fai i le vaega lona lua e faitau le Aisea E te Fesili Mai Ai Ia Te Au? (207), e uiga i le uso o Iareto (tagai i le Eteru 2 3). Tuu atu i le vaega lona tolu e faitau le E tatau ona Fefautuaa i i le Va o i Latou ma Au (208), e faatatau ia Epikopo Edward Partridge (tagai i le MFF 58). Tuu atu i le vaega lona fa e faitau le Ia Oulua Filifili ma le Atua i Au Mea Uma e te Fai (209). Fesili i vaega pe faapefea ona mafai ona tatou mauaina se faapaleni lelei i le va o le faaaogaina o o tatou saolotoga ma le faalagolago i le Agaga. Ia i ai se sui mai vaega taitasi e tuuina mai a latou sailiga i le vasega. Ia tauaofai le tusiga e ala lea i le faitauina leotele o le parakalafa lona fa i lalo o le ulutala Filifili ma le Alii i Au Mea Uma E te Fai ). Talanoaga. Faitau saunoaga mai ia Elder Bruce R. McConkie ma Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le vaega O le Matafaioi a le Tatalo ma Faaaliga Patino (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 203). Ia talanoaina le taua o le faaaogaina o le tatou taumafaiga sili ona lelei e fai a tatou faaiuga faapea ai ma le talosagaina o le taitaiga a le Alii. O le a le uiga o le suesueina o o tatou faafitauli i o tatou mafaufau? (tagai i le MFF 6:22 23; 9:8 9). E mafai faapefea ona e iloaina se tali sese mai se tali sao? O le a sou faalogona pe afai e sao se mea pe sese? Ia faamatala atu, o nisi taimi e sili le tolopo po o le faauma se faamau pe afai e le o mautinoa lava se faaiuga ina ia faaipoipo. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia faailoa atu e faapea afai ua filifili se alii ma se tamaitai e faaipoipo, ona fai lea o se la faamau. O le faamau e aofia ai le suia o le tulaga ae amata e aiga ma uo ona tilotilo ia i laua o se paaga. O le faamau e tuuina atu ai i ni tagata se toalua le taimi e taulai ai faapitoa le isi i le tasi, lagonaina le filemu i le iloaina lea na musuia e le Alii le la faaiuga, ma faia fuafuaga tatau. Ia talanoaina pe aisea e avea ai le faamau ma taimi o le tuputupu ae ma sauniuniga. Fesili: Aisea e masani ai ona avea le taimi o faaiuga ina ia faaipoipo e uunaia ai le autalavou matutua i le isi laasaga fou o le faatagata matua? Ia faailoa atu e faapea i le taimi o le la faamau, e tatau i le paga ona fuafua le la faaipoipoga ma amata ona sauniuni mo lo la olaga faatasi. Ia valaaulia tagata o le vasega e sue i le Aotelega o le Lisi o Mea e Fai (o loo i le Sauniuniga mo le Malumalu, tusi lesona a le tagata aoga, 340). Ia iloilo mo sina taimi nisi o mea o loo i le lisi. Ia maitauina o sauniuniga mo le malumalu o se mea e sili atu lona taua i sauniuniga uma mo se faaipoipoga, ma o le a talanoaina le tele

84 O LE F AAIUGA E F AAIPOIPO MA F AAMAU 71 o ia mea i le isi lesona o le a sosoo ai. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia lisiina nisi o sauniuniga e ono faia e se alii ma se tamaitai ua faamau. E ono aofia ai mea nei: Fuafua se aiga o le faaipoipoga, pe a manaomia. Fuafua se tafaoga pe a uma ona faaipoipo (honeymoon). Saili se nofoaga e faamautu ai. Fuafua mo le faaauauina o aoaoga mo i laua uma. Faatulaga se inisiua mo le soifua maloloina ma le ola. Faatulaga ina ia ausia manaoga o feoaiga. Faatau mea e manaomia i le aiga. Ia faamasani i aiga fou. Amata le olaga tutoatasi mai matua. Faamautu po o ai e totogia le a. Ia talanoaina po o le a le mea e te gafatia. Tapena meatotino. Tusi tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa. Afai latou te le taua mea nei, ia tuu i ai i le lisi: Tapena se paketi, ia aofia ai sefuluai ma isi taulaga. Faitau faatasi O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, ma talanoaina pe faapefea ona faaaoga mataupu faavae i le lua faaipoipoga. Faia fuafuaga mo mea taitasi nei pe a uma le faaipoipoga: tatalo faaleaiga i aso uma, suesue faatasi tusitusiga o se aiga, afiafi faaleaiga i vaiaso uma (e tusa lava pe le i maua ni fanau), ma ia auai i le malumalu i taimi uma. FAAIUGA Faitau le saunoaga mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley o loo i lalo o le O le Tagata Sao (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 200), ma faamamafa lana fautuaga o le faaipoipo atu lea i le tagata sao i le nofoaga sao i le taimi sao. Ia molimau atu i le taua o le sailia o le soa agavaa ma maua le faamaoniga a le Agaga i lea faaiuga.

85 72 S AUNIUNIGA MO LE M ALUMALU 17 SAUNIUNIGA MO LE MALUMALU AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE Na valaauina e Peresitene Howard W. Hunter tagata o le Ekalesia ina ia tepa taulai i le malumalu o le Alii o se faatusa tele lea o lo outou auai i lana Ekalesia (Jay M. Todd, President Howard W. Hunter: Fourteenth President of the Church, Ensign, Iulai 1994, 5). Na faamalamalama e Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea o malumalu ua avea ma sui o le tumutumuga i a tatou tapuaiga ma le faatumutumuga o faamanuiaga e maua ai (i le Conference Report, Oke. 1999, 4; po o le Liahona, Ian. 1999, 6). O feagaiga ma sauniga o le malumalu e manaomia mo le faaeaga. O tapuaiga i le malumalu o le a aumaia ai faamanuiaga o le a aafia ai vaega uma o o tatou olaga. Na aoao mai Peresitene Hinckley e faapea: A na tele atu ni galuega o le malumalu e faia e le Ekalesia, o le a faaitiitia le manatu faapito, faaitiitia le femisaai, faaitiitia le manatu maualalo i isi. O le a faateleina le siitia faaleagaga o le Ekalesia atoa, fealofani, ma le usiusitai i poloaiga a le Atua (Aoaoga a Gordon B. Hinckley [1997], 622). MATAUPU FAAVAE O sauniuniga, agavaa, ma le tali atu i le Agaga e fesoasoani ia i tatou ina ia malamalama i aoaoga o le malumalu ma avea ma vaega totonugalemu o o tatou olaga. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA O le Malumalu Paia, Peresitene Boyd K. Packer (341) Aoaoga filifilia mai Sauniuniga mo le Malumalu (336) O feagaiga ma sauniga o le malumalu e manaomia mo le faaeaga. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia faaali ni ata se tele o malumalu (tagai i le Pusa o Ata o le Talalelei, nu , 505; faavaa filifilia o Liahona; ata mai le potutusi o le falelotu; Malumalu o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 35863). Atonu e te manao foi e faaali se ata o se teine ma se tama faaipoipo i luma o se malumalu. Sosoo atu i le ata, faaali atu saunoaga nei. Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea: I alii ma tamaitai uma, i tama ma teine uma, ia saunia nei e malaga atu i le Maota o le Alii. Ia oo ifo se faaiuga i lou loto o le a faatulaga lou olaga ma aumaia ai se toefaatulagaina e pei ona manaomia ai ina ia e agavaa ai e te ulufale atu i lena Maota ( Messages of Inspiration from President Hinckley, Church News, 6 Nov. 1999, 2). Na tusia e Elder Boyd K. Packer, a o avea ma se uso o le Korama o le Toasefululua: O le a se taua o [sauniga o le talalelei] ia i tatou o tagata o le Ekalesia?

86 S AUNIUNIGA MO LE M ALUMALU 73 Pe mafai ona e fiafia, pe mafai ona togiolaina oe, pe mafai foi ona faaeaina oe e aunoa ma ia sauniga? O le tali: Ua matuai fautuaina lava ina ia tatou mauaina ma e matuai manaomia lava ma sili atu foi le moomia. E sili atu ona taua. E matuai taua lava mo i tatou uma taitoatasi (O Le Malumalu Paia [2002], 29). Ia talanoaina pe aisea e taua ai le saunia o o tatou tagata mo feagaiga ma sauniga o le malumalu. Faitau faatasi ma le vasega ia parakalafa muamua e lua o le tusiga O Le Malumalu Paia, na saunia e Peresitene Boyd K. Packer, Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, 341). Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau ia vaega o loo faaulutalaina Ua Paia Nei Mea ma le E le Aunoa ma Mea Faafeagai Fesili: O le a sou manatu aisea ua ta ua ai le malumalu o le maota o le Alii? Aisea e taua ai sauniga o le talalelei? (Atonu e te manao e faitau le saunoaga lenei mai le Perofeta o Iosefa Samita: E masani ona fesiligia soo le fesili, Pe le mafai ona faasaoina i tatou e aunoa ma le ui uma atu i na sauniga, ma isi? Ou te tali atu, Leai, e le o le atoatoaga o le faaolataga. Na fetalai Iesu, E tele mea e nonofo ai i le maota o lo u Tama, ana leai, po ua ou fai atu ou te alu e sauni se mea e nonofo ai outou. O le maota o loo taua iinei sa tatau ona faaliliuina o le malo; ma o soo se tagata e faaeaina i le maota sili ona maualuga e ao ona usitaia se tulafono faaselesitila, faapea ma le tulafono atoa [Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith (1976), 331].) E faapefea ona ese mai le malumalu mai lo isi fale o le Ekalesia? E faapefea ona fesoasoani le mauaina o sauniga o le malumalu e saunia ai i tatou e faia faaiuga taua? Fesoasoani i tagata o le vasega ina ia malamalama o malumalu o se nofoaga e maua ai faaaliga mo le tagata lava ia aua o ona sauniga ma aoaoga o le a fesoasoani ia i tatou ina ia tatou latalata ai i le Alii. E faaaoga e le Alii faailoga e fesoasoani ai ia i tatou ina ia tatou malamalama ai i le ata o le faaolataga. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Tusi i luga o le laupapa Papatisoga i le faatofuina ma le O le falaoa ma le vai o le faamanatuga. Fesili: O le a le mea o loo faatusa i ai le faatofuina i le vai o le papatisoga? O le a le mea o loo faatusa i ai le falaoa ma le vai o le faamanatuga? O a isi faailoga o loo faaaoga e le Alii e aoao ai i tatou? E faapefea ona fesoasoani faailoga e aoaoina ai i tatou e uiga i tikeri e tolu o le mamalu? Ia faasoa atu saunoaga nei. Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea, O mea uma o loo tutupu i totonu o na malumalu e faatatau uma lava i le faavavau, ma le ola e faavavau ( Messages of Inspiration from President Hinckley, Church News, 6 Fep. 1999, 2). Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson e faapea: O le sauniga o le malumalu sa tuuina mai e se Tama Faalelagi atamai ina ia fesoasoani ai ia i tatou ia avea atili faapei o Keriso. O le faaeega paia na faaalia mai e ala i le faaaliga ma e

87 74 S AUNIUNIGA MO LE M ALUMALU mafai ona malamalama i ai e ala i faaaliga. O faatonuga o loo tuuina mai i le gagana o faailoga (The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], ). Ia faamatala atu faapea tatou te manaomia le Agaga Paia e fesoasoani ia i tatou ina ia tatou malamalama ai i faailoga o le malumalu. Ia faitau faatasi le saunoaga mai ia Elder John A. Widtsoe, o le sa avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o loo i le vaega faaopoopo Faailoga o le Malumalu (o loo i le Sauniuniga mo le Malumalu, tusi lesona a le tagata aoga, 336). Fesili: O le a le uiga o le vaai i tala atu o faailoga? Tau i tagata o le vasega e faapea o le isi faataitaiga o faailoga i le malumalu o laei papae o loo laeiina e i latou e ulufale atu i ai. Ia faasoa atu le saunoaga a Peresitene Hugh B. Brown, o le na avea ma fesoasoani i le Au Peresitene Sili, i Faailoga o le Malumalu (tusi lesona a le tagata aoga, 336). Ia faamatala atu, e tele ni faailoga o loo i ata o le fausaga ma teuteu o le malumalu. Iloilo faatasi ma tagata o le vasega po o a mea a elemene nei e mafai ona aoaoina ai i tatou e uiga i faailoga: O falelupe o le malumalu. O le faaupuga E Paia i le Alii o loo i fafo o le malumalu. O povi o loo tauaveina le vai papatiso. O faata o loo faafesagai i luga o le puipui o le potu o faamauga. O o tatou pepa faataga o le malumalu. O le faatagata o Moronae ma se pu i tumutumu o le tele o malumalu. Faitau le Aoaoina mai Luga i le tusiga a Peresitene Boyd K. Packer O le Malumalu Paia (tusi lesona a le tagata aoga, ). Ia valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai mea na latou aoaoina. Ia faamamafa atu e faapea e pei lava ona mafai ona tatou aoao mai le faitau ma toe faitau ia tusitusiga paia, o le a mafai foi ona faaauau ona tatou aoao ao tatou auai atu i le malumalu i o tatou olaga atoa. E tatau ona tatou agavaa e maua feagaiga ma faamanuiaga o le malumalu. FAUTUAGA I AUALA E AI Lesona faitino. Faaali i tagata o le vasega se pepa fai aitalafu ma se pepa faataga o le malumalu. Ia faasoa atu i au lava upu le faatusatusaga lenei mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley: O loo ou uuina nei i ou luma ni pepa fai aitalafu se lua. O le toatele o outou ua masani lelei ma pepa faapena. O le pepa muamua o se pepa fai aitalafu a le faletupe. O lea pepa ua faatagaina ai au e aumaia ni oloa faaaitalafu, ona totogi faatasi ai lea o au mea na aumai ai i se taimi mulimuli ane. O se pepa taua tele ma e tatau ona tausia lelei. Afai e gaoia ma faaaogaina sese e se tasi, o le a ou mafatia ai ma ou maua ai foi le maasiasi. I le mauaina o lenei pepa mai le faletupe, ua ou ulufale atu ai i se feagaiga ma noatia ai au i ni tiutetauave ma ni tuutuuga. O lo u mauaina o lenei pepa, ua ou talia ai tulaga uma e aofia ai i le aiaiga o lenei pepa. O lenei pepa e tuuina mai mo le tausaga e tasi ma e tatau ona toe faafouina i tausaga taitasi pe afai ou te fiafia pea i avanoa taua e maua i le faaaogaina o lenei

88 S AUNIUNIGA MO LE M ALUMALU 75 pepa. O lenei pepa e le o sa u meatotino. O le meatotino a le faletupe. Afai ou te le usiusitai i aiaiga o lenei pepa, e mafai e le faletupe ona taofia le aitalafu ma toe aveese lenei pepa fai aitalafu mai ia te au. O le isi pepa o loo ia te au, o le mea lea ua tatou taua o le pepa faataga o le malumalu. Ua avea lea pepa ma sui o se pepa fai aitalafu i le Alii e mafai ai ona ou maua le tele o ana meaalofa silisili. O le pepa o le faletupe e faapitoa i mea o le lalolagi, a o le pepa faataga o le malumalu e faapitoa i mea tau le Atua. Ina ia maua se pepa faataga o le malumalu, e tatau i le na te umia ona faaalia lona agavaa, ma o lena agavaa e fuafua i le agavaa o le tagata lava ia. Pe a tuuina atu lena pepa faataga, e le faavavau lena faatagaga, ae tatau ona toe faafouina i tausaga taitasi. O lenei foi pepa, e mafai ona toe aveesea, pe afai e faia e se tasi na te umia lea pepa, se mea e le agavaa ai o ia mo lona faaaogaina. O le agavaa mo se pepa faataga o le malumalu e le faavae i ni tupe. E matua leai lava sona faia ma lena tulaga. A e faavae i le amio lelei a le tagata lava ia, i le lelei o lona olaga. E le faatatauina i ni mea tau tupe, ae faatatau lava i mea o le faavavau. O le pepa a le faletupe e tatala ai faitotoa mo aitalafu tau tupe. A o le pepa faataga o le malumalu e tatala ai le faitotoa o le Maota o le Alii. O lenei pepa e faapitoa lava i le ulufale atu i nofoaga paia e faia ai galuega paia (i le Conference Report, Mati Ape. 1990, 65; po o le Liahona, Iulai 1990, 63). Faitau le saunoaga a Peresitene Howard W. Hunter ma Gordon B. Hinckley i le vaega Agavaa mo le Malumalu (i le Sauniuniga mo le Malumalu, tusi lesona a le tagata aoga, 336). Fesili: E faapefea e le agavaa e ulufale i le maota o le Alii ona aumaia le filemu ma le olioli? E faapefea e lo tatou iloaina ua tatou agavaa mo le pepa faataga ona avea ai lo tatou o atu i le malumalu ma se aafiaga taua? Aisea e taua ai e le gata i lo tatou agavaa ae ia saunia foi e ulufale atu i le malumalu? Mo se faataitaiga, o se tagata matua faatoa uma ona papatiso e ono agavaa e ulufale i le malumalu ae peitai e manaomia ona faatalitali mo se tausaga. Aisea? E mafai faapefea e se tagata ona saunia mo lena aafiaga paia? Ia valaaulia le vasega e faitau le vaega ua faaulutalaina Ia Agavaa e Ulu Atu i le tusiga a Peresitene Boyd K. Packer O Le Malumalu Paia (tusi lesona a le tagata aoga, 341). Ia tuu atu ia i latou e saili fautuaga e faatatau i faatalanoaga o pepa faataga ma le agavaa o le tagata lava ia mo i latou o loo i ai le naunautaiga e ulu atu i le malumalu. Ia tuu atu i tagata o le vasega e faasoa mai a latou sailiga ma tau mai po o le a le mea na sili ona faagaeetia ai i latou. Ia talanoaina o latou manatu ma fesili pe a talafeagai ai. Ia talanoaina le taua o le faatalanoaina e le epikopo ma le peresitene o le siteki ae tatou te le i auai atu i le malumalu. Ia faamamafa atu o nei taitai perisitua o ni sui o le Alii ma e tatau ona tatou faamaoni ma faailoa uma atu ia i latou lo tatou agavaa. Ia molimau atu e uiga i faamanuiaga e oo mai i le ulufale atu i le malumalu ma lima mama, ma loto mama (Salamo 24:4).

89 76 S AUNIUNIGA MO LE M ALUMALU E tatau ona tatou tausia feagaiga ua tatou osia ma le Alii i le malumalu. FAUTUAGA I AUALA E AI Lesona faitino. Tusi le ata lenei o le faasinoala i luga o le laupapa. Fai i tagata o le vasega e faailoa mai po o le a le uiga o le ata ma po o le a le mea e faaaoga i ai le (sextant) faasinoala. (O se faasinoala e faaaoga e fuafua i ai le tulaga o loo i ai se tagata i le fuaina lea o le ageli i le va o le tafailagi ma le la po o se fetu.) Tusi le upu feagaiga i luga o le laupapa. Faitau le uiga o le upu feagaiga i totonu o le Bible la sun Dictionary (see p. 651). Ua matuai faatulagaina lelei le talalelei, o lea e mauaina ai ia fetuunai adjustable faaata e mafai mirror ona mataupu faavae ma sauniga e ala i se feagaiga ma tuuina atu ai le tagata na te mauaina i se mea scope vaaimamao horizon tafailagi matafaioi ogaoga ma le tiutetauave ina ia faamamaluina le tautinoga. O lea na oo ai tau- afa half-silvered faata siliva mirror nuuga matuia ia Anania ma Safaira, o e na solia ma le loto i ai le la feagaiga ma pepelo ai i le Atua (Galuega 5:1 11). (Bible Dictionary, p. 651.) Faitau le saunoaga lenei mai ia Elder Boyd K. Packer, a o avea ma se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: O se feagaiga o se tautoga paia, e pei ona faaaoga i tusitusiga paia, o se folafolaga tumau ma le le maluelue i le va o le Atua ma le tagata (i le Conference Report, Ape. 1987, 26; po o le Ensign, Me 1987, 23). Fesili: E faapefea ona avea se feagaiga e pei o se faasinoala? O ai e faatulagaina aiaiga o feagaiga i le malumalu? Aisea e taua ai lo tatou iloa o lea mea? Aisea e sili atu ai se feagaiga o le talalelei nai lo na o se folafolaga i le va o ni tagata e toalua? Faitau le vaega e sosoo ai o saunoaga a Elder Packer: E maua e le aliivaa lona tulaga mai le malamalama mai tino faaselesitila o le la i le ao, o fetu i le po.... O le faasinoala faaleagaga, o loo ia i tatou taitoatasi, e gaoioi i luga o mataupu faavae o le malamalama mai punaoa faaselesitila. Ia faatulaga lena faasinoala i lou mafaufau i le upu feagaiga po o le upu sauniga. O le a oo mai le malamalama. Ona mafai ai lea ona faasa o lou tulaga ma faatulaga le ala sao o lou olaga. E le afaina po o le a lou tagatanuu po o le lanu, po o se tane po o se fafine, e le afaina po o le a le galuega, e le afaina po o le a lou aoaoina, po o le a lava le augatupulaga o e ola ai, o le olaga o se malaga e agai atu i lo tatou aiga mo i tatou uma, e toe foi atu i le afioaga o le Atua i lona malo selesitila (i le Conference Report, Ape. 1987, 27; po o le Ensign, Me 1987, 24). Talanoaga. Ia talanoaina ma tagata o le vasega le paia o feagaiga ma lo tatou tiutetauave e tausia feagaiga ua tatou osia ma le Alii. Atonu e te manao e aofia i lau talanoaga ia saunoaga o loo i le vaega faaopoopo Feagaiga ma Matafaioi (i le Sauniuniga mo le Malumalu, tusi lesona a le tagata aoga, 336). E ono aoga foi fesili nei:

90 S AUNIUNIGA MO LE M ALUMALU 77 O le a le mea a le Agaga Paia e fai i feagaiga tatou te osia? O le a le mea e tupu pe a tatou solia a tatou feagaiga? Aisea e taua ai lo tatou agavaa a o tatou auai i sauniga? E tusa ai ma le saunoaga a Elder James E. Talmage, o a matafaioi tatou te faia pe a tatou osia feagaiga i le malumalu? (tagai i. 336). E tatau faapefea ona aafia o tatou mafaufauga ma amioga e nei feagaiga? Ia faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Boyd K. Packer: O sauniga ma feagaiga e avea ma o tatou faatagaga e ulufale atu ai i Lona afioaga. Ina ia agavaa mo le mauaina o se taumafaiga lea o le olaga atoa; o le tausiaina pe a maea ona mauaina o se luitau lea o le olaga faitino (i le Conference Report, Ape. 1987, 27; po o le Ensign, Me 1987, 24). FAAIUGA Faitau le vaega ua faaulutalaina O Mai i le Malumalu i le tusiga a Peresitene Packer O Le Malumalu Paia (tusi lesona a le tagata aoga, 345). Ia tuuina atu lau molimau ma lagona e uiga i faamanuiaga e aumai e le malumalu i o tatou olaga.

91 78 O IESU K ERISO, O LE F AAVAE M AUTU 18 O IESU KERISO, O LE FAAVAE MAUTU AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE I le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, na saunoa mai ai le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua: E maua le fiafia i le olaga faaleaiga pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso (Liahona, Ian. 1996, 123; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 89). Na aoao mai Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: Ia taula lou olaga ia Iesu Keriso, lou Togiola. Ia avea lou Tama e Faavavau ma Lona Alo Pele o Iesu Keriso ma e pito sili ona taua e te faamuamua i lou olaga ia sili atu le taua i lo le ola lava ia, ma sili atu le taua i se soa pele po o le fanau po o soo se tasi lava i le lalolagi. Ia avea lo la finagalo ma faanaunauga tutotonu ia te oe. Ona e maua ai lea o mea uma na e te manaomia mo le fiafia (i le Conference Report, Ape. 1993, 43; po o le Liahona, Iulai 1993, 43; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 132). O Iesu Keriso o se faavae mautu mo a tatou mafutaga e faavavau. MATAUPU FAAVAE E na o Iesu Keriso le faavae mautu mo le fausiaina o mafutaga e faavavau. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Galueaina o Uiga Paia, Elder Joseph B. Wirthlin (138) Saunoaga o loo i le E Faapefea e lo Tatou Alolofa i le Atua ona Uunaia lo Tatou Gafatia e Alolofa ai i Isi? Elder Russell M. Nelson (i le Alofa, 167) O le galueaina o le faatuatua ia Keriso, faamoemoe, ma le alofa, ua tatou sauni mo mafutaga e faavavau. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Ia valaaulia tagata o le vasega e sue i le Galueaina o Uiga Paia, mai ia Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, 138). Vaevae le vasega i vaega e tolu. Ia faitau e le vaega muamua le vaega i le faatuatua, vaega lona lua i le vaega i le faamoemoe, ma le lona tolu i le vaega i le alofa. Ia tuu atu ia i latou ina ia talanoaina pe faapefea e le galueaina o o latou uiga ona aafia ai amioga i tafaoga faamasani, faauoga tumau, ma le faaipoipoga. Ia valaaulia se sui mai vaega taitasi e lipoti atu a latou sailiga i le vasega. Ia molimau atu o le galueaina o ia uiga o le a fesoasoani ai ia i tatou ia saunia mo se mafutaga e faavavau.

92 O IESU K ERISO, O LE F AAVAE M AUTU 79 O le mafutaga a aiga e mafai ona faavavau pe a faavae i luga o Iesu Keriso ma Lana talalelei. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia faamatala atu le mea lenei sa tupu mai le Ekalesia: I le 1853, ina ua mavae tausaga e ono talu ona taunuu i le Vanu o Sate Leki, sa amata loa ona fausia e le Ekalesia le Malumalu o Sate Leki. O le iva tausaga talu ona fai le galuega, i le taumafanafana o le 1862, na maea ai le faavae. Ona faia ai lea e taitai o le Ekalesia se iloiloga ma faaiuina ai o le faavae maa o le malumalu e le lava lona malosi e talitalia ai le mamafa o le malumalu mo se taimi umi. Sa mausali le manatu o Peresitene Polika Iaga ina ia toe suia le faavae tele. E le o se galuega faigofie lenei, ona o le faavae e sefuluono futu (lima mita) le loloto ae sefuluono futu le lautele, ma ae o le lautele ma le umi o le malumalu e 186 i le 99 futu (57 i le 30 mita). I le faamatalaina o lana faaiuga, na saunoa ai Peresitene Iaga e faapea o lona naunautaiga ia tu pea lenei malumalu seia oo atu i le Meleniuma. Ona agai atu lea o le Au Paia e faamaea le galuega. (Afai e maua, atonu e te manao e faaali atua lenei mea na tupu e pei ona faaalia i le ata O le Mauga o le Atua [aitema 5x300]. O le vaega lenei o le vitio e tusa ma le tolu ma le afa minute le umi.) Fesili: Aisea e te manaomia ai se faavae malosi i le olaga? O a ni faavae vaivai ua atiina ae ai tagata i nisi o taimi? E faapefea ona e fausia pe toe fausia se faavae? Aisea ua avea ai na o Iesu Keriso ma Lana Talalelei o ni faavae mausali? E faapefea ona faatatau lenei tala i le faaipoipoga? Aisea e foliga mai ai e tumau e oo atu i le faavavau ia mafutaga e faavaeina ia Iesu Keriso? Gaoioiga i tusitusiga paia. Ia tofu le tagata o le vasega ma se mau o mau nei: Isaia 28:16; Luka 6:47 49; Efeso 2:19 22; Helamana 5:12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:2 5. Fai atu i tagata o le vasega e saili po o a mea o loo aoao mai e a latou mau e uiga i faavae ma faatatau i tafaoga faamasani, faauoga tumau, ma le faaipoipoga. Ia talanoaina a latou sailiga. Talanoaga. Faitau le Mataio 7: Fai i tagata o le vasega e tau mai ni faataitaiga o le faavae o le papa ma oneone. (Mo se faataitaiga, o se faavae papa e aofia ai le faatuatua ia Iesu Keriso, o le avea ma e anaana i le upu, ma mulimuli i perofeta soifua. O faavae oneone e aofia ai mea faitino, tuinanau, lotofefete, ma le manao i le pule.) Ia valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai ni faataitaiga o ni auala e mafai ai e se paaga ona fausia a latou tafaoga faamasani, faauoga tumau, ma mafutaga i le faaipoipoga i luga o se faavae papa (tagai i le Dallin H. Oaks, i le Conference Report, Ape. 1985, 101 5; po o le Ensign, Me 1985, 80 83). (O faataitaiga e ono aofia ai le taumafai e fai lelei i isi e pei ona e manao e fai atu e isi ia te oe ma tautino atu i le galuega e tau atu i le ola faavavau; tagai foi ia Gordon B. Hinckley, Maatulimanu o se Aiga Fiafia [tamaitusi, 1984]; po o le tusi lesona a le tagata aoga, (135).

Punaoa Fou mo Aoaoga a Faiaoga

Punaoa Fou mo Aoaoga a Faiaoga Punaoa Fou mo Aoaoga a Faiaoga O se Soa e Faaleleia Atili Faiaoga i le Tusitaulima Aoao Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei Lolomi ma faasalalauina e O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata

More information

TUSI LESONA 3 TAMAITAI TALAVOU

TUSI LESONA 3 TAMAITAI TALAVOU TUSI LESONA 3 TAMAITAI TALAVOU Tamaitai Talavou Tusi Lesona 3 Lomia ma faasalalauina e le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai Aai o Sate Leki, Iutã 1995 e le Ekalesia a Iesu Keriso o le

More information

TEUTEU OU MANATU I LE MAMAELE AUNOA

TEUTEU OU MANATU I LE MAMAELE AUNOA TEUTEU OU MANATU I LE MAMAELE AUNOA FAASINO AUTU Folasaga........................ 1 Faatumuina Lou Olaga i le Malamalama........... 2 Aloese ma Tetee Atu i le Pouliuli...... 3 Sailia o le Malosi e Lafoai

More information

FAAMALOSIA O LE AIGA. Tusi Taiala a le Faiaoga _890_StrengtheningFamily.indd 1

FAAMALOSIA O LE AIGA. Tusi Taiala a le Faiaoga _890_StrengtheningFamily.indd 1 FAAMALOSIA O LE AIGA Tusi Taiala a le Faiaoga 36613_890_StrengtheningFamily.indd 1 6/21/12 1:04 PM FAAMALOSIA O LE AIGA Tusi Taiala a le Faiaoga Lolomi ma faasalalauina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le

More information

Tuipuipui o le HPV. Faamatalaga mo le tupulaga talavou ma o latou aiga. O se tuipuipui e fesoasoani e puipuia ai mai kanesa e mafua mai siama o le HPV

Tuipuipui o le HPV. Faamatalaga mo le tupulaga talavou ma o latou aiga. O se tuipuipui e fesoasoani e puipuia ai mai kanesa e mafua mai siama o le HPV Tuipuipui o le HPV (Human Papillomavirus) O se tuipuipui e fesoasoani e puipuia ai mai kanesa e mafua mai siama o le HPV Faamatalaga mo le tupulaga talavou ma o latou aiga O le tuipuipui mo le HPV e fesoasoani

More information

Ae lei maliu o ia mai le kanesa

Ae lei maliu o ia mai le kanesa Saunia e Elder Quentin L. Cook O Le Korama a Aposetolo e Toasefululua O Aa ma Lala O le faanatinatiina o talafaasolopito o aiga ma galuega o malumalu i o tatou aso e taua lea mo le faaolataga ma le faaeaga

More information

TAIALA mo le GAGANA SAMOA

TAIALA mo le GAGANA SAMOA TAIALA mo le GAGANA SAMOA i Niu Sila Matagaluega o Aoga Alagaoa o le Atamai Ueligitone Toe lomia mo le Matagaluega o Aoga e le Alagaoa o le Atamai, Pusa Meli 3293, Ueligitone, Niu Sila. Crown copyright

More information

Ou uso e ma tuafafine pele, o

Ou uso e ma tuafafine pele, o California, ma se tautalaga na saunia e Leslie Mortensen, peresitene o Tamaitai Talavou o le Siteki o Mission Viejo California. 7. I se tusiga na faaautuina Why Do We Let Them Dress Like That? (Wall Street

More information

Suesuega 8 Faamaumauga Faaopoopo

Suesuega 8 Faamaumauga Faaopoopo Ata Tele O le 144,000 ma le Motu o Tagata e Toatele Suesuega 8 Faamaumauga Faaopoopo O loo tatou vaaia ai i le Faaaliga 3:21 le uiga atu lua o faasinomaga, o le tulaga lea e avea ai le fuaiupu mulimuli

More information

Soifua Maloloina i Niu Sila

Soifua Maloloina i Niu Sila Soifua Maloloina i Niu Sila Soifua Maloloina i Niu Sila O le Matagaluega a le Soifua Maloloina i Niu Sila latou te vaavaaia ma faatupeina ona lālā faaitūmalo i lalo lava o aia iga a lenei Matagaluega.

More information

Ta iala mo tagata Pasefika o loo malaga mai e nofo mau in Niu Sila

Ta iala mo tagata Pasefika o loo malaga mai e nofo mau in Niu Sila A guide for Pacific migrants SAMOAN Ta iala mo tagata Pasefika o loo malaga mai e nofo mau in Niu Sila immigration.govt.nz Mataupu o Iai Afio mai i Niu Sila 1 Pe mata e faigofie ona faamautu i se atunuu

More information

Ulutala o Lesona. Telefoni * Fax * Website: *

Ulutala o Lesona. Telefoni * Fax * Website:   * Ulutala o Lesona 1. Le Atua 2. O le Amataga o le Agasala 3. O le Foafoaga ma le Pa ū o le Aigā Tagāta 4. O le Fuafuaga o le Faaolataga 5. O le Togiola i faatusa 6. Laveaiga Mai i Aikupito 7. O le Malo

More information

O Tala o le Feagaiga Fou

O Tala o le Feagaiga Fou O Tala o le Feagaiga Fou O Tala o le Feagaiga Fou Lolomiina e le O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai Aai o Sate Leki, Iuta Faavaa o le pito i luma: O Le Fanau Mai o le Faaola, saunia

More information

Saolotoga. mai Petipetiga Lavelavea. Office of Problem Gambling. California Department of Alcohol & Drug Programs. Gambling Studies Program

Saolotoga. mai Petipetiga Lavelavea. Office of Problem Gambling. California Department of Alcohol & Drug Programs. Gambling Studies Program Saolotoga mai Petipetiga Lavelavea Tusi galue fesoasoani-mo-a u Gambling Studies Program Office of Problem Gambling California Department of Alcohol & Drug Programs Saolotoga mai Petipetiga Lavelavea

More information

MALAMALAMA I LE NCEA

MALAMALAMA I LE NCEA MALAMALAMA I LE NCEA O SE TA IALA PU UPU U MA LE AOGĀ MO FANAU I AOGA MAUALULUGA MA O LATOU MATUA LOMIGA LONA LUA IRENA MADJAR ma ELIZABETH MCKINLEY Poloketi a le Starpath ina ia Manuia le Auai i Iunivesete

More information

AOAOGA A PERESITENE OLEEKALESIA HAROLD B. LEE

AOAOGA A PERESITENE OLEEKALESIA HAROLD B. LEE AOAOGA A PERESITENE OLEEKALESIA HAROLD B. LEE AOAOGA A PERESITENE O LE EKALESIA HAROLD B. LEE Lolomi ma faasalalauina O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai Aai o Sate Leki, Iuta E talisapaia

More information

1. O FEAU A LE FAAALIGA MO I TATOU

1. O FEAU A LE FAAALIGA MO I TATOU 1. O FEAU A LE FAAALIGA MO I TATOU O Le Ata Tele O le tusi o Faaaliga, o se tusi e iai fe au faapitoa mo le lalolagi i taimi o le iuga. O nisi nei o fautuaga taua mo e naunau e suesue ma fia malamalama

More information

FAASOLOGA MATAUPU VASEGA MATUTUA FAAPITOA 2019 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA. Matagaluega A oa oga Kerisiano

FAASOLOGA MATAUPU VASEGA MATUTUA FAAPITOA 2019 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA. Matagaluega A oa oga Kerisiano EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA Matagaluega A oa oga Kerisiano FAASOLOGA MATAUPU VASEGA MATUTUA FAAPITOA 2019 MANATU AOAO O LE TAUSAGA: IESU E, A OA O I MATOU IA POPOTO I OU ALA MANATU TAIALA IANUARI

More information

34567NOVEMA2016 O MATAUPU MO SU ESU EGA MAI IA: TESEMA 26, 2016 IANUARI 29, 2017

34567NOVEMA2016 O MATAUPU MO SU ESU EGA MAI IA: TESEMA 26, 2016 IANUARI 29, 2017 34567NOVEMA 2016 O MATAUPU MO SU ESU EGA MAI I A: TESEMA 26, 2016 IANUARI 29, 2017 ATA PITO I LUMA: ANGOLA O ni paeonia faapito o loo fai se la su esu ega faale-tusi Paia i le aai o Benguela, i le gagana

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 SULU IULAI 2011 Faatonu: Ph. 27881, Cellphone: 7715037 -Main Office: Ph. 24414

More information

Fausiaina o Siona i le Taimi Nei, it. 4, 20 O LE EKALESIA A IESU KERISO O LE AU PAIA O ASO E GATA AI IULAI 2016

Fausiaina o Siona i le Taimi Nei, it. 4, 20 O LE EKALESIA A IESU KERISO O LE AU PAIA O ASO E GATA AI IULAI 2016 O LE EKALESIA A IESU KERISO O LE AU PAIA O ASO E GATA AI IULAI 2016 Fausiaina o Siona i le Taimi Nei, it. 4, 20 Feiloai ia Elder Renlund, i. 14 O Ki e 8 I le Aoaoina o le Autalavou ma Tamaiti, i. 28, 30

More information

O le a le Fiva Rumatika (Rheumatic Fever)?

O le a le Fiva Rumatika (Rheumatic Fever)? O le a le Fiva Rumatika (Rheumatic Fever)? Samoan O le a le Fiva Rumatika (Rheumatic Fever)? Fiva Rumatika Faamatalaga mo matua Ua tusia lenei tusi mo i latou e moomia le malamalama atili i le Fiva Rumatika

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 SULU IUNI 2011 FAAVAEINA 1839 Faatonu: Ph. 27881, Cellphone: 7715037 -Main Office: Ph. 24414

More information

VASEGA MATUTUA FAAPITOA & AUTALAVOU LAITI 2016

VASEGA MATUTUA FAAPITOA & AUTALAVOU LAITI 2016 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA Matagaluega o A oa oga Kerisiano TUSI AOGA ASO SA VASEGA MATUTUA FAAPITOA & AUTALAVOU LAITI 2016 FAASOLOGA MATAUPU MANATU AOAO: O LE ATUA A OA O MA LAVEA I FEPUARI

More information

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA. Matagaluega A oa oga Kerisiano

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA. Matagaluega A oa oga Kerisiano EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA Matagaluega A oa oga Kerisiano VASEGA MATUTUA 2017 MATAUPU VASEGA MATUTUA FEPUARI: 12 (Aso Sa Tupulaga) O le pepelo o le oa (The allure of wealth) Timoteo 6: 1 10

More information

Faasologa o Mataupu mo le Kuata 2

Faasologa o Mataupu mo le Kuata 2 Faasologa o Mataupu mo le Kuata 2 Aso Mataupu Itulau Aperila 3 O le Tamaoaiga o le Atua. 1 4 O mālō faafuase i. 2 5 O le tāua o le toe tepa i tua. 3 6 O le tāua o le taga i i luma. 4 7 O le ola i le taimi

More information

LAMEPA EFKAS LAMEPA EFKAS

LAMEPA EFKAS LAMEPA EFKAS LAMEPA EFKAS LAMEPA EFKAS LOMIGA: ME - IUNI 2013 LE AUAUNA LELEI E, MA LE FAAMAONI, INA ULUFALE MAI IA I LE FIAFIA O LOU ALII MATAUPU I TOTONU Le auauna lelei e, ma le faamaoni Upu mai le Faatonu Lauga

More information

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA TUSI MO FAIA OGA O A OGA ASO SA & TUSI FAITAU ASO SA (IBRA) 2018

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA TUSI MO FAIA OGA O A OGA ASO SA & TUSI FAITAU ASO SA (IBRA) 2018 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA TUSI MO FAIA OGA O A OGA ASO SA & TUSI FAITAU ASO SA (IBRA) 2018 VASEGA MATUTUA (14 16 tausaga) 2 0 1 8 MATAGALUEGA O A OA OGA KERISIANO 1 UPU TOMUA. I le suafa mamalu

More information

LAMEPA EFKAS. Faifeau: Rev. Letalitonu Tagaloa, ma le faletua o Fuamoa Tagaloa.

LAMEPA EFKAS. Faifeau: Rev. Letalitonu Tagaloa, ma le faletua o Fuamoa Tagaloa. LOMIGA: FEPUARI 2013 Faapaiaina le faafouina o le maota o le galuega a le EFKAS i Amaua. M A T A U P U I T O T O N U FAAPAIAINA LE MAOTA FOU A LE 1 UPU MAI LE FAATONU : FAASILASILAGA MAI LE FAILAUTUSI

More information

LAMEPA EFKAS TAULAGA O LE FIAFIA MA LE OLIOLI

LAMEPA EFKAS TAULAGA O LE FIAFIA MA LE OLIOLI LAMEPA EFKAS LOMIGA: IULAI - AUKUSO 2013 TAULAGA O LE FIAFIA MA LE OLIOLI. TAULAGA O LE FI- AFIA MA LE OLIOLI UPU MAI LE FAATONU LAUGA 3-4 TUSITUSIGA MAI LE SEMINARE. IA ILOA ATILI LE UIGA O LE MAFUTAGA

More information

MATAUPU VASEGA LAITI 2017 O LE MALAMALAMA O LE OLA O LE MALAMALAMA NA ULUA I FAIA

MATAUPU VASEGA LAITI 2017 O LE MALAMALAMA O LE OLA O LE MALAMALAMA NA ULUA I FAIA MATAUPU VASEGA LAITI 2017 MANATU TAIALA O FEPUARI: O LE MALAMALAMA O LE OLA O le malamalama (light) o le ata o le ola, mo meaola uma o le foafoaga Paia a le Atua, aemaise le tagata o le palealii o ana

More information

Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa UPU FOU. a le ALII. O le Tusi Paia mo se suiga. Kuata Fa. Oketopa ma Tesema TUSI FAITAU ASO

Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa UPU FOU. a le ALII. O le Tusi Paia mo se suiga. Kuata Fa. Oketopa ma Tesema TUSI FAITAU ASO Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa UPU FOU a le ALII O le Tusi Paia mo se suiga Kuata Fa Oketopa ma Tesema TUSI FAITAU ASO 2016 i Faasologa o Mataupu mo le Kuata 4 Aso Mataupu Itulau Oketopa

More information

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA. Matagaluega A oa oga Kerisiano

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA. Matagaluega A oa oga Kerisiano EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA Matagaluega A oa oga Kerisiano VASEGA MATUTUA FAAPITOA & AUTALAVOU LAITI 2018 1 MANATU AOAO: A OA O IA LE TAMA E TUSA MA ONA ALA IANUARI: O LE FAAMOEMOE O LE FOAFOAGA

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2015 email: sulusamoa@cccs.org.ws -Main Office: Ph. 24414,

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA IUNI 2014 email: sulusamoa@cccs.org.ws -Main Office: Ph. 24414,

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA APERILA 2014 email: sulusamoa@cccs.org.ws -Main Office: Ph. 24414,

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA MATI 2014 email: sulusamoa@cccs.org.ws -Main Office: Ph. 24414,

More information

TUSI MO MATAUPU AUTALAVOU

TUSI MO MATAUPU AUTALAVOU EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA TUSI MO MATAUPU AUTALAVOU 2 0 1 8 AUTALAVOU MATUTUA MATAGALUEGA O A OA OGA KERISIANO 1 UPU TOMUA. I le suafa mamalu o Iesu Keriso le Ao o le Ekalesia, e faatalofa

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 SULU IANUARI 2011 Faatonu: Ph. 27881, Cellphone: 7715037 - Main Office: Ph. 24414

More information

VASEGA LAITI 2018 IA A OA O IA LE TAMA E TUSA MA ONA ALA

VASEGA LAITI 2018 IA A OA O IA LE TAMA E TUSA MA ONA ALA VSEG LITI 2018 MNTU OO : I O O I LE TM E TUS M ON L INURI: FTITIG LELEI 28 SO S TUPULG O se amataga fou Faataoto 1 : 7-9 4 11 18 25 O Vaieli e lima Fa alelei Iakopo ma Esau Ua salamo le uii faamaumauoa

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA IANUARI 2018 email: sulusamoa@cccs.org.ws -Main Office: Ph. 24414,

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 SULU ME 2012 Faatonu: Cellphone: 7715037 -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website:

More information

FAIGĀ-UO O ASO NEI - UO MA LE ATUA. Friendship in the digital age - Friends with God. (Saunia: Joshua Spanky Moore.)

FAIGĀ-UO O ASO NEI - UO MA LE ATUA. Friendship in the digital age - Friends with God. (Saunia: Joshua Spanky Moore.) FAIGĀ-UO O ASO NEI - UO MA LE ATUA. Friendship in the digital age - Friends with God. (Saunia: Joshua Spanky Moore.) Aso Sa, Oketopa 01, 2017. Fa aolaola faigā-uo Tusi Faitau: Fa ataoto 17: 9-17. Matua

More information

Tofa Fetu utu una i: O se Meaalofa mai le Atua

Tofa Fetu utu una i: O se Meaalofa mai le Atua O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA IANUARI 2017 email: sulusamoa@cccs.org.ws -Main Office: Ph. 24414,

More information

LAMEPA EFKAS AOGA ASO SA MA LONA TAUA. LOMIGA: Ianuari & Fepuari 2014

LAMEPA EFKAS AOGA ASO SA MA LONA TAUA. LOMIGA: Ianuari & Fepuari 2014 LAMEPA EFKAS LOMIGA: Ianuari & Fepuari 2014 AOGA ASO SA MA LONA TAUA M AT AU PU I TOTONU Aoga Aso Sa ma 1 lona taua. Upu a le Faatonu 2 Lauga 3 Fesootaiga o Matua 3-4 ma fanau. Mafutaga Autalavou 4-5 a

More information

Fa atuatuaga Kerisiano ma Sauaga i totonu o Aiga

Fa atuatuaga Kerisiano ma Sauaga i totonu o Aiga Fa atuatuaga Kerisiano ma Sauaga i totonu o Aiga Ripoti mo Tagata Lautele o Samoa i Niusila Saunia e Mercy Ah Siu-Maliko Nofoaga Tutotonu o Mataupu Silisili ma Mataupu Lautele Iunivesite o Otago Fa atuatuaga

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 SULU MATI 2011 Faatonu: Ph. 27881, Cellphone: 7715037 - Main Office: Ph. 24414

More information

Itulau o Tusitusiga. O le Tusi lenei a. A u Tusitusiga. Issue date: Sept 2008 Review date: Sept 2010 Classification:

Itulau o Tusitusiga. O le Tusi lenei a. A u Tusitusiga. Issue date: Sept 2008 Review date: Sept 2010 Classification: Samoan Mataupu Itūlau Aisea ou te mana omia ai le inisulini?... 3 E fa apefea ona ou fa aaogāina le inisulini?... 4 O fea e tui ai la u inisulini?... 4 O afea ma pe fa afia ona ou mana omia e tui le inisulini...

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA MATI 2017 email: sulusamoa@cccs.org.ws -Main Office: Ph. 24414,

More information

PUAPUAGA O LE KERISIANO. PUAPUAGA O LE KERISIANO (Passion - Christianity)

PUAPUAGA O LE KERISIANO. PUAPUAGA O LE KERISIANO (Passion - Christianity) LAMEPA EFKAS LOMIGA: Mati & Aperila 2014 PUAPUAGA O LE KERISIANO MATAUPU I TOTONU Puapuaga o le Kerisiano & Faaolaola Agaga Mtg. Sasa e 2014 1 Upu a le Fa atonu o 2 le Lamepa. Faasilasilaga, Ofisa 2 o

More information

No rest for jet-lagged Rice: straight to practice

No rest for jet-lagged Rice: straight to practice SECTION B VISIT SAMOA A NEWS ONLINE @ SAMOANEWS.COM TUESDAY, AUGUST 22, 2017 CLASSIFIEDS CARTOONS ALOHA BRIEFS & MORE C Y M K U.S. college football head coach from Rice David Bailiff, right, comments during

More information

Fono Fa aletausaga lona Lima FALE ULA O FATUA I UPU O LE GAGANA SAMOA. July 5 9, 2004 East-West Center, University of Hawai i

Fono Fa aletausaga lona Lima FALE ULA O FATUA I UPU O LE GAGANA SAMOA. July 5 9, 2004 East-West Center, University of Hawai i FALE ULA O FATUA I UPU O LE GAGANA SAMOA Fono Fa aletausaga lona Lima July 5 9, 2004 East-West Center, University of Hawai i Center for Pacific Island Studies CONTENTS Iulai 5 Aso Gafua/Monday.....................

More information

Pacific Science Inter-Congress Tahiti, 1-6 March Politics and Culture Section

Pacific Science Inter-Congress Tahiti, 1-6 March Politics and Culture Section Pacific Science Inter-Congress Tahiti, 1-6 March 2009. Politics and Culture Section Pacific paradoxes, Islanders as walking contradictions between faith and science based navigators By A. M. Tuimaleali

More information

Warriors defense stop the Sharks in astounding victory TAFUNA IS NOW THE ONLY UNDEFEATED TEAM IN VARSITY COMPETITION 3-0-0

Warriors defense stop the Sharks in astounding victory TAFUNA IS NOW THE ONLY UNDEFEATED TEAM IN VARSITY COMPETITION 3-0-0 SECTION B VISIT SAMOA A NEWS ONLINE @ SAMOANEWS.COM MONDAY, SEPTEMBER 25, 2017 CLASSIFIEDS CARTOONS ALOHA BRIEFS & MORE C Y M K Warriors defense stop the Sharks in astounding 48-21 victory TAFUNA IS NOW

More information

Top 10 elementary school compete in Just Play final competition

Top 10 elementary school compete in Just Play final competition SECTION B VISIT SAMOA NEWS ONLINE @ SAMOANEWS.COM FRIDAY, APRIL 28, 2017 CLASSIFIEDS CARTOONS ALOHA BRIEFS & MORE C Y M K Top 10 elementary school compete in Just Play final competition C Y M K EIGHT MAKE

More information

Descendants of Henry Thompson WILSON

Descendants of Henry Thompson WILSON First Generation 1. Henry Thompson WILSON, son of John B. WILSON and Sarah "Sallie" CAFFEY, was born on 28 Sep 1823 in North Carolina, died on 22 Jul 1910 in Henderson Co, TN, USA, and was buried in Antioch

More information

Prisoners Aid & Rehabilitation Society of The Auckland District

Prisoners Aid & Rehabilitation Society of The Auckland District [2019] NZTT Auckland 4162394 TENANCY TRIBUNAL AT Auckland APPLICANT: Auckland Property Management RESPONDENT: Prisoners Aid & Rehabilitation Society of The Auckland District TENANCY ADDRESS: Flat 4A Oakridge

More information

TENANCY ADDRESS: 160 Calders Road, RD 1, West Melton 7671 ORDER

TENANCY ADDRESS: 160 Calders Road, RD 1, West Melton 7671 ORDER [2018] NZTT Christchurch 4149670 TENANCY TRIBUNAL AT Christchurch APPLICANT: Hazel Nicoll Landlord RESPONDENT: Diane Marie Cox, Nicholas Whall Tenant TENANCY ADDRESS: 160 Calders Road, RD 1, West Melton

More information

Koleke Ōlelo Hawai i o Ka Haka Ula O Ke elikōlani NĀ HA AWINA KĀLĀ HELE KULANUI, LĀ PALENA PAU: 15 Apelila 2016

Koleke Ōlelo Hawai i o Ka Haka Ula O Ke elikōlani NĀ HA AWINA KĀLĀ HELE KULANUI, LĀ PALENA PAU: 15 Apelila 2016 Koleke Ōlelo Hawai i o Ka Haka Ula O Ke elikōlani NĀ HA AWINA KĀLĀ HELE KULANUI, 2016-2017 LĀ PALENA PAU: 15 Apelila 2016 LAWRENCE SILVA ENDOWED EXCELLENCE SCHOLARSHIP Ka haumāna kūlana manawa piha e imi

More information

The Carmodys of Lancaster. First Generation

The Carmodys of Lancaster. First Generation First Generation 1. Carmody. Children: 2 i. Michael (1801-1880) 3 ii. John (~1812->1880) 4 iii. James (~1813->1870) Page 1 Second Generation 2. Michael Carmody. Born in 1801 in Ireland. 1 Michael died

More information

Register Report for John Thomas Fraser

Register Report for John Thomas Fraser 1. John Thomas Fraser-1 [1]. Elizabeth Vermillion [1]. Generation 1 John Thomas Fraser and Elizabeth Vermillion. They were married on 16 Sep 1809 in Rutherford Co., NC. They had 1 child. 2. i. Rev. Michael

More information

Descendants of Ezekiel Harris

Descendants of Ezekiel Harris Descendants of Ezekiel Harris James Yates 1121 Eastridge Road Table of Contents Descendants........... of... Ezekiel...... Harris......................................................................

More information

THE UNIVERSITY OF UTAH CAMPUS MASTER PLAN. 8. Acknowledgements

THE UNIVERSITY OF UTAH CAMPUS MASTER PLAN. 8. Acknowledgements THE UNIVERSITY OF UTAH CAMPUS MASTER PLAN 8. Steering Committee Michael K. Young Barbara H. Snyder, Ph.D. Vice for Student Affairs A. Lorris Betz, M.D., Ph.D. Senior Vice for Health Sciences Kim Wirthlin

More information

Descendants of Thomas J. LOE 2 MAY 2004

Descendants of Thomas J. LOE 2 MAY 2004 FIRST GENERATION 1. Thomas J. LOE was born about 1792 in NC (?Robeson). In Butler Co, AL by 1841 when wife Elnora (Elena) joined by letter as member of Sweetwater Primitive Baptist Church on 18 SEP 1841.

More information

FOR SALE EXQUISITE FAMILY HOME. Bracken House, Cosher, Kilmuckridge, Co Wexford

FOR SALE EXQUISITE FAMILY HOME. Bracken House, Cosher, Kilmuckridge, Co Wexford FOR SALE BER B EXQUISITE FAMILY HOME REF 2760 Bracken House, Cosher, Kilmuckridge, Co Wexford Five Bedroomed Detached C. 284 SQM/ C. 3057 SQFT By Private Treaty A TRULY BESPOKE ARCHITECTURALLY DESIGNED

More information

[2019] NZTT Whanganui , , , , , , ,

[2019] NZTT Whanganui , , , , , , , [2019] NZTT Whanganui 4151838, 4151865, 4151887, 4151907, 4151911, 4151923, 4151916, 4151917 TENANCY TRIBUNAL AT Whanganui APPLICANT: The Chief Executive, Ministry of Business Innovation and Employment

More information

William Witcher Jr. Generation 1. Mary Dalton was born about She died in Sep 1852 in Pittsylvania County, Virginia.

William Witcher Jr. Generation 1. Mary Dalton was born about She died in Sep 1852 in Pittsylvania County, Virginia. Generation 1 1. William Witcher Jr.-1 was born about 1762. He died on 28 Sep 1822 in Pittsylvania County, Virginia. Mary Dalton was born about 1765. She died in Sep 1852 in Pittsylvania County, Virginia.

More information

Genealogy. 1. Robert 1 Dun, d. 26 Jan Married Helen Orr Children of Robert Dun and Helen Orr:

Genealogy. 1. Robert 1 Dun, d. 26 Jan Married Helen Orr Children of Robert Dun and Helen Orr: 1. Robert 1 Dun, d. 26 Jan 1783. Married Helen Orr 1760. Children of Robert Dun and Helen Orr: 2 i. Robert Dun, b. 4 Jun 1764. 3 ii. George Dun, b. 30 Dec 1768. 4 iii. Barclay Dun, b. 3 Mar 1771. 5 iv.

More information

Descendants of Joseph B. Miller Ron Hughes -

Descendants of Joseph B. Miller Ron Hughes - Descendants of Joseph B. Miller Ron Hughes - rondh@cox.net Generation 1 1. JOSEPH B. 1 MILLER was born about 1826 in PA. He He married Elizabeth Unknown date Unknown. She was born about 1826. She Joseph

More information

FOR SALE MAHN PLAZA. John Son. my.leeorange.net/11512magnolia bre #

FOR SALE MAHN PLAZA. John Son. my.leeorange.net/11512magnolia bre # FOR SALE 11512 Magnolia Street Garden Grove, CA Exclusive Advisor: John Son 714.564.7183 json@lee-associates.com bre #01069091 my.leeorange.net/11512magnolia TABLE OF CONTENTS FINANCIAL INFORMATION Financial

More information

Register Report for Thomas T. Ramsey

Register Report for Thomas T. Ramsey Generation 1 1. Thomas T. Ramsey-1 [1, 2, 3]. He was born on 01 May 1818 in NC. He died on 26 Apr 1856 in Webster Co., KY. Judith "Julia" Armenia Wilkinson is the daughter of William Potter Wilkinson and

More information

Descendants of Marinus VanAken

Descendants of Marinus VanAken Descendants of Marinus VanAken Generation 1 1. MARINUS 1 VANAKEN was born in 1660. He married (1) PRIJNTJE RENTS. She died before 1683. He married (2) PIETERNELLE DEPRE on 11 Apr 1683 in Cadzand, Oostburg,

More information

Ancestors of Walter Henry Neargarder 26 November 2013

Ancestors of Walter Henry Neargarder 26 November 2013 First Generation 1. Walter Henry Neargarder was born on 23 Aug 1916. He died in 1999 at the age of 83. He was buried at Calvary Cemetery in Dayton, Montgomery, Ohio, United States. www.jjdaniel98.com 1

More information

Descendants of Alanson Egnor

Descendants of Alanson Egnor Descendants of Alanson Egnor Compiled by Ruth Van Alstine Table of Contents. Descendants........... of.. Alanson....... Egnor................................................................... 1.... First....

More information

Descendants of Joseph Hugh Ward 3 September 2017

Descendants of Joseph Hugh Ward 3 September 2017 First Generation 1. Joseph Hugh Ward 1 7 was born about 1843 in Ireland. 1 5,7 He served in the military on 28 May 1862 in Brooklyn, Kings, New York, USA. 4 He departed in 1863 in Liverpool, Lancashire,

More information

First Generation

First Generation First Generation 1. Johan George SCHAITELER (SHIDELER SCHAITELER (SHIDELER SHIDLER). Born abt 1718 in Germany. Johan George SCHAITELER (SHIDELER died in Washington County, Pa, in 1784; he was 66. On 20

More information

Register Report for Samuel Watson Williams

Register Report for Samuel Watson Williams Generation 1 1. Samuel Watson Williams-1 [1, 2, 3, 4]. He was born 1833 in Hopkins Co., KY. He died 1913 in Crittenden Co., KY. Prudence Edmondson is the daughter of Samuel Edmondson and Matilda Dorris

More information

Descendants of John Thornton

Descendants of John Thornton Generation 1 1. John Thornton-1 was born about 1473 in Cheshire, England. He died in Gernford in Middlesex. He married Dorothy Chelsam, daughter of Chelsam. She was born about 1475 in Chelsam, Surrey,

More information

Register Report for Philip KIMMEL

Register Report for Philip KIMMEL Generation 1 1. Philip KIMMEL-1 was born on 04 Jun 1810 in Somerset, Pennsylvania, USA. He died on 29 Dec 1901 in Jackson, Illinois, USA. He was buried in Murphysboro, Jackson, Illinois, USA (Zion Lutheran

More information

PENNS CHAPEL Su M Tu W

PENNS CHAPEL Su M Tu W Su M Tu W 5 6 7 8 3 4 5 9 6 7 8 9 Th F Sa Sunday, November 6 3 4 7 9 6 7 8 3 4 5 3 TABLE OF CONTENTS Charts and Commentary.. Pages - Market Summary Table.. Page 3 Glossary... Page 4 N. Causeway Blvd.,

More information

MULTI-FAMILY DEFINITIONS. Acknowledgements. The following terminology and sources are used in the CREED Apartment Report:

MULTI-FAMILY DEFINITIONS. Acknowledgements. The following terminology and sources are used in the CREED Apartment Report: DEFINITIONS The following terminology and sources are used in the CREED Apartment Report: Absorption Net change in occupied units within comparable communities within a specific time frame. New units that

More information

Descendants of Jean Cahouet

Descendants of Jean Cahouet Descendants of Jean Cahouet Generation 1 1. JEAN 1 CAHOUET was born in 1643 in Landerneau, Bretagne, France. He married (1) MARIE VALLEE. She was born in 1647. Jean Cahouet and Marie VALLEE had the following

More information

Descendants of John Marshall

Descendants of John Marshall Descendants of John Marshall Generation No. 1 1. JOHN 1 MARSHALL was born Abt. 1800 in Killinchy Woods, Crossgar, Down, Northern Ireland, and died in Iowa. He married MARY BROWN Abt. 1820 in Down, Northern

More information

Concord Presbyterian Church Built a d 1855 Compiled by the Colonel Henry Bouquet Chapter N S D A R

Concord Presbyterian Church Built a d 1855 Compiled by the Colonel Henry Bouquet Chapter N S D A R Concord Presbyterian Church Built a d 8 Compiled by the Colonel Henry Bouquet Chapter N S D A R Cora B Barto, Born Jan,907 Died May 0,907 Alice K Cress 89-90 Geo A Cress 87-99 Eugene C Cress 90-90 Wm Bartol

More information

Register Report for Lewis W. Head

Register Report for Lewis W. Head Generation 1 1. Lewis W. Head-1 [1]. He was born 1830 in TN [1]. He died 1888. Martha M. Murphy [1]. She was born 1840 in TN. She died 1901. Lewis W. Head and Martha M. Murphy. They had 8 children. i.

More information

Government of Samoa. Ministry of Natural Resources and Environment

Government of Samoa. Ministry of Natural Resources and Environment Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Government of Samoa Ministry of Natural Resources and Environment Project Number: P126596

More information

Known Alford Descendants of Unknown & Prudence Alford circa 1790 South Carolina

Known Alford Descendants of Unknown & Prudence Alford circa 1790 South Carolina Known Alford Descendants of Unknown & Prudence Alford circa 1790 South Carolina 1. Alford #2102 b. estimate 1790, South Carolina, m. Prudence #2103, b. about 1794, South Carolina. In 1850 Prudence and

More information

Ryle-Stephens Cemetery

Ryle-Stephens Cemetery Ryle-Stephens Cemetery Page 1 of 3 Date: April 12, 1988 Name: Location: RYLE-STEPHENS Entrance via old farm lane rough e hayfield behind e barn, which is Just west of e home of Mrs. Bettie Ryle, 5613 Union-Rabbit

More information

LUXURY MARKET REPORT. - May

LUXURY MARKET REPORT. - May LUXURY MARKET REPORT - May 2018 - www.luxuryhomeing.com THIS IS YOUR LUXURY MARKET REPORT MAP OF LUXURY RESIDENTIAL MARKETS Welcome to the Luxury Report, your guide to luxury real estate market data and

More information

Ellington Center Cemetery (selected stones only) Ellington, CT

Ellington Center Cemetery (selected stones only) Ellington, CT Ellington Center Cemetery (selected stones only) Ellington, CT Photographed by Shirley A. Hayden Harry Delmont Abells 1872 1958 Helena May Sadd 1871 1958 Sumner Delmont (Abells) Son of Harry D. & Helena

More information

The STRICKER Families in South Africa

The STRICKER Families in South Africa The STRICKER Families in South Africa Copy Right Ludwig Döhne 2009 Privately Published by Ludwig Döhne P. O. Box 2510 Kempton Park 1620 e-mail doehne@global.co.za Introduction There were three or four

More information

Descendants of Henry Mossman 3 February 2018

Descendants of Henry Mossman 3 February 2018 First Generation 1. Henry Mossman was born about 1828 in Germany. He died before 1918 at the age of 90. Christine Lap was born about 1833 in Germany. She died before 1923 at the age of 90. Henry Mossman

More information

Descendants of Martin Zallar (1580)

Descendants of Martin Zallar (1580) Descendants of Martin Zallar (1580) Generation One 1. MARTIN 1 ZALLAR (1580) was born at Possibly Bled, Slovenia. He married Mary Zallar (1581) at Possibly Bled, Slovenia. He died at Possibly Bled, Slovenia.

More information

Modified Register for Henry BEDINGFIELD

Modified Register for Henry BEDINGFIELD Modified Register for Henry BEDINGFIELD First Generation 1. Henry BEDINGFIELD was born in 1680 in Virginia. Henry married (MRIN:1022) Elizabeth YELVERTON. Elizabeth was born in 1693. + 2M i. William BEDINGFIELD

More information

POPE FAMILY TREE. Generation One

POPE FAMILY TREE. Generation One POPE FAMILY TREE Generation One 1. JOHN POPE, b. 1580 in England, d.? in England. He married WIFE HALSNOTH,?, b.?, d.? 2. i. THOMAS POPE b. Ca 1608. Generation Two 2. THOMAS POPE, b. Ca 1608 in England,

More information

Baugh Family Genealogy Notes

Baugh Family Genealogy Notes Baugh Family Genealogy Notes Alabama Mark B. Arslan 407 Highlands Lake Drive Cary, NC 27518-9167 marslan@nc.rr.com Baugh Genealogy Web Site: http://arslanmb.org/baugh/baugh.html 17 September 2015 AL, State

More information

45 Court Street New Haven, CT 06511

45 Court Street New Haven, CT 06511 PROFESSIONAL OFFICE BUILDING SALE - LEASE BACK AVAILABLE 45 Court Street New Haven, CT 06511 14,194 SF Office Building Presently owner occupied w/ 2 tenants willing To sign long-term leases Also willing

More information

Some of the Known Descendants of Edward Chapman b. ca 1637 England

Some of the Known Descendants of Edward Chapman b. ca 1637 England 1 Some of the Known Descendants of Edward Chapman b. ca 1637 England [This is a draft version of a work in progress. It is thought to co ntain error and surely is not com plete.] Most of the following

More information

Descendants of Robert Crockett Generation No ROBERT1 CROCKETT was born 12 Aug 1755 in Frederick, Virginia, and died 26 Feb 1836 in Cumberland,

Descendants of Robert Crockett Generation No ROBERT1 CROCKETT was born 12 Aug 1755 in Frederick, Virginia, and died 26 Feb 1836 in Cumberland, Descendants of Robert Crockett Generation No. 1 1. ROBERT1 CROCKETT was 12 Aug 1755 in Frederick, Virginia, and died 26 Feb 1836 in Cumberland, He married MARGARET REYBURN 1780 in Greene, North Carolina.

More information

Descendants of ELIJAH BOGGS

Descendants of ELIJAH BOGGS Descendants of ELIJAH BOGGS Generation 1 1. ELIJAH 1 BOGGS. He married SARAH ELDRIDGE. He married TABITHA MARY PENNINGTON. ELIJAH BOGGS and SARAH ELDRIDGE had the following child: i. ELIZABETH MARY 2 BOGGS

More information