MALAMALAMA I LE NCEA

Size: px
Start display at page:

Download "MALAMALAMA I LE NCEA"

Transcription

1 MALAMALAMA I LE NCEA O SE TA IALA PU UPU U MA LE AOGĀ MO FANAU I AOGA MAUALULUGA MA O LATOU MATUA LOMIGA LONA LUA IRENA MADJAR ma ELIZABETH MCKINLEY Poloketi a le Starpath ina ia Manuia le Auai i Iunivesete ma Matātā Ese ese Faaliliuina e Faimai Pisu Tuimauga Wellington 2013

2 New Zealand Council for Educational Research PO Box 3237 Wellington New Zealand Irena Madjar and Elizabeth McKinley, 2013 ISBN All rights reserved National Library of New Zealand Cataloguing-in-Publication Data Madjar, Irena. Understanding NCEA. Samoan Malamalama i le NCEA : o se ta iala pu upu u ma le aogā mo fanau i aoga maualuluga ma o latou matua / lomiga lona lua Irena Madjar ma Elizabeth McKinley, poloketi a le Starpath ina Mauia le Auai Iunivesete ma Matātā Ese ese ; faaliliuna e Faimai Pisu Tuimauga. Lomiga lona lua. ISBN National Certificate of Educational Achievement (New Zealand) 2. Education, Secondary Curricula New Zealand. 3. Vocational guidance New Zealand. I. McKinley, Elizabeth Ann. II. Tuimauga, Faimai. III. Title dc 23 Designed by Cluster Creative Illustrations by James Watson Cover siapo design by Jane Galloway Printed by Printlink, Wellington Distributed by NZCER PO Box 3237 Wellington New Zealand

3 MATA UPU FAAFETAI 5 UPU TOMUA 9 FAAMATALAGA A LE FAALILIU UPU 11 FAAMATALAGA AMATA 13 E mana omia se tusi e malamalama ai i le NCEA?! 14 E faapefea ona fesoasoani lenei tusi ia te oe 16 1 IA MALAMALAMA I LE NCEA 17 Vaega tāua e tatau ona e silafiaina i le NCEA 18 Faamanuiaina le NCEA i le Laasaga 2 23 Nisi vaega e mana omia lou silafiaina i le NCEA 25 Vaega e mana omia lou silafiaina i faamanuiaga e ulufale atu ai i le iunivesete 28 Vaega e tatau ona e silafia i sikolasipi a Niu Sila 31 Vaega autu 34 2 PE AFAI O LE FAASAIENISI LAU MATA UPU 37 Faamatalaga amata 38 Rangi 38 Leilani 42 Jason 48 Manatu Autu 53 3 PE AFAI O LE ARTS MA LE SOCIAL SCIENCES E TE FIAFIA IAI 55 Faamatalaga Amata 56 Jessica 57 Benji 61 Lucy 66 Manatu Autu 73

4 4 PE AFAI O LE PISINISI MA LE COMMERCE E TE FIA AGAI IAI 77 Faamatalaga amata 78 Jack 79 Ana 86 Michael 92 Manatu autu 98 5 KAMUTA, PALAMA, FITAFITA, KUKA? 101 Faamatalaga amata 102 Apprenticeships [faigaluega ma aoga] 103 Au aunaga faafitafita 108 Manatu autu GALUEGA E MAFAI ONA FESOASOANI AI MATUA 121 Faamatalaga amata 122 Amataga o le NCEA 123 Ia aogā le ncea mo lau tama 130 Manatu autu 138 FAAMATALAGA FAAOPOOPO FAAMATALAGA FAAOPOOPO Tulaga maoa e o matati a mo le aga i atu i tulaga maualuluga i mata upu autu o le igilisi, matematika ma le faasaienisi 147 FAAMATALAGA FAAOPOOPO Upega tafa ilagi aogā ma isi auala o faamatalaga 151 UTUVĀGANA 157

5 FAAFETAI O le poloketi a le Starpath mo le Auai ma Faamanuiaina i Iunivesete ma Matātā Eseese [Starpath Project for Tertiary Participation and Success], na amata mai i le O le faamoemoe maualuga, o le fia sa ili iliina lea o ni auala e fō ia ai le tulaga o iai nei o le lē faamanuiaina lea o a oa oga a le fanau i a oga maualuluga i Niu Sila, aemaise lava tamaiti Maori ma tamaiti Pasefika, po o tamaiti mai a oga oloo maualalo ai le a oa oga o le fanau [decile 1 and decile 2]. O se tasi lava pāpupuni maoa e, o le lē malamalama lea o tamaiti, matua, aemaise ai foi ma faiaoga i le NCEA [National Certificates for Education Achievement] O lenei lava tusi na ala ona tusia ona ua mautinoa, o matua, tamaiti ma a oga e lē fesootai a latou talanoaga pe a oo i le NCEA. O la matou su esu ega ua ta u mai ai le lē malamalama o matua i le NCEA. O le toatele o nai tamaiti oloo tuu lava i ai latou te mata itūina le fuafuaina o a latou filifiliga mo le aga i i luma o lo latou taumafai i le NCEA. O nisi o tamaiti e manuia a latou filifiliga, a o le to atele e filifili le auala faigofie [e pei o le filifiliga o mata upu e faigofie ona maua ai maka], ae le tilotilo i a afiaga o latou ia latou filifiliga i le lumana i. O le autū la lena o le tusi lenei! I lenei tusi ua faavae i le iloa na maua mai i la matou su esu ega ma tusia loa faapitoa mo tamaiti ma matua ae le o tagata ua iai le tomai i tulaga tau a oa oga po o le autofasaili [vagana ai pe afai o latou foi o matua oloo fia malamalama i le NCEA]. O faamatalaga uma oloo i le tusi na maua uma mai i la matou su esu ega, peita i i le tele o faamatalaga ua matou tuufaatasia // 5

6 ai nisi o faamatalaga, ua sui igoa ma isi faamatalaga e faigofie ai ona iloa, ma faaopoopo i ai nisi vaega ina ia faigofie ona malamalama. O lenei lava tusi semanū e lē taunu u pe ana leai faamatalaga faamomoiloto a le toatele o tamaiti ma o latou matua sa auai i la matou su esu ega. Matou te lagona ai le agaga o le faafetai ona o i latou na maua ai alaga oa na mafua ai ona tusia lenei tusi. Afai ae aogā lenei tusi i tamaiti ma o latou matua oloo fuafua mai i le NCEA, ona matou lagona lea o le fiafia auā ua taunuu lo matou faamoemoe. O le lomiga lona lua o lenei tusi ua talafeagai ona o le tele o fesuiaiga i aiaiga o le NCEA i le lua tausaga ua tuanai, e aofia ai ma suiga i le numera ma le faitautusi ma le tusitusi, ma vaega manaomia e Ulufale ai i Iunivesete. Matou te momoli le faafetai ma le faamālō i a oga sa faipa aga ma galulue ma le Starpath i lenei poloketi, ona o le tele o lo latou sao na matou mautinoa ai tulaga tonu ma le tele o lu i oloo feagai ai i le a oa oina o le fanau. E momoli le faafetai tele lava i le aufaigaluega a le Starpath, ae faapitoa lava le faafetai i le tamai ita i o Seini Jensen, sa ia nafa ma le tele o faatalatalanoaga ma matua ma fanau ma ua mautinoa ai na matou maua faamatalaga sa matou mana omia. Matou te fia faailoa foi le to atele o i latou sa lagolago ma faasoa mai i le tau amataina o lenei tusi e faapitaoa lava ia Dr Samantha Smith mo lana faasoa faalemafaufau ma lana faasoa malamalama. Michael Withiel mo lana faasoa māe ae a ma le taga i toto a; Shona Ramsay, Senior Policy Analyst a le NZQA; aemaise le anoano o fanau ma o latou matua sa faasoa mai ua lē tā ua o latou suafa. O le siata faasolosolo o le taiala i faamatalaga faaopoopo 2, sa mafai ona toe lomia ona o le faatagaga a le Kolisi a Kaitaia, o lea matou te momoli atu ai le faafetai tele i le kolisi ona o le faatagaga o matou e faaaoga la latou alagā oa. 6 // MALAMALAMA I LE NCEA

7 E lagona le agaga faafetai ma le faamalo ia Faimai Pisu Tuimauga ona o lona tomai ma le galuega mae a i le faaliliuina o lenei tusi i le faasamoa, faapea foi Rasela Lafaele-Uili ma Vavao Fetui i lo la ua tomai faafaiaoga sa faufautua ai, aemaise foi Rosemary Mose mo lana faamalosi au ma lana lagolago malosi. Ae le i faai uina se faamatalaga, matou te momoli atu le faafetai tele ia David Ellis, o ia o le publishing manager a le NZCER Press mo le lagolagoina o le tusi, aemaise le faasoa totoa ma le manino, tainane foi le lava papale i taimi faigata ma le mana omia i le taumafaiga o le lolomiina o lenei tusi, faapea foi James Watson mo le faaaogāina o lona tomai i le tūsiga o ata e tusa ma tulaga talafeagai na manaomia. Irena Madjar ma Elizabeth McKinley Poloketi a le Starpath Iunivesete a Aukilani Iulai 2013 FAAFETAI // 7

8

9 UPU TOMUA O lenei tusi ua faaigoaina o le Malamalama i le NCEA, o le faaiuga o suesuega a le Starpath i le fia mautinoa o le mafua aga o le toatele o fanau Pasefika e le faamanuiaina i suega o le NCEA. Sa iai nisi o fanau ma o latou aiga sa aofia i lenei suesuega, ma matauina ai le le fesootai o matua ma fanau ma a latou aoga, aemaise foi le toatele o faiaoga e le o malamalama lelei i fesuiaiga o le NCEA. O le tele o fanau Pasefika, e filifili mataupu e faigofie ona maua ai o latou maka, ona ova ai lea o le tele o maka e le aogā, ona mafua ai lea o le le faamanuiaina ona ua le talafeagai le filifiliga o mataupu e maua ai maka e pasi ai le NCEA, e mafai ona ulufale atu ai i le iunivesete, pe maua ai foi se galuega e agai iai pe a uma le a oga. E manatu nisi, e le tatau i matua ona faamalosi fanau i mataupu e ave i le a oga, ma galuega e mananao ai, ae tuu le faitalia i fanau e filifili ai galuega e mananao ai mo le lumanai. Peitai, o lenei vaitau o le soifuaga, ua ese foi le tulaga o aoaoga, ma ua talafeagai le malamalama o matua i le tulaga e fia agai iai le fanau, ina ia matua lagolagoina le fanau ia latou filifiliga. E mafai ai foi ona oo atu matua i le aoga, ma fesiligia faiaoga, ina ia fesoasoani i le filifiliga o mataupu e talafeagai ma le faamoemoega o le fanau mo le lumanai. Afai o le faamoemoe o le fia faaauau o le taumafai ina ia ulufale i le iunivesete, e tatau ona filifili mata upu ua faamaonia, ina ia ausia maka e ulufale ai i le iunivesete. Ae afai o le fuafuaga e fia agai i se galuega pe a mae a le aoga e taua le filifili o mataupu talafeagai ma lea faamoemoe. // 9

10 E taua tele le talatalanoa lelei o matua ma fanau ina ia maua le malamalamaga atoa, aua le agai i luma o le taumafai o fanau. O le NCEA, o se mataupu e matua lavelave ma e pei o se tupua mo nai fanau, pe a le malamalama lelei tagata uma ma galulue faatasi. O le tusi ua saunia e le Starpath, MALAMALAMA I LE NCEA, oloo faamatala auiliili ai tulaga o nei tusipasi ma le filifiliga o mata upu, ina ia faamanuiaina taumafai o le fanau i aoaoga. O auala ma fautuaga ua tuuina atu i le MALAMALAMA I LE NCEA, o le taumafai lea e fesoasoani ma faaosofia ai le naunau o matua faapea fanau ina ia faia e i latou filifiliga tatau ma talafeagai. O le sao o le filifiliga o mataupu, o le a faafaigofie ai e i latou ona ausia togi maualuluga ma faamanuiaina. Tofaeono Tanuvasa Tavale Aukilani Mati // MALAMALAMA I LE NCEA

11 FAAMATALAGA A LE FAALILIU UPU O le autu o lenei tusi ina ia lelei tapenaga a le fanau i a oga maualuluga mo le NCEA. O le toatele o le fanau e lē faamanuiaina i le NCEA ona o le lē malamalama i le filifiliina o a latou mata upu, aemaise foi le lē manino o matua i a latou matafaioi e mafai ai ona fesootai ma aoga ma lagolagoina le fanau. O le mafua aga foi lea o le taumafai i se gagana e faigofie ai ona malamalama tagata uma ma fanau e faitauina lenei tusi. O lenei tusi oloo faaagaga mo i latou e malamalama lelei i le faasamoa, o le ala foi lea o le lē faaaogaina tele o faailoga se i vagana ua talafeagai. Faimai Pisu Tuimauga // 11

12

13 FAAMATALAGA AMATA Sa iai le taimi e taunuu atu tamaiti i le a oga, ua sauni mai le faiaoga ma vaega ua ia filifilia e tatau ona a oa o e tamaiti, e faapefea ona a oa o, a o a foi maka poo tusipasi e tatau ona latou maua. O le taimi nei ua matua ese lava, aemaise lava pe a oo atu i a oga maualuluga ma le Tusipasi mo le A oa oga ia Niu Sila atoa [NCEA]. O le NCEA e maua lea e tamaiti o Niu Sila atoa pe a mae a a oga maualuluga, ma oloo faaaogaina e le tele o a oga maualuluga i Niu Sila. E maua ai e tamaiti avanoa e filifili ai i le tele o mata upu, o a vaega latou te fia a oa oina, ae o le a foi le umi, ae pe faapefea foi ona iloiloina. O le tulaga o a oa oga ae le i oo mai i le 2002, o tamaiti na lē ausia le School Certificate po o se tusipasi i luga atu, sa uma le aoga ma lona lipoti e lē pasi. Sa faalagolago le pasi o mata upu uma i le su ega e tasi i le faai uga o le tausaga, ma o le faai uga o su ega a le atunuu atoa na fetu utu una i ina ia tau o le afa o tamaiti e maua le pasi. O le NCEA, na amata i le 2002 ma faaaogāina ai i le tolu tausaga mulimuli i le a oga maualuga, e iai ni nai vaega e eseese ai. O tamaiti ua a oa oina ma iloiloina i le taimi o le a oga ma le faai uga o le tausaga. O le iloiloga ua faalagolago i matāti a. O lona uiga, afai ae ausia e le tamaitiiti ni matāti a i ni vaega faapitoa o le mata upu po o lana polokalame, e maua lona pasi, tusa lava po o le a le toatele o tamaiti sa auai. // 13

14 O Lipoti o le Taumafai o tamaiti o le a faamaumauina ai mata upu sa a oa oina ma tomai na maua mai ai, i mata upu uma sa a oa oina ai. O le NCEA e ofoina atu i Laasaga e tolu: Laasaga 1 [masani lava o le Tausaga 11], Laasaga 2 [e masani lava i le Tausaga 12] ma le Laasaga 3 [e masani lava i le Tausaga 13]. O le tuu faatasiga faapitoa o mata upu, aemaise lava i le Laasaga 3, e maua ai le tusipasi e ulufale ai i le iunivesete [UE]. A silasila atu i ai i le NCEA, e foliga e faigofie ma e leai foi se lavelave. Aisea la tatou te mafaufau ai e aogā tele lenei tusi mo tamaiti ma o latou aiga pe afai e fetaia i ma le NCEA i se taimi muamua, e pei o le faai uga o le Tausaga 10, pe a oo ina filifili mata upu o le NCEA mo le Laasaga 1 i le Tausaga 11? Faamata la e mafai ona fesoasoani mo tamaiti pe afai e faaauau le taumafai i le NCEA i isi laasaga? E MANA OMIA SE TUSI E MALAMALAMA AI I LE NCEA?! O le mafua aga lava o le tusia o lenei tusi, ona o le NCEA e le gata ina fetu utu una i, ae fenumia i foi, e mafai ai ona faigata ona malamalama i latou e fou i le NCEA. O lo matou faamoemoega ina ia malamalama le NCEA, ina ia aogā mo tamaiti ma o latou aiga ma mafai ai ona taunuu i o latou faamoemoega. E sili ona taua ia i latou e fia faaauau a latou a oa oga pe a uma a oga maualuluga aemaise lava pe a ulufale atu i iunivesete. O le NCEA e fenumia i E fenumia i le NCEA ona sa fuafuaina ina ia talafeagai ma mana oga o tamaiti e tele ni o latou tomai ma mea e fiafia i ai. E maua ai avanoa o tamaiti e sauni mo le iunivesete e ave le medicine poo le engineering, i latou e fuafua e fia ave le apprenticeships i le kamuta po o le faiulu [hairdressing], aemaise foi i latou e fia maua tomai e faatino ai ni galuega, ma mana o e faigaluega pe a uma le a oga. O lona uiga o se a oga 14 // MALAMALAMA I LE NCEA

15 maualuga tele atonu latou te ofoina atu le 40 pe sili atu foi ni mata upu, e amata mai le su etusi [accounting] e oo atu i le kamuta [woodwork]. Ona o tamaiti ta ito atasi e mafai ona ave na o le lima po o le ono mata upu i tausaga ta itasi, e faapefea la ona filifili ana mata upu e ave? Ua fai foi si faafaigata, ona o le tele o mata upu, e tatau ona pasi muamua pe afai e faaauau. O lona uiga, ina ia mafai ona ave le musika, po o le faafarani, i le Laasaga 3, [Tausaga 13], faata ita iga, e mana omia le ave o mata upu ia i le Laasaga 1 [Tausaga 11] ma le Laasaga 2 [Tausaga 12]. O nisi a oga latou te faatagaina tamaiti e ave mata upu ia e lē mana omia ni vaega mana omia muamua, ae o le tele lava o a oga e mana omia vaega e mana omia muamua oloo lisiina i le ta iala a le a oga ina ia faataunuuina. E faapefea ona iloa e le tamaitiiti ua faai uina lana Tausaga 10 po o fea e aga i i ai lona a oa oga i le tolu tausaga o mulimuli mai? O Ie NCEA e fetu utu una i Ona sa fuafuaina ina ia faamalieina mana oga o tamaiti e ese ese o latou tomai ma mea e fiafia iai, o lea e fetu utu una i ai le NCEA. O lona uiga: E mafai e a oga ona filifili po o a matāti a [vaega] e aofia i mata upu ma fetu utu una i ina ia talafeagai ma mana oga o tamaiti E mafai ona ave le catering ma le physics, ma isi vaega e feso ota i ai le tele o mata upu E mafai e tamaiti ona a oa oina i Laasaga eseese o le NCEA i le taimi e tasi, faapea foi i le mata upu po o le polokalame e tasi. E mafai ona ave mata upu e lē o ni mata upu o le NCEA ma faaaogā maka i le NCEA, ma e mafai foi ona faaaogā maka o le NCEA i isi [mata upu e lē aofia i le NCEA] tusipasi. O le fetu utu una i lea o le NCEA e mafai ai e a oga ona ofoina atu vaega ese ese o mata upu autū e iai le Igilisi, matematika ma le faasaienisi o nisi e fuafua mo le tomai faalea oa oga mo tamaiti ua fuafua e FAAMATALAGA AMATA // 15

16 faaauau i le iunivesete, ma isi tamaiti e mana omia le faatino ma faaaogā le iloa mai nei mata upu. E FAAPEFEA ONA FESOASOANI LENEI TUSI IA TE OE O le fenumia i ma le fetu utu una i o le NCEA e mafai ona avea ma mailei mo tamaiti pe afai e le manino le faamoemoe, leai ni fautuaga lelei, ma lē faia fuafuaga ma le faaeteete. O lo matou faamoemoega ia fesoasoani lenei tusi ina ia e matua malamalama ai pe faapefea ona faatino le NCEA, ae pe faapefea foi ona aogā mo oe. O le mata upu muamua oloo faaata atu ai pe faapefea ona aogā le NCEA. E faaagaaga lenei tusi mo tamaiti, ae aogā foi le faitau ai o matua. O le mata upu muamua oloo ua tusia faapitoa mo matua/fanau ma oloo faamatala ai pe aisea e taua ai i matua le talatalanoa ma le fanau [ma faia oga] i le filifiliga o mata upu, po o a mai le taumafai i le a oga, a o a foi ni o latou faamoemoega pe a faai uina le a oga i le a oga maualuga. Ina ia mafai ona e fesoasoani i lau fanau, e tatau ona e malamalama po o a mai lo latou taumafai i le a oga, o le taimi e tatau ai ona e tu umuli ese, ae o le a foi le taimi talafeagai e fai ai se faatalatalanoaga ma latou po o a mai le a oga. O mata upu 2,3,4 ma le 5, oloo iai faamatalaga a tamaiti i le filifiliga o a latou mata upu, o nisi e aogā, ao nisi e lē aogā. O faamatalaga na aoao mai i tala moni i olaga o tamaiti e silia i le 120 sa faatalatalanoa i le taimi o le su esu ega, ma ua atagia mai i nei faamatalaga fuafuaga o le a oa oga i le tolu tausaga o le NCEA ma tulaga e oo i ai pe afai e lelei le filifiliga ma tulaga foi e oo i ai pe afai e le i lelei le filifiliga. O igoa o tamaiti ta ito atasi e lē o latou igoa moni, ao faamatalaga oloo fauina i faamatalaga ese ese sa aoaoina, ma e lē o ni faamatalaga a se tagata e toatasi. O le lisi o upegatafa ilagi e aogā mo nisi faamatalaga oloo tusia i se lisi i le faai uga o le tusi. 16 // MALAMALAMA I LE NCEA

17 1 IA MALAMALAMA I LE NCEA // 17

18 O le NCEA o le tusipasi e maua e tamaiti Niu Sila uma pe a faai uina o latou taumafai i a oga maualuluga, ma e aofia i le faatulagaina o tusipasi i Niu Sila. O le tele o mata upu e ofoina atu i aoga maualuluga i Niu Sila, e faavae mai i vaega a oa oina autu o le ta iala o a oa oga a Niu Sila [e faailoa mai ai se auivi o vaega e tatau ona a oa oina i aoga maualuluga]. O nisi a oga latou te ofoina atu ni iunite o matati a [unit standards] i isi mata upu e pei o business administration poo le va ai ma le puipuia o meaola, e le o ni vaega o le ta iala o a oa oga a Niu Sila, ae mafai ona maua ai ni maka e mafai ona faaopoopo i le NCEA, poo nisi fo i tusipasi [e le aofia i le NCEA]. A o le i filifiliina mata upu, e tatau ona malamalama lelei pe faapefea ona fesoasoani i le si itiaina o le tulaga faaleaoaoga, ma e faapefea foi ona tāpenaina ai oe mo le faaauauina o lou a oa oga po o le aga i atu i se galuega. VAEGA TĀUA E TATAU ONA E SILAFIAINA I LE NCEA Matāti a ma maka E ofoina atu e a oga maualuluga mata upu e maua ai matāti a [vaega o mata upu] e iloiloina ina ia talafeagai ma mana oga o le NCEA. O matāti a ta itasi e maua ai ni togi [e masani ona i le va o le 2 ma le 6] e maua pe afai ua talafeagai ma le iloiloga o lena matāti a. O le mata upu e pei o le Igilisi, e mafai ona 4 po o le 5 i le 10 pe tele atu fo i matāti a, e maua ai lou avanoa e maua ai ni maka pe tusa ma le 24 pe sili atu fo i. Faaataitaiga, o le matāti a e mana omia oe e te saunia se tusitusiga pei o se tusi talosaga mo se galuega, ae maua ai le 3 maka, o le isi matāti a e mana omia oe ina ia fuafua ma faia se lauga, e mafai ona maua ai le isi 3 maka. 18 // MALAMALAMA I LE NCEA

19 Afai e lē faataunuuina au galuega ma su eina suega faatulagaina mo lea matāti a, o le a lē maua ni ou maka mo lea matāti a, ae mafai lava ona maua ni ou maka i nisi matāti a o le mata upu lava lea. Aua ne i faaosoosoina oe e faamisi matāti a na o le 2 pe 3 maka, e le taumateina le anoanoa i o ni a oa oga taua o iai. O aoga, e masani ona latou ofoina atu itū āiga matāti a e lua, achievement e maua mai i le ta iala a Niu Sila mo a oga [i mata upu e iai le history, chemistry, matematika poo le Igilisi], ao units, e maua mai i isi tusipasi e iai le hospitality, technology, poo le business administration. Iloiloga ma togi Ua suia nei le tulaga sa makaina ai su ega mai le A, B, C, D, i le Not Achieved [N], Achieved [A], Merit [M], po o le Excellence [E]. O matāti a o achievement, e faaaogāina uma vaega ia e fa e iloilo ai, a o matāti a o units, e tele ina faaaogāina le Achieved ma le Not Achieved e iloilo ai. O nisi o iloiloga, [e aofia ai iloiloga o matāti a o units], e faatinoina lava lea i le tausaga atoa i le taimi o le a oga e le faia oga oloo a oa oina lena mata upu. O nisi iloiloga, e auala lea i faamaumauga e aoaoina i le tausaga atoa, poo su ega i le faai uga o le tausaga e filifilia ai ni faisu ega faapitoa latou te faatinoina. O mataupu e tele ina faaaogāina ituaiga iloiloga nei e lua e aoao ai maka, ina ia maua ai e tamaiti avanoa e maua ai ni maka i le taimi o le a oga ma su ega i le faai uga o le tausaga. Afai e le faamanuiaina se tamaitiiti i se matāti a, po o ni matāti a e iloiloina i le taimi o le a oga, e masani lava ona iai le avanoa e toe tapena ai ma toe iloiloina. Mo matāti a e iloiloina e auala i faamaumauga ma su ega i le faai uga o le tausaga, [O le avanoa lona lua e toe iloilo ai, o le faatali lea i le faai uga o le tausaga o muamua]. IA MALAMALAMA I LE NCEA // 19

20 Ia mautinoa e ao ona talafeagai fuafuaga a le ofisa o a oga ma tamaiti uma O le NCEA e fuafuaina e le New Zealand Qualification Authority [NZQA], ma o i latou foi e faamaonia ma faatonutonuina tusipasi i le auivi o tusipasi i Niu Sila. Ina ia mautinoa e le NZQA oloo tutusa iloiloga a a oga o matāti a i le taimi o a oga, ua iai se vaega ua tapenaina ina ia toe tilotilo toto a i ia iloiloga. O nisi o galuega a tamaiti ua uma ona makaina e le faiaoga, e auina atu i le [faiaoga ua filifilia faapitoa mai fafo], o lana matafaioi lea o le silasila toto a poo tutusa le makaina o iloiloga a tamaiti mai aoga eseese. Faamanuiaina i le Laasaga 1 o le NCEA O le toatele o tamaiti, faato a tapena lava mo le NCEA pe a oo i le Tausaga 11 [Form 5 e pei ona masani mai ai], ae o le tulaga lelei lava o le vave lea ona amata mai i le Tausaga 10, poo le vave foi ona tapenapena. E PULE LAVA OE I LE MALOSI O LAU GALUE, AE PO O A FOI ILOILOGA E TE FIA TAUMAFAI I AI I le Tausaga 11, e manaomia lou filifiliina o mata upu e 5 po o le 6, ae faalagolago i le a oga ma ana polokalame. O le Igilisi [po o le reo Maori],ma le matematika, o mata upu ia e faamalosia i le tele o a oga i le Laasaga 1. O isi a oga e faaopoopo le mata upu o mata upu faamalosia e tasi. E masani lava ona filifili le faasaienisi, o le physical education, po o se isi mata upu. E ia te oe le sa olotoga e filifili ai nisi mata upu, peita i, e faalagolago i mata upu oloo ofoina e le a oga, faatulagaina o le polokalame a le a oga, aemaise foi, o le tulaga o maka o lau iloiloga i faamaumauga i le tausaga atoa ma su ega faai u o le tausaga ua mavae. 20 // MALAMALAMA I LE NCEA

21 E mafai lava ona maua le avanoa e maua ai ni maka se 120 i le 5 po o le 6 mata upu, ae po o a foi iloiloga e mana o e taumafai e fai. Ina ia maua le NCEA Laasaga 1, e mana omia ina ia maua Le aofa iga o maka e 80 e aofia ai Ia le itiiti ifo i le 10 maka e faailoa ai tomai o le faitautusi ma le tusitusi Ia le itiiti ifo i le 10 maka e faailoa mai ai tomai o le numera O maka o le faitautusi ma le tusitusi, e faamoemoe ina ia faaalia ai tomai i le faitautusi, tusitusi, tautala ma le faalogo. E mafai ona maua mai ia maka i; Achievement Standards Faapitoa e maua mai i mataupu eseese [e iai le Igilisi, Faamaori, Tala faasolopito, po o le Social Studies], po o, Unit Standards Faapitoa. O nei vaega e tuu faatasia ini matatia se tolu e maua ai maka e 10, ao nei matatia e tolu ia manuia le faataunuuina ia tusa ai ma faamoemoega o le faitautusi ma le tusitusi. Manatua e tatau ona e ausia vaega manaomia o le faitautusi ma le tusitusi e ala lea i Achievement Standards faapitoa po o Unit Standards faapitoa, ae le o le faafefiloi o maka o Achievement Standards ma Unit Standards. E iai foi le isi auala e mafai ai ona e ausia faamoemoega o le faitautusi ma le tusitusi, e auala mai lea i le mataupu faapitoa o le Laasaga 4 ua taua, o le English for Academic Purposes. O lenei mataupu, e aofia ai ni Unit Standards se lua e maua ai maka e 5 i le iunite e tasi. O tamaiti e filifiliina lea auala, e tatau ona ausia maka manaomia o le faitautusi ma le tusitusi i le mataupu lea, pe ausia foi na o le faitautusi po o le tusitusi foi, ao isi vaega e mafai ona ausia i isi Achievement Standard faapitoa. IA MALAMALAMA I LE NCEA // 21

22 O maka o le numera ua fuafua e faailoa mai ai le tomai i, numbers, measurement, ma statistical. E mafai ona maua mai, Achievement Standards faapitoa o mataupu e [iai le numera, pangarau, geography, po o le faasaienisi], po o, Unit Standards faapitoa. E maua lea ini matatia se tolu e maua ai ni maka se 10, ao ia matatia e tolu, e tatau ona faataunuuina ina ia ausia e tusa ma vaega manaomia o le numera. Manatua e tatau ona e ausia vaega manaomia o le numera e ala lea i Achievement Standards faapitoa po o Unit Standards faapitoa, ae le o le faafefiloi o maka o Achievement Standards ma Unit Standards. O le a fesoasoani lau aoga ina ia mautinoa oloo talafeagai matatia ina ia maua ou maka e manaomia mo le numera ma le faitautusi ma le tusitusi. E mafai foi ona e siakiina le lisi atoa o ia matatia i le upega tafailagi a le NZQA [ E tatau i tamaiti ona taumafai e faa uma le NCEA Laasaga 1 i le Tausaga 11, ma ia sili atu maka ai lo le tapulaa e 80 maka, aemaise lava pe afai e faamoemoe e faaauau le taumafai i matātā ese ese ma iunivesete. Peitai o le faigofie o fetu utu una iga o mata upu o le NCEA, ua maua ai avanoa e faaauau ai maka mo le Tausaga 11 i le Tausaga 12, po o le Tausaga 13, o isi tamaiti e mana omia le taimi faaopoopo. E lē faapea se iloga e pasi uma mata upu o le Laasaga 1 i le NCEA ona faato a amata lea o le Laasaga 2 o le NCEA, ae o se mea lelei tele pe afai e pasi uma au mata upu o le Laasaga 1 i le Tausaga 11, ma le Laasaga 2 i le Tausaga 12. O le mea moni, e m afai ona ave matāti a maualuluga i le Tausaga 11, aemaise lava pe afai oloo lelei ou maka i ni mata upu faapitoa, ma ua manatu foi lou faia oga e te gafatia. Ao le mea mea moni lava ia, o faai uga o tausaga ta itasi e amata ai le faavae mo galuega o le isi tausaga, ma e sili atu ona faigofie faatinoga pe a mautu le faavae e amata ai le isi a oa oga fou. O Faamatalaga 22 // MALAMALAMA I LE NCEA

23 Faaopoopo 1 i le faai uga o le tusi, oloo iai le siata faasolo e faailoa mai ai, pe faapefea ona fesoota i galuega a tamaiti i mata upu i tausaga ta itasi. O le siata faasolo na maua mai se tasi o a oga ma oloo faaaogaina na o se faataitaiga. Atonu oloo iai foi ni siata a la outou a oga e tai foliga tutusa [e masani ona iai i le faasinoala o le ta iala, poo le tusi o le NCEA] oloo lisiina uma ai mata upu oloo ofoina e le a oga, ma oloo faaalia ai foi le feso ota iga o mataupu mai le Tausaga 10 po o le Tausaga 11 e aga i atu i le Tausaga 13. FAAMANUIAINA LE NCEA I LE LAASAGA 2 O le tele o a oga pe a o o i le Tausaga 12, e mana omia lou aveina o le Igilisi [po o le te reo Maori]. E tele foi nisi a oga, e una ia tamaiti e ave le matematika. E taua tele le filifili tatau o au mata upu e le faamalosia se tolu pe fa i le Tausaga 12. O le matematika ma le faasaienisi i le Laasaga 1, o ni tapenaga talafeagai ia e te auala atu ai i mata upu e iai le statistics, physics, chemistry ma le biology. O le lelei o ou maka i le Igilisi i le Laasaga 1, o se tapenaga talafeagai lea e te auala atu ai i mata upu e iai le drama, media studies po o le social studies. E matua faamamafaina tapenaga talafeagai i le Laasaga 3, o lea e tatau ona matua mafaufau lelei i mata upu e filifilia mo le Tausaga 12, ina ia mautinoa pe feso ota i ma mata upu oloo e faamoemoe i ai mo lou aga i i luma [ma mana omia] mo au mata upu i le Tausaga 13. [tagai i Faamatalaga Faaopoopo 2 mo nisi faamatalaga e uiga i matāti a tāua mo le aga i i luma o lou taumafai]. O A OA OGA I TAUSAGA TAITASI, E MAUA AI LE FAAVAE O GALUEGA MO LE TAUSAGA O MULIMULI MAI. IA MALAMALAMA I LE NCEA // 23

24 Ina ia faamanuiaina i le NCEA Laasaga 2, e mana omia Pe tusa ma le 60 maka i le Laasaga 2 pe sili atu foi, ma le isi 20 maka i soo se laasaga lava e maua mai ai [o le 20 maka e mafai ona maua mai i maka ua uma ona maua mai i le Laasaga 1] Mai le tausaga e 2013, e tatau ona e ausia maka o le faitautusi ma le tusitusi i le Laasaga 1. E ui ina foliga mai e pei e faigofie le Laasaga 2 o le NCEA ai lo le Laasaga 1 [ona e lē tele maka e mana omia], a o mata upu o le a a oa oina, e matua sili ona faigata, ma e mana omia lou mata alia e faafeagai ai ma lu itau. Ae afai e te galue ma le tinoū i le Laasaga 2, e fesoasoani tele mo au tapena ina ia faigofie le Laasaga 3. Manatua, e mafai lava ona e faaauau i le Laasaga 2 o le NCEA, tusa lava pe le pasi le Laasaga 1 o le NCEA i le tausaga ua tuanai. Peitai, afai e lei pasi lau faitautusi ma le tusitusi po o le numera, e tatau ona pasi ae lei faaauau lau Laasaga 2 o le NCEA. Manatua, o le aofa iga ia o maka e mana omia mo le Laasaga 2. O le to atele o tamaiti e mafai ona latou ausia ia maka pe sili atu foi ai lo le 60 maka i le Laasaga 2. E tāua tele lea mo mafua aga e lua: E mana omia le filifiliina o le lima po o le ono mata upu, ma e mana omia le 20 maka po o le sili atu foi i ia mata upu, o lea e tatau ai ona matuā tinoū ma faaaogāina ia avanoa e a oa o ai ia mata upu Ia mautinoa le lava o maka i mata upu ese ese ina ia pasi aemaise fo i le tulafono o tapenaga talafeagai a le a oga ina ia mafai ona faaauau lou taumafai i ia mata upu i laasaga maualuluga i le Tausaga 13. E mana omia e a oga pe tusa ma le 12 maka pe sili atu foi e tusa ma le 16 i le 18 maka e pasi ai se mata upu i le laasaga lea. 24 // MALAMALAMA I LE NCEA

25 Afai ua e mafaufau e te fia ulufale atu i le iunivesete pe a faai uina le a oga, ae e te lē faamoemoe i ou maka o le Laasaga 1, e tatau ona e faamoemoe ia maua e lē itiiti ifo i le 80 maka ae ia sili atu i le Laasaga 2. Faamanuiaina le NCEA i le Laasaga 3 I le Laasaga 3 e te sa oloto i le filifiliina o au mata upu, ae ia manatua, o lau filifiliga e faalagolago i au tapenaga talafeagai ua mae a i tausaga ua tuana i. Afai la o e sauniuni e te fia ulufale atu i le iunivesete, siaki lelei po o a mata upu e mana omia mo le polokalame oloo e fuafua e te fia faaauauina. Ia mautinoa foi o mata upu oloo ua filifilia e le gata ina ia maua ai le Laasaga 3 o le NCEA, ae ia mafai ai foi ona e ulufale atu i le iunivesete. Ina ia e ausia le Laasaga 3 o le NCEA, e mana omia: E le i lalo ifo o le 60 maka i le Laasaga 3 pe sili atu foi, ma le isi 20 maka i le Laasaga 2 pe sili atu foi [e mafai ona maua mai le 20 maka ia i maka o le Laasaga 2 ua uma ona iai]. So o se mata upu lava o le NCEA i le Laasaga 3 [ma nisi mata upu foi e le o ni mata upu o le NCEA 1 ], e mafai ona maua mai ai maka o le tusipasi mo le Laasaga 3 o le NCEA, peitai, e le o maka o mataupu o le Laasaga 3 o le NCEA e maua ai le UE. NISI VAEGA E MANA OMIA LOU SILAFIAINA I LE NCEA O le NCEA ua fuafuaina ina ia faamalieina mana oga o tamaiti uma i mata upu ese ese, ma o latou faamoemoega ese ese ma ia talafeagai ma 1 E pei ona ta ua muamua, o mata upu o le a oga e iai achievement matati a o vaega ia o le ta iala a le a oga maualuga. O isi mata upu e maua mai i isi tusipasi poo tipiloma i le Auivi o Faailoga i Niu Sila [NZQF]. O ia mata upu atonu e aofia ai tomai o faafouina, vaaia o manu poo business administration, ma isi lava anoano. IA MALAMALAMA I LE NCEA // 25

26 o latou tomai ma le iloa. E faamaumauina uma taumafaiga a tamaiti ta ito atasi, [Record of Achievement] e aofia ai le iloa, o le tomai, ma maka na ausia. O taumafaiga uma [ma maka uma oloo faamaumauina] e taulia uma, ma e mafai ona faaalia mai i faamaumauga [Record of Achievement] i soo se taimi. Aiseā e tāua ai le faamanuiaina i le NCEA? E tatau i tamaiti uma ona faai uina a oga maualuluga ma ni tomai ma iloa talafeagai aemaise lava o se tusipasi taualoa. O le Laasaga 1 i le NCEA o le vaega amata lea o le tusipasi, e ui lava o aiaiga o le taimi nei, ia toatele tamaiti e tatau ona uma ma le a oga ma le Laasaga 2 o le NCEA. O le ausia o le tusipasi o le NCEA e tāua tele mo le tele o mafua aga. O nisi la nei o mafua aga tāua: O tamaiti e faasolo sa o atu e faigaluega ma le tusipasi o le NCEA, e telē le avanoa e maua ai se galuega lelei ma e maualuga foi le totogi nai lo i latou e uma le a oga ae leai se tusipasi. O le telē o le totogi e faalagolago i le tulaga o le a oa oga. O i latou e mana omia polokalame e a oa o ma totogi [apprenticeship], e mana omia lava le malamalama ma le tomai o le faitautusi ma le tusitusi faapea le numera, ma isi lava tomai talafeagai [tagai i le Mata upu 5 mo nisi faata ita iga]. O i latou ua ausia le tusipasi o le Laasaga 2 o le NCEA, e mautinoa lava e uma le polokalame lea na a o oga ai ma maua totogi, ua avea ma tagata ua umia ni tusipasi taualoa o le fau-fale, inisinia, palama, ma isi lava matata, ai lo i latou na faaiuina le aoga e leai se tusipasi. O nisi e manana o e maua ni o latou tusipasi muamua poo tipiloma i polokalame [i le techonology, pisinisi, landscape, gardening, tausiga o tagata matutua, ma isi polokalame], e auala atu i falefaigaluega, matātā ese ese poo nisi au aunaga tūma oti, e mana omia le faauma o le Laasaga 2 o le NCEA, poo le tele o maka e maua mo le Laasaga 2, aemaise lava le tomai i le faitautusi ma le tusitusi ma le numera. 26 // MALAMALAMA I LE NCEA

27 O le ulufale atu i le tikeri e mana omia e matātā ese ese le UE poo le Laasaga 3 o le NCEA. I vaega e lē mamafa tele mana oga [ft. polokalame o le tipiloma], e mana omia le lelei o maka i le Laasaga 2 o le NCEA. O le ulufale atu i polokalame a iunivesete i le tikeri, e mana omia le ausia o le UE, ma le lelei o maka i mata upu oloo i le lisi faamaonia [taga i i Mata upu 2,3, ma le 4 mo faata ita iga]. O le mea moni lava, o nisi iunivesete ua latou faaaogaina maka o le tulaga o le a oa oga o le tamaitiiti e faavasega ai i polokalame o tikeri faapitoa. O le faavasegaina o maka e faalagolago i mata upu faamaonia i le lisi o le Laasaga 3, a o isi maka e maua mai i maka o mata upu e maua ai le Merit poo le Excellence [taga i i le tala a Jack i le Mata upu 4 mo faata ita iga o le faaaogaina o maka]. E ui lava o nisi o tamaiti ua faamalieina lava i maka ua maua ai le tusipasi o le NCEA [pe laitiiti], o le to atele e fiafia ma tinoū e galulue i le mafai e gata mai ai ina ia tele ni maka e ausia. E tauia le galue faamaoni ma le maualuga o faamanuiaga tau a oa oga i le NCEA i polokalame ma tusipasi. O tamaiti uma e maua o latou maka i le Merit [lelei] poo le Excellence [sili ona lelei] latou te mauaina nei faamanuiaga. Faamanuiaga i mata upu Faamanuiaga i mata upu [ft.i le te reo Maori, chemistry po o le faafalani] e mana omia ina ia ausia le 14 maka i le mata upu ma le Merit po o le Excellence. O le 3 o le 14 maka e tatau ona maua mai i iloiloga i le taimi o le a oga, a o le isi 3 e tatau ona maua mai i su ega [vagana ai le physical education, religious study ma le visual arts i le Laasaga 3]. O maka e mafai ona maua mai i laasaga uma o le NCEA, peita i, e tatau ona maua uma i le tausaga e tasi. Faata ita iga, o le tamaitiiti e maua le 20 maka i le chemistry i le Laasaga 2 [4 maka e maua mai i iloiloga i le taimi o le a oga 16 mai IA MALAMALAMA I LE NCEA // 27

28 su ega], o le 15 e maua ma le Excellence, e maua lana faamanuiaga i le chemistry ma le Excellence. Afai o le isi tamaitiiti e tutusa maka na maua, a o le 10 maka na maua ma le Merit, ae 4 ma le Excellence [o nisi o maka na maua i le Laasaga 1 a o isi o le Laasaga 2] e maua le tusipasi o le chemistry ma le Merit. Faamolemole siaki ma lau aoga mataupu ia ua e faamoemoeina e ave ma maua ai ni ou maka o le Merit, po o le Excellence ua faatulagaina le faamaonia o le lagolagoina ma talafeagai. Faamanuiaga i le tusipasi Faamanuiaga i le tusipasi [I le Laasaga 1, 2 poo le 3 o le NCEA] e mana omia le tamaitiiti ina ia ausia pe tusa ma le 50 maka i le Merit po o le Excellence. Faata ita iga, o le tamaitiiti e uma le Laasaga 2 o le NCEA e ausia maka e 96 i le Laasaga 2, e 52 maka e maua i le Excellence, e maua lona tusipasi i le Laasaga 2 o le NCEA ma le Excellence. A o le tamaitiiti e ausia le 64 maka i le Laasaga 2, o le 20 maka ma le Excellence, ma le 31 maka ma le Merit, e maua le tusipasi i le Laasaga 2 o le NCEA ma le Merit. VAEGA E MANA OMIA LOU SILAFIAINA I FAAMANUIAGA E ULUFALE ATU AI I LE IUNIVESETE Mo le ausia o le Ulufale atu i le Iunivesete [UE], e masani lava i le Tausaga 13, e mana omia oe e ausia ni mana oga e ese mai i le Laasaga 3 o le NCEA. E le o mata upu uma i le Laasaga 3 o le NCEA e maua ai ou maka e te ulufale ai i le iunivesete UE. O mata upu e maua ai maka mo le ulufale i le iunivesete oloo i le Lisi e Faamaonia ai mata upu oloo faaata i le siata oloo i lalo 2. E le o matāti a uma oloo lisiina i le lisi 2 E pei ona lisiina i le upega tafa ilagi a le NZQA i le 10 Iulai Mo suiga ma ni faamatalaga fou, siaki le upega tafa ilagi i le: qualifications-standards/awards/university-entrance/approved-subjects-foruniversity-entrance 28 // MALAMALAMA I LE NCEA

29 e faamaonia ai mata upu e aofia uma i matati a o le UE, o lea ia siaki i le a oga po o a tonu matāti a e taulia i le UE. Ina ia faamanuiaina i le UE mai le tausaga e 2014 Ina ia faamanuiaina i le UE, e manaomia tamaiti ina ia: Ausia le NCEA I le Laasaga 3 [o lona uiga, ia ausia e le i lalo ifo o le 60 maka i le Laasaga 3 po o luga atu o le 20 maka i le Laasaga 2 po o le sili atu foi, e aofia ai ma maka na maua i le Laasaga 2 i le tausaga ua tuanai. Ia maua ni maka se 14 i mataupu taitasi se tolu o mataupu oloo i le lisi ua faamaonia [o lona uiga pe tusa ma le 42 maka mai mataupu e tolu o nei maka o le vaega o maka e 60 e manaomia e ausia ai le Laasaga 3 o le NCEA]. Ausia vaega manaomia o le faitautusi ma le tusitusi pe tusa ma le 10 maka e maua mai i le Igilisi, Faamaori, po o isi matatia faapitoa po o unit standards i le Laasaga 2 po o luga atu foi [o le 5 o ia maka ia maua mai faitautusi/panui ma le 5 e maua mai i le tusitusi/ tuhituhi. Ausia vaega manaomia o le numera pe tusa ma le 10 maka i le Laasaga 1 po o luga atu foi i le matematika, pangarau, po o isi matatia faapitoa po o unit standards [ o manaoga faapitoa o le numera mo le UE e tutusa ma manaoga faapitoa o le numera i le Laasaga 1 o le NCEA]. O tamaiti oloo maualuluga o latou taumafai i aoga [Merit po ole Excellence] e manuia foi a latou taumafaiga i Iunivesete, ai lo tamaiti e le o lelei o latou taumafai i totonu o aoga. O lona uiga e taua lou faamalosi i lou tausaga mulimuli i le aoga ina ia e ausia le Merit po o le Excellence i au mataupu. E taua tele le mautinoa o mataupu oloo aveina i le Laasaga 3 oloo faamoemoe e aofia ai i maka mo le ulufale atu i le iunivesete, oloo i le IA MALAMALAMA I LE NCEA // 29

30 lisi o mataupu ua faamaonia mo le iunnivesete, ma o le tele [pe afai e le aofia uma] o matatia i nei mataupu oloo aofia i le lisi ua faamaonia. E faapena foi pe afai e te faamoemoe e ave se course, po o se certificate ua faamaonia ia mautinoa o le course oloo aveina ua faamaonia ma lagolagoina, e maua ai le Merit po ole Excellence. Siata1: Lisi o mata upu faamaonia mo le UE e amata maii le 2014 ART AND DESIGN Design (Practical Art) Design & Visual Communication Painting (Practical Art) Photography (Practical Art) Printmaking (Practical Art) Sculpture (Practical Art) HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES Classical Studies Dance Drama Geography History History of Art Media Studies Music Studies Religious Studies Social Studies BUSINESS AND COMMERCE Accounting Business Studies Economics LANGUAGES AND LITERATURE Cook Island Māori Chinese English French German Indonesian Japanese Korean Latin Samoan Spanish Te Reo Māori Te Reo Rangatira SCIENCE Agriculture & Horticulture Biology Chemistry Earth & Space Science Physics Science MATHEMATICS Calculus Mathematics Statistics OTHER SUBJECTS Construction & Mechanical Technologies Digital Technologies Education for Sustainability Health Education Home Economics Physical Education Processing Technologies Technology 30 // MALAMALAMA I LE NCEA

31 E taua tele lou mautinoa o mata upu ua e filifilia mo le Laasaga 3, ma e mafaufauina e maua ai ma lou UE, oloo lavea i le lisi, ma o le tele foi [pe afai e le o mata upu uma] o matāti a i nei mata upu oloo lavea i le lisi o mata upu faamaonia. E le o se faafitauli pe afai o mata upu o le Laasaga 3 e iai le chemistry, history po o le classics, peita i, e ono afaina pe afai o mata upu e iai le technology, health po o le social studies. VAEGA E TATAU ONA E SILAFIA I SIKOLASIPI A NIU SILA E iai se tasi laasaga faaopoopo i tamaiti o aoga maualuluga, e ta ua o Sikolasipi a Niu Sila. O faamanuiaga nei e maua e tamaiti e maualuluga o latou maka i mata upu ta itasi. E iloiloina tamaiti e pei o su ega i le faai uga o le tausaga poo faamaumauga i faila [e tutusa lava mea e iloilo ai ae le tutusa ma su ega o le NCEA], e maua ai le tupe ae faato a maua lava pe a faaauau le a oa oga i se iunivesete po o se au aunaga i matātā ese ese i totonu o Niu Sila. E lua laasaga e maua ai sikolasipi, o le Basic Scholarship [S], ma le Outstanding [O]. O TAMAITI SA MAUALULUGA O LATOU MAKA [MERIT MA EXCELLENCE] I LE AOGA, E ONO FAAMANUIAINA FOI O LATOU TAUMAFAI I LE IUNIVESETE AI LO I LATOU E LE I MAUALULUGA O LATOU MAKA. Sikolasipi e maua [ma le aofaiga o tupe sa maua i le 2012] oloo lisiina i lalo: Sikolasipi i mata upu ta itasi: $500 [ na o le tasi] mo le mata upu e tasi [poo le $1,000 pe a maualuluga maka i mata upu e 2 e ofoina ai sikolasipi]. I le 2012, e 2038 tamaiti na mauaina sikolasipi. IA MALAMALAMA I LE NCEA // 31

32 Sikolasipi: $2,000 i le tausaga mo le 3 tausaga pe afai e tausisia e le tamaitiiti e le i lalo ifo o le B le pasi o ana mata upu mo mata upu e 3 po o le sili atu foi i mata upu e maua ai le sikolasipi. I le 2012 e 224 tamaiti na maua le sikolasipi. Sikolasipi o mata upu maualuluga: $2,000 i le tausaga mo le 3 tausaga pe afai e tausisia e le tamaitiiti ia le i lalo ifo o le B le pasi o ana mata upu na te ausia ai le maualuga o ana mata upu. I le 2012, e 33 tamaiti na mauaina sikolasipi o mata upu maualuluga. Sili atu le maoa e o le sikolasipi: $5,000 i le tausaga mo le 3 tausaga pe afai e tausisia e le tamaitiiti ia le i lalo ifo o le B le pasi o ana mata upu ia pasi mata upu e lua o le sikolasipi i le 0 ma le tasi i le S, poo le tasi foi i le 0 ma le 4 i le S. E faatapulaa le numera o tamaiti e mauaina nei sikolasipi, e le faapea la o le maua o le S ma le O e faamautu ai le mauaina o le sikolasipi. E i le va o le 40 ma le 60 latou te mauaina nei sikolasipi i Niu Sila atoa. I le 2012 e 54 latou na mauaina. Sikolasipi pito i maualuluga: $10,000 i le tausaga mo le 3 tausaga pe afai e tausisia e le tamaitiiti ia le i lalo ifo o le B le pasi o ana mata upu i le pasi lea, pe tusa ae ia lima pe sili atu foi sikolasipi, pe tusa ma le tolu mataupu i le tulaga e sili atu le lelei (Outstanding). E faatapulaa tamaiti e mauaina nei sikolasipi, e le faapea la o le maua o le S ma le O e faamautu ai le mauaina o le sikolasipi. E i le va o le 5 ma le 10 sikolasipi pito i maualuluga e mauaina i tausaga ta itasi. I le 2012, e to aiva na mauaina 10 sikolasipi. E una ia lava i latou e maualuluga o latou maka ma ausia le excellence i le tasi poo le sili atu foi o mata upu, ina ia su e i su ega o mata upu o sikolasipi. O le manumalo i se sikolasipi, e lē gata ina faamanuia ai i le itu tau tupe, ae maua ai foi le avanoa e faailoa ai le tomai ma le atamai o le tamaitiiti, ma lona sauni atu e fetaia i ma lu i. O nisi polokalame o tikeri, a faamanuiaina i le Sikolasipi e mafai ona maua ai le avanoa e amata ai i le tausaga lua o lena mata upu. 32 // MALAMALAMA I LE NCEA

33 Talatalanoa i ou faia oga i au fuafuaga e su eina mata upu o le Sikolasipi ina ia malamalama i au tapenaga ma mafai ai ona fesoasoani ia te oe mo au tapenapenaga. Mo lou lava lelei, e tatau ona e taumafai e tapena mo le tolu mata upu o Sikolasipi, aua o le lua mata upu e tasi le avanoa e maua ai le sikolasipi e $1,000, ae afai e tolu au mata upu o le sikolasipi, e $6,000 [e maua i le tolu tausaga]. Faamalamalamaga: Aua nei fenumia i Sikolasipi ma tupe ma sikolasipi e maua e i latou ua sauni atu mo iunivesete ma matata ese ese. O le tele o faalapotopotoga e faavaeina mo fesoasoani faapitoa i tagata lautele, o pisinisi ma au aunaga faalaua itele, latou te ofoina fesoasoani tau tupe e ala i sikolasipi mo tamaiti e talosaga atu mo se fesoasoani. O iunivesete foi latou te faatinoina nisi o sikolasipi ma ofoina foi e latou nisi sikolasipi. O le tele lava o nei sikolasipi e faatulagaina i vaega faapitoa, [ft. tama ita i, i latou mai itumalo faapitoa, pe faatatau foi i a oga e omai ai], ae faapitoa foi i mata upu oloo faamoemoe iai le a oa oga[ft. arts, musika, faainisinia]. O sikolasipi foi e faalagolago i le maualuga o le taumafai ma isi vaega e aofia ai le matauina o ni tomai faata ita i lelei aemaise ni galuega lelei mo tagata lautele. O nisi sikolasipi e faalagolago i le tamāo aiga. O lau a oga ma le iunivesete oloo e faamoemoe e te aga i atu iai, e mafai ona maua mai ai nisi faamatalaga i sikolasipi e mafai ona e talosaga iai. IA MALAMALAMA I LE NCEA // 33

34 VAEGA AUTU Po o a lava au fuafuaga i le taimi e uma ai lau a oga, ia mautinoa ua e malamalama lelei i le NCEA, pe faapefea ona aafia ai au filifiliga ma au faai uga. Ia vave ona fai au fuafuaga ma mautinoa le mea e te fia aga i i ai ina ia faaaoga tatau le NCEA e amata ai au tapenaga e ta ita iina ai oe ina ia taunuu manuia lou faamoemoe. E lē lava lou manatu e fia avea oe ma loia, faitifaga, poo le kuka. Ina ia taunuu ou faamoemoega i se galuega ua e fuafuaina mo le lumana i, e tāua tele ia te oe ma lou aiga, ona mautinoa vaega e tatau ona e ausia o le NCEA a o e iai i le a oga, ae faapefea foi ona e ausia maka i mata upu e talafeagai lelei ma lou faamoemoe. E le gata i lou malamalama i le NCEA, ae ia ia e malamalama lelei foi i tulafono a le aoga. O a ni vaega e mana omia muamua e ausia o mata upu oloo e fuafuaina mo lou faamoemoe, e fia ni maka e tatau ona ausia, ae o le a le lelei e mana omia ina ia mafai ona e o o atu ai i le isi laasaga o ia mata upu. Ia e mautinoa le faatulagaina o le polokalame. Afai e pā ū ū le chemistry ma le tourism i le piliota e tasi, filifili tatau po o fea le mata upu e sili ona tāua, ae po o le a foi le mata upu e mana omia muamua e auala atu ai i mata upu o le isi tausaga. 34 // MALAMALAMA I LE NCEA

35 Afai e te le o malamalama lelei i se galuega e te aga i iai, faalaua itele au tapenapena i mata upu tāua. O lona uiga e filifili le Igilisi, matematika, ma le faasaienisi i le Tausaga 11 ma le Tausaga 12 ma faaopoopo iai se isi mata upu o mata upu faitaulia. Po o le a lava ou faamoemoega, taumafai ma tinoū ina ia tele ni ou maka a o e iai pea i le a oga. Pe afai o lou faamoemoe e aofia ai le ulufale i le iunivesete Filifili tatau au mata upu o le NCEA, taumafai ina ia lelei ma paleni pasi o mata upu o le faasaienisi [e aofia ai le matematika], ma mata upu e pei o le Igilisi, history, drama, social studies, media studies ma classics, e fesoasoani e atina e ou tomai i le fetu utu una i o le mafaufau, ma le mafaufau loloto, faapea foi le tomai i le tusitusi ma le presentation [folasiaina o galuega]. Fuafua ina ia lelei le paleni o mata upu taua ma isi mata upu e iai taaloga ma le avea ma ta ita i lelei. Taumafai ina ia avea oe ma tagata e iai le tomai i i isi mata upu, ae aua ne i avea isi mata upu e faaitiitia ai le avanoa e taumafai ai i mata upu taua mo le atina eina o le mafaufau mo le aga i i luma o lou taumafai. Talanoa i ou faiaoga, faufautua mo galuega a le a oga, mātua ma isi lava tagata e ono maua ai sou fesoasoani ina ia faia sau filifiliga tatau mo le NCEA. O se vaega sili ona faanoanoa ai, o tamaiti e taunuu atu i le Tausaga 13 ae faatoa iloa e le o talafeagai mata upu sa a oa oina ai pe toe 10 ni maka sa mana omia a o iai i le Tausaga 11. Fuafua ina ia e ausia le Laasaga 1 i le Tausaga 11, ma le NCEA 2 i le Tausaga 12, ma taumafai ina ia ausia e sili atu i le 60 maka o le Laasaga 2 i le Tausaga 12. Fuafua ina ia e ausia uma le NCEA i le Laasaga 3 ma le UE ma maka e sili atu ona lelei, ma ia sili atu i lo maka faatulagaina mo lea laasaga. Ua amata nei ona faaaoga e iunivesete auala e faavasegaina ai le filifilia o tamaiti e fia ulufale atu i iunivesete, ua le gata i tikeri IA MALAMALAMA I LE NCEA // 35

36 faatapulaaina e iai le medicine ma le faainisia, a o le ulufale atu mo tikeri i polokalame uma. E tāua tele foi mo tamaiti e fuafua e ave faatasi ni tikeri se lua [ o lona uiga o le fia ave faatasi lea oni tikeri i le taimi e tasi, e pei o le tikeri i le pisinisi, ma le faalōia, poo le economics ma le political science]. Fuafua ina ia ausia e le i lalo ifo o le 18 maka i mata upu ta itasi. O le aofa i o maka na ausia, ae pe fia fo i o nei maka na maua ai le Merit ma le Excellence, e tāua tele mo le taliaina o oe i se iunivesete e te fia aga i iai. Mafaufau ina ia e su eina mata upu o Sikolasipi i le faai uga o le Tausaga 13, ma talanoa ma ou faia oga i se auala lelei e te tapena ai. Siaki vaega mana omia o le polokalame o le tikeri ma le iunivesete oloo e fuafua e te fia ulufale atu iai, ma taumafai ina ia e ausia ia vaega. Afai e aofia ai se mata upu e le o ofoina e lau a oga, [ft. Laasaga 3 o le physics po o le calculus], talanoa ma lau a oga, [ma ou matua] pe faapefea ona maua sou avanoa e a oa o ai lea mata upu. A oa oga e auala i fetusia iga [distance education], ae ia iai se lagolago o le isi lea auala, peita i, e mana omia le mata itūina o le fuafua tatau o le taimi, aemaise le sogasogā ma le tauivi malosi. Iloilo au fuafuaga, vaega ua ausia, o au mata upu filifilia ma toaga e su esu e ina ia mautinoa oloo sololelei au fuafuaga, ma oloo ausia foi maka e pei ona faamoemoeina. E sili ona tele le fesoasoani pe afai e iai ni polokalame faatinoina i le a oga e maua ai ni fautuaga ma ni avanoa e toe maua ai ni a oa oga e tapena ai mo mata upu, ina ia iai se faia oga e malamalama lelei ma iloa au fuafuaga ma mafai ona fesoasoani ai e toe Iloilo au mata upu ma maua mai ai ni fautuaga. 36 // MALAMALAMA I LE NCEA

37 2 PE AFAI O LE FAASAIE- NISI LAU MATA UPU // 37

38 FAAMATALAGA AMATA E fia avea oe ma tagata talavai, pe ose tagata e fausia ni auala laupapa e gafatia le malolosi o mafui e, pe e te faigaluega foi ose physiotherapist, fomai o manu, inisia o komupiuta po o se kemisi? Pe fia avea oe ma kamuta e fauina ni fale mata utia e lē telē se eletise e alu ai, pe e te fiafia i numera ma e mana o ai e avea oe ma faia oga o le matematika? E anoanoai avanoa mo i latou e malolosi tele i le faasaienisi ma le matematika, peita i, e mana omia le fuafua lelei ina ia e maua se taunuuga lelei. E lē avea lou auala i le NCEA i laasaga e tolu i le Tausaga 1, Tausaga 2 ma le Tausaga 3 o le a faigofie ai ona e mulimulita i i au mata upu oloo e faamoemoe iai, vagana ua e fuafuaina lelei. I lenei mata upu, o le a taumafai e faailoa atu vaega ese ese e fesoasoani ai ia te oe, ma vaega e lē fesoasoani ai ia te oe le NCEA, i lou taga i lea i faamatalaga a tamaiti e to atolu, e fiafia i le faasaienisi. RANGI Ina ua 11 tausaga o Rangi, na taia i se taavale saoasaoa a o tamo e e pu e le pasi. Sa ave i le falema i ua gaui ona ivi aso aso, gau le vae ma le tele o ma osi osia ma totoulia. Sa faigata tele i foma i ona togafitia lona tuli, ma sa umi lava se taimi sa iai i le falema i e toe tau a oa o ona toe savali. Sa tigaina i ona manu aga, misi lona aiga, o ana uo, aemaise le lē fiafia ina ua ta u atu iai mea e mafai ona ia faia, ma mea e lē mafai ona ia faia. O le tagata na suia mea uma, o le tama ita i e igoa ia Jenny. O ia o le physiotherapist sa asiasi atu ia te ia i aso uma ma fesoasoani i lana manava ma lona tale [e ui lava ina faigata ona e tiga tele]ina ia toe foi i se lelei ona ivi asoaso ma lona māmā. Sa ia faasino foi iai te ia faamalositino talafeagai e manaomia mo lona tuli ina ia mafai ona toe savali. I le lua tausaga mulimuli ane, ua avea Rangi ma siamupini o le ti eti e uila i le mauga, aemaise foi ose tama taalo lakapi. Ae oloo naunau 38 // MALAMALAMA I LE NCEA

39 foi ina ia avea ia ma physiotherapist, ina ia fesoasoani i isi tagata mānunu a e pei foi o le tuafafine o lona tamā e faaaogā lima ma vae ina ua maua i le stroke. E ese le manaia ae avea ma physiotherapist faapitoa o taaloga. Ma fesoasoani i au ta a alo e pei o le All Blacks ina ia vave ona malolosi. E maua ai avanoa e te Malaga ai ma feiloai ma tagata ese ese. E tele ni miti ma ni fuafuaga a Rangi, peita i, e tele lava ni ana tapenaga pe afai ae avea ia ma physiotherapist. E tatau ona malamalama i gaoioiga o le tino, i vaega uma, peita i, e mana omia lou iloa talanoa i itu aiga tagata ese ese ma iloa foi faamalosi iai ina ia taumafai tusa lava pe faigata pe afaina ai lagona. [E lelei tele Jenny I le mea lena] na amata ona tapena Rangi i lana NCEA ae le i o o i le Tausaga 11, ma ua matua malamalama lelei i ana tapenaga i le a oga ina ia aogā le tolu tausaga ina ia mafai ona ulufale ai i le iunivesete e a oa o ai e avea ma se physiotherapist. I lana a oga, e manaomia tamaiti ina ia ave a latou mata upu ta ilima, a o Rangi na filifili ana mata upu oloo i lalo. TAUSAGA 11 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 1. Igilisi Laasaga 1. Matematika Laasaga 1. Faasaienisi FAAMATALAGA E faamalosi i le Laasaga 1. E taua tele le ausia o maka o le Igilisi i le NCEA i le Laasaga 1, ma ia ausia vaega e mana omia muamua mo le aga i i luma e a oa oina ai i le Igilisi, aemaise isi mata upu o le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1. E taua tele le ausia o maka o le matematika i le NCEA i le Laasaga 1 ma ia ausia vaega e mana omia muamua mo le aga i i luma e a oa oina ai i le matematika ma mata upu o le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1 [I le a oga a Rangi]. Ose mana oga taua e mana omia pe afai e fia faaauau le a oa oga i le chemistry, physics, poo le biology. PE AFAI O LE FAASAIENISI LAU MATA UPU // 39

40 Laasaga 1. Gagana Maori Laasaga 1. Physical Education Mata upu e lē faamalosia. O le avea o le gagana Maori e taua tele ia Rangi, ma e mana omia ina ia iloa tautala i le faamaori ma ia matua lelei ai. E matua fiafia ai tele lona tamā matua ma mimita ai. Mata upu e lē faamalosia. E fiafia Rangi i taaloga, ma e lē saofa i i le vasega i le aso atoa. O ana uo foi e fiafia i le Physical Education, ona manatu ai lea o Rangi e malie foi ae ave se mata upu se tasi e fefaasoaa i ai ma ana uo. E tatau ona filifilia e Rangi le chemistry po o le physics po o le biology ai lo le faasaienisi. P eita i na faia e Rangi ni filifiliga talafeagai ma le saunia lelei mo le isi laasaga o lona a oa oga i le Tausaga 12. TAUSAGA 12 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 2. Igilisi Laasaga 2. Matematika Laasaga 2. Biology Laasaga 2. Chemistry Laasaga 2. Gagana Maori FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 2. E taua tele le ausia o maka o le faitautusi ma le tusitusi mo le UE, ma le faaauauina o le atina ega o le tomai I le mafaufau loloto, tusitusi ma le tomai I le faasoaina o faatinoga. E faamalosia i le Laasaga 2. O le matematika ma le algebra o tapenapenaga taua mo le faaauauina o le a oa oga mo le statistics ma le calculus. O le mata upu e lē faamalosia. O le Biology e taua tele mo su esu ega faaauau i soo se vaega o le soifua maloloina. O le mata upu e lē faamalosia. O le Chemistry e taua tele mo su esu ega faaauau i soo se vaega o le soifua maloloina. O le mata upu e lē faamalosia. Sa matua tinou lava Rangi e faaleleia lana tautala ma le faaleoga o upu o le Gagana Maori. E ui lava oloo faaauau taaloga a Rangi ose tasi o ana mata upu faaopoopo i le Tausaga 12, sa faaauau pea ana mata upu o le faasaienisi 40 // MALAMALAMA I LE NCEA

41 ina ia lava tapenaga mo lona faamoemoe e fia avea ma Physiotherapist, I le Tausaga 13, sa ia filifilia ai mata upu oloo lisiina I lalo. TAUSAGA 13 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 3. Statistics Laasaga 3. Biology Laasaga 3. Chemistry Laasaga 3. Gagana Maori FAAMATALAGA O le tasi lea o mata upu e lē faamalosia i le Laasaga 3 i le matematika [ o le isi vaega o le matematika i le calculus] O le isi mata upu lea e lē faamalosia, a o le mata upu lea e mana omia e Rangi, o le isi mata upu e tatau ona amata tapena ai O le isi mata upu lea e lē faamalosia, peita I e mana omia e Rangi mo le faaauau i isi ana mata upu. E aoga tele ia Rangi pe afai e faaauau lona taumafai i so o se mata upu tau le soifua maloloina. Ua iloa e Rangi e lē faaauauina lana Gagana Maori i le iunivesete o lea na naunau ai e toe faaauau mo se isi tausaga le a oa oina o le Gagana Maori. Laasaga 3. Drama O le mata upu lē faamalosia lea na filifilia e Rangi ai lo le Igilisi, [e masani lava ona pasi muamua le Laasaga 1 ma le Laasaga 2 o le Drama faatoa mafai ai ona ave le Laasaga 3, peita i na iai ni aiaiga faapitoa na faataga ai ia Rangi ona ave lana Drama i le Laasaga 3]. O tapenaga la na! Sa sui le mafaufau o Rangi i mata upu e tasi pe lua [sa ave le statistics e sui ai le calculus, ma le drama e sui ai le Igilisi i lona tausaga mulimuli], ae sa lava ana tapenaga mo le faaauau o lona taumafai. Sa fesoasoani tele lona tuafafine matua sa a oga e avea ma faia oga e faamalosi ia te ia ina ia taumafai. Sa ia mautinoa e tatau ona lava ona maka ma lelei ana mata upu i tausaga ta itasi. O lona faamoemoe ina ia 20 pe sili atu foi i le 24 ona maka i mata upu ta itasi, ma o le afa o ana mata upu na maua ai le Merit po o le Excellence. Na ia iloaina e faatapulaa avanoa i le Tausaga 13 i mata upu e iai le PE AFAI O LE FAASAIENISI LAU MATA UPU // 41

42 chemistry ma polokalame o le physiotherapy mo le iunivesete. Afai la e lelei maka o ana mata upu, o le telē foi lea o lona avanoa e maua e faaauau ai lona taumafai i se laasaga fou. E le i faalaua itele le filifiliina o mata upu a Rangi ae sa ia tausisia mata upu o le faasaienisi. Sa fetaui tonu lea mo Rangi ona sa ia mautinoa lelei i le amataga lona faamoemoe ma mata upu e talafeagai lelei mo lona aga i i luma. Sa faai uina lana a oga ma maka e 122 i mata upu faamalosia, ma o le tele foi o ia mata upu sa maua ai le Merit ma le Excellence. O lona uiga ua matua saunia lava Rangi mo lona tikeri i le physiotherapy, ae faapefea foi pe afai e mana o e faaauau i le iunivesete i isi mata upu o le faasaienisi mo le soifua maloloina e iai le talavai, tausi soifua, vaila au ma le occupational therapy. Afai e toe sui lona mafaufau i mata upu faasaienisi o le soifua maloloina, e mafai lava ona talosaga i isi mata upu faasaienisi e iai le chemistry, mata upu tau faato aga, po o le chemical engineering. E ui lava e le i taunuu, e mafai e Rangi ona sui aga i i le a oa oina o mata upu o le psychology, loia po o le avea ma faipisinisi faavaomalo. Atonu e le i lava tapena i tulaga o mata upu faapitoa ae ua gafatia e ia le faaauau o lona taumafai i le iunivesete. O le mea sili ona taua, sa ia filifilia mata upu faapitoa mo le UE, galue malosi ma faamanuiaina lona taumafai i le a oga, atina e ma tomai lelei e su esu e ai, maua le lototele ma le mautinoa e maua le mea lelei pe a galue ma le faamaoni. LEILANI O Leilani sa fanau i Samoa ma e sau i Niu Sila faato a iva ona tausaga. O faamoemoega a ona matua ia maua ni avanoa lelei o le la fanau e to afa e faamanuiaina ai a latou a oa oga, o lona uiga, e telē lava se matafaioi a Leilani. Sa iloa lelei e Leilani o le mana oga a ona matua ina ia ulufale atu i le iunivesete, peita i, e le i mautinoa e Leilani po o a mata upu e tatau ona filifili, ae po o le a foi se galuega e fia galue ai 42 // MALAMALAMA I LE NCEA

43 i le lumana i. E talanoa lava lona aiga i le manaia o le avea ma foma i po o se loia, peita i, sa mafaufau pea Leilani pe iai se isi mea e sili ona fiafia iai. O ia ose teine lelei, o ia lava e tele ina muamua uma ona faataunu u ni ana galuega faatonu, ma e fiafia foi e pese ini pese fou po o ni upu fou [e malie lava pe a faaaoga upu e pei o le peripatetic i se talanoaga i lo le faapea e ese le malaga soo ose tagata, pe faatiga loto foi ona tuagane pe a faaaogaina]. I le faai uga o le Tausaga 10, sa umi ai lava se talanoaga a Leilani ma lona faia oga, ma o se fe au sa matua malamalama lelei i lea talanoaga, Vaai faalaua itele, aua le faatapulaaina au filifiliga. Afai oloo e mafaufau [po o lou aiga]oloo mafaufau i se isi auala ae le o iai lou loto, aua e te manatu ua tatau ona faia faavavevave lau filifiliga. Faifai lemu au filifiliga i avanoa ese ese florist i le financial adviser, foma i i le industrial designer, mai le loia i le landscape architect. O tamaiti e 13 i le 14 tausaga e tele ina le iloa e latou po o le a se mea e aga i iai pe a uma le a oga, po o se mea e mafai ona latou ausia pe a taumafai. E le ose mea fou ma e leai se mea e popole ai. Ae le avea foi lea ma auala e taofia ai ou avanoa faalea oa oga pe le filifili tatau ai au mata upu mo le aga i i luma o lou taumafai. O tausaga e 3 mulimuli i le a oga maualuga e atagia mai ai au lava tapenapena mo le isi ou laasaga faalea oa oga, po o lou aga i atu i se galuega, po o le faaauau o lou taumafai faalea oa oga. O le faaaogaina o avanoa faalea oa oga a o e iai i le a oga, e matua taua tele. Na faapefea la ona gafataulimaina e Leilani ia lu i? O le faaosofia o le fia a oa oina ma le galue sa ilimalo, e le i avea ai oni papupuni. Atonu o le filifiliina o mata upu ose lu i mo Leilani, peita i sa ia gafataulimaina lea vaega i le talatalanoa lea ma fesiligia se fautuaga mo taleni a le a oga, toe iloilo ana filifiliga ma fesiligia lona faiaoga e fesoasoani e siaki po o talafeagai ana faai uga. E lei faigata le Tausaga 11 aua o mata upu faamalosia e aofia ai le Igilisi, matematika ma le faasaienisi sa filifilia. Peita i, e tatau ona mautinoa o ona maka i le Tausaga 10 oloo aofia ai mata upu e faasolosolo atu ai i le alafua PE AFAI O LE FAASAIENISI LAU MATA UPU // 43

44 oloo ia fia savalia mo le lumana i. Sa lelei le taumafai i le Tausaga 10 peita i na te lei ausia tamaiti pito i lelei o le vasega. TAUSAGA E 3 MULIMULI I LE AOGA MAUALUGA E ATAGIA AI AU LAVA TAPENAGA MO LE ISI OU LAASAGA FAALEA OA OGA, PO O LOU AGA I ATU I SE GALUEGA, PO O LE FAAAUAU O LOU TAUMAFAI FAALEA OA OGA Na amata mai i le Tausaga 11 ona mana omia e Leilani le iai i vasega maualuluga o le Igilisi ma le matematika ma aga i atu i matati a o le achievement, e mana omia ai le su eina oni su ega e maua ai le tomai e aga i atu ai i le iunivesete. E faigofie pe ana faapea e ave le matematika o le practical po o le applied, faasaienisi po o le Igilisi, e pei o isi ana uo, peita i, e ta ita i ese ai i le ala oloo fia mulimulita ia. O foliga la ia o le tausaga muamua o Leilani I le NCEA. TAUSAGA 11 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 1. Igilisi Laasaga 1. Matematika Laasaga 1. Faasaienisi FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 1. E taua tele le maua oni maka mo le faitautusi ma le tusitusi [literate] mo le NCEA i le Laasaga 1, ma ia ausia vaega e mana omia muamua ina ia mafai ai ona faaauau a oa oga i le Igilisi ma isi mata upu mo le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1. E taua tele le maua o maka o le numera mo le NCEA i le Laasaga 1, ma ia ausia vaega e mana omia muamua ina ia mafai ai ona faaauau a oa oga i le matematika ma isi mata upu mo le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1 [I le a oga a Leilani]. O se vaega muamua taua tele lea pe a fia faaauau le taumafai i le chemistry, physics po o le biology. 44 // MALAMALAMA I LE NCEA

45 Laasaga 1. History Laasaga 1. Physical Education E lē faamalosia. E fiafia tele Leilani i le History ona e faamamafaina le aiā tatau a tagata, tagataa-nu u, ma fesuia iga o tagata ese ese. E fesoasoani tele i le atina eina o tomai i le sa ilia o faamatalaga ma iloiloina faamaoniga, ma faatulagaina ni mea na tutupu ma faafetaui ma tu ma aga ma si osi omaga o tagata ese ese. E aoga tele mo su esu ega mulimuli ane o talafaasolopito o tagata, economics, politiki, sociology po o tulaga tau a oa oga. E lē faamalosia. E fiafia tele Leilani i au ta a alo, e fia malamalama i tino o tagata ma faamalositino, ma fiafia e gaoioi. E matua talafeagai ae ia filifilia le sports science po o le physical education. E ui lava ina sa matua lelei lava ona maka i ana mata upu, peita i, oloo mana omia pea e Leilani ni fautuaga lelei faalea oa oga mo le tausaga o muamua. Sa ia fia faamaonia oloo faalaua itele pea ana filifiliga, ona e le i mautinoa lava se mea e aga i iai pe a uma le a oga. O le faasaienisi lava lana mata upu e fiafia iai, peita i o fea tonu lava le vaega o le faasaienisi e aga i iai, e le o mautinoa. O ana mata upu ia ua filifilia mo le Tausaga 12. TAUSAGA 12 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 2. Igilisi Laasaga 2. Matematika Laasaga 2. Physics FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 2. E taua tele le ausia o maka o le faitautusi ma le tusitusi mo le UE, ma le faaauauina o le atina ega o le mafaufau loloto, tomai o le tusitusi ma le tomai i le faaalia o faamatalaga. E faamalosia i le Laasaga 2. O le vaega o le Matematika o le algebra e taua tele mo tapenaga i le faaauauina o le a oa oga i le statistics ma le calculus. E lē faamalosia. E talafeagai tele le Physics pe a faaauau le a oa oga i le lumana i i le architecture, inisia, faatenokalafi, vaila au ma isi mata upu o le faasaienisi mo le soifua maloloina. PE AFAI O LE FAASAIENISI LAU MATA UPU // 45

46 Laasaga 2. Chemistry Laasaga 2. History E lē faamalosia. E talafeagai tele le Chemistry pe a faaauau le a oa oga i le lumana i i soo se matata o le soifua maloloina e iai le, chemical engineering, faatenokalafi, faifaatoaga ma le food sciences. E lē faamalosia. Na filifilia e Leilani le History aua e fiafia iai. E fesoasoani foi ia te ia aua oloo faalaua itele pea lana filifiliga, pe mulimuli ane mana o e faaauau mo sona tikeri o le social sciences, humanities po o le education. E oo lava i le faai uga o le Tausaga 12, e le i mautinoa lava e Leilani se mea e aga i iai lona a oa oga i le iunivesete, o lea ua matua taua ai le filifiliina o ana mata upu i le a oga. E tele lava ni filifiliga e ono faia e iai le drama, art ma le design, photography ma le hospitality e le taumate le fiafia iai o Leilani e faafesoaa i ai ma ana uo. Peita i e tatau ona faaeteete ina nei filifili mata upu ae galo ai mata upu taua e iai le Igilisi, Matematika ma le Faasaienisi, e tatau ona faataua i le tolu tausaga o le NCEA. Sa mafai lava ona faaopoopo se mata upu e fiafia iai i tausaga ta itasi, ae taumafai pea e tatala le avanoa e faigofie ai ana filifiliga mo le faaauauina o lona taumafai i le iunivesete. O ana mata upu ia ua filifilia mo le Tausaga 13. TAUSAGA 13 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 3. Igilisi Laasaga 3. Matematika ma le calculus Laasaga 3. Physics FAAMATALAGA E taua tele le Igilisi mo le atina ega o le mafaufau loloto, tusitusi ma le tomai i le faaalia o faamatalaga. E fesoasoani foi i le filifiliga a Leilani mo le lumana i. O le vaega lea o le calculus i le matematika e filifili pe afai e fia faaauau le a oa oga i le faasaienisi ma le inisinia. O le physics e mana omia mo le inisinia, faatenokalafi, ma le tele o le faasaienisi mo le soifua maloloina. 46 // MALAMALAMA I LE NCEA

47 Laasaga 3. Chemistry Laasaga 3. Classical studies O le chemistry o se mata upu taua tele mo le tele o tikeri o le faasaienisi, ma e mana omia foi i le faasaienisi mo le soifua maloloina, chemical engineering, food technology ma le talavai. O mata upu a Leilani o le History ma le Igilisi, ua maua ai lona avanoa e ave ai le Classical studies e lima iai ana mata upu. E fiafia tele Leilani i le History ma le literature. E taua tele le classical studies pe a fia faaauau le taumafai i se tikeri o le loia, social science, history, literature po o le arts. O se tasi vaega na māta itūina e Leilani, o le faasolosolo atu lava aga i i luga o le taumafai o le tele foi lea o le mana omia o le toaga e faataunuu galuega faatonu, aemaise le matua tapena mo su ega i le faai uga o le tausaga. Atonu o Leilani e le o le tamaitiiti pito i atamai i le a oga, peita i, o ia o se teine e matua naunau ina ia lelei lona taumafai. O ona faia oga o le chemistry, matematika ma le physics, sa faamalosi ia te ia ina ia su e i su ega o Sikolasipi i le faai uga o le Tausaga 13. O lona uiga o isi foi ia meaa oga mo Leilani ma isi su ega e tolu, ae ese ai lava ana meaa oga ma su ega o le NCEA. I le faai uga, na maua ana Sikolasipi o le chemistry ma le matematika [ae toeitiiti lava a pasi ma lana physics]. Ua leva ona mafaufau Leilani e fia su esu e e avea ia ma faia oga o le faasaienisi, ia poo se chemical engineer, ae ina ua uma le asiasiga i le iunivesete a le Tausaga 13, ma talatalanoa atu i nisi foi o talavou i le iunivesete, sa mautinoa ai loa e Leilani, ua sauni e fai lana filifiliga. O lana filifiliga: food technology! E le o le mea lea na mafaufau iai ona matua, peita i, ua ia naunau ina ia taumafai iai. Ua aofia ai lona fiafia i le faasaienisi, ma lona fia malamalama atili i mea ai ma mea uma o iai, ae ose auala e faatino ai, e pei o le mafaufau i auala ese ese e faagaoioi ai taumafa ina ia tumau le fou ma le manaia i le taumafa, aemaise foi o auala e faigofie ai ona faaaoga. Toe pau le mea lea e PE AFAI O LE FAASAIENISI LAU MATA UPU // 47

48 totoe o le tauanau o ona matua ina ia malilie e tuu mai ia e malaga atu i se isi itumalo oloo i ai le iunivesete oloo ofoina le polokalame lea e mana o ai. O mata upu na filifilia e Leilani i le Tausaga 13, ma matua lava tapena ai e faaauau lona taumafai e su esu e le food technology faapea le su esu eina o mea ai talafeagai mo le tino [nutrition], ma su esu e pe faapefea ona a afia le tino i mea ai [dietetics]. Ae o le mea moni, ona o lea e maua lana Sikolasipi i le chemistry o lea e lavea i ana mata upu filifilia mo lona tikeri, e le avea la e ia le tausaga muamua o le chemistry, ae e ave le chemistry o le tausaga lua. Afai e filifili e sui le tulaga e aga i iai ma talosaga i le tikeri o le arts po o le social sciences, [ft. history, anthropology, psychology], i le faasaienisi o le soifua maloloina, [ft. optometry, pharmacy, po o le tausi soifua], po o le a oa oga [faia oga]. JASON O Jason e alu lona agaga i mea tau faasaienisi ma mea faaeletise. E fiafia tele i taavale ma komupiuta faapea le atina ega o ni mea fou. E iai le mafaufau o Jason, e fia galue i mea tau komupiuta, pe galue i le atina ega oni taaloga i le komupiuta pe faigaluega foi i le information technology [IT]. Peita i e umi lava se taimi e faataunuu ai lea faamoemoe, ma e le o iai foi ni fuafuaga a Jason e na te uia lea auala. Sa mafai lava ona ia faataunuu lona faamoemoe, e ui lava e leai se isi na lagolagoina ia ma ano ane ia te ia. Ona e leai ni ona tuafafine ma ni ona uso matutua e a o oga i le iunivesete e faufautua ma fesoasoani ia te ia i le taimi na fai ai ana filifiliga. O lona tausaga muamua o le NCEA i le Tausaga 11, sa feoloolo. Sa ave lana matematika, faasaienisi ma le Igilisi, ae sa filifili le komupiuta ma le metalwork o isi ana mata upu. 48 // MALAMALAMA I LE NCEA

49 TAUSAGA 11 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 1. Igilisi Laasaga 1. Matematika Laasaga 1. Faasaienisi Laasaga 1. Computer technology Laasaga 1. Materials technology [metalwork] FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 1. E taua tele le maua o maka i le Igilisi o le NCEA i le Laasaga 1, ma ausia vaega mana omia muamua o le Igilisi pe a fia faaauau le taumafai faapea foi ma mata upu e fesoota i i le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1. E taua tele le maua o maka i le matematika o le NCEA i le Laasaga 1, ma ausia vaega mana omia muamua o le Matematika pe a fia faaauau le taumafai faapea foi ma mata upu e feso ota i i le matematika i le Laasaga 2.. E faamalosia i le Laasaga 1 [I le a oga a Jason]. O se vaega taua mana omia muamua lea pe a fia faaauau le a oa oga i le chemistry, physics po o le biology. E lē faamalosia. E fiafia iai Jason ona e maua ai lona avanoa e ta alo ai i komupiuta ma su esu e ai i le upega-tafa ilagi. E lē faamalosia. Na filifilia e Jason ona e fiafia i tomai e maua ai ma oloo aveina foi e lana uo. O le Tausaga 12 ose tausaga sili ona taua ia Jason. Afai sa lelei ni fautuaga na ia maua, e tatau ona faalaua itele lana vaai i ana filifiliga. Peita i e ui lava ua pasi lana NCEA i le Laasaga 1, ma ona maka na ova e sili atu i le 90, sa ia filifili e toe ave nisi mata upu o le Laasaga 1 o le accounting ma le hospitality. Na manatu e fiafia tele i le accounting ma afai ae maua ni ona maka i le hospitality, e faigofie ai ona maua sana galuega i le fale aiga i le mea oloo nofo ai pe a tu ua le a oga. E le i talafeagai le hospitality ma lana polokalame o lea na ia filifllia ai loa ta aloga ma le recreation. O ana mata upu o le Tausaga 12 oloo lisiina. PE AFAI O LE FAASAIENISI LAU MATA UPU // 49

50 TAUSAGA 12 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 2. Igilisi Laasaga 2. Matematika Laasaga 2. Taaloga ma le recreation. Laasaga 1. Accounting Laasaga 1. Hospitality FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 2. E taua tele le ausia o maka i le malamalama i le faitautusi ma le tusitusi mo le faaauauina o le atina ega o le tomai i le mafaufau loloto, tusitusi ma tomai i le faailoaina o faamatalaga. E faamalosia i le Laasaga 2. O le matematika ma le algebra, o tapenaga talafeagai pe afai e faaauau le a oa oga i le statistics ma le calculus. E lē faamalosia. E fiafia tele Jason i faatinoga e fai i fafo, o lea e le i afaina ai ia te ia le ave o le mata upu lea. Ao le mea moni lava, ona o le mata upu e fetaui ma lana polokalame. E lē faamalosia. Ona o lona faamoemoega mo le lumanai o le faaauau o lona taumafai i le computer engineering ma le information technology, o lea e lē ose filifiliga talafeagai le ave o le accounting. E lē faamalosia. E pei lava o le accounting i le Laasaga 1, e faapena foi le filifiliga lea a Jason. E lē o mana omia ni maka o le Laasaga 1, ma o lona faamoemoe mo le lumanai, e leai ma se vaega e mana omia ai ni maka i le hospitality. Sa matua galue malosi Jason, ma e ui lava e na o le tolu ana mata upu o le Laasaga 2 na ave, sa lava ona maka na maua ai lona NCEA i le Laasaga 2. Pau le faaletonu, e oo atu i le faai uga o le Tausaga 12, ua toe faaopoopo le isi 35 maka o le Laasaga 1 na te lē mana omia, ma lē aogā foi mo ana tapenaga mo le faaauauina o lona taumafai. I le amataga o le Tausaga 13, na manatu Jason e fia faaauau lona taumafai i le iunivesete i le tausaga o i luma, ina ia faaauau lona faamoemoe e fia ave lana computer engineering. O faamaumauga o lona Tausaga 12 ua faigata ai ona ave mata upu e mana omia i le Laasaga 3. Sa lelei ona maka i le Igilisi, peita i e le i lava o ona maka i le Laasaga 2 i le matematika e mafai ai ona ave le matematika ma le 50 // MALAMALAMA I LE NCEA

51 calculus po o le physics o mata upu e lua e sili ona mana omia e soo se tasi e fia mana o e ave le engineering. O le fesoasoani a lona faia oga, na mafai ai ona ave le physical education o le Laasaga 3 ma le social studies. O le mea sili, o mata upu ia oloo i le lisi o mata upu mo le ulufale atu i le iunivesete. O lana polokalame oloo i lalo. TAUSAGA 13 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 3. Igilisi Laasaga 3. Statistics Laasaga 3. Social studies Laasaga 3. Physical education FAAMATALAGA O le Igilisi e taua tele mo le faaauauina o le atina ega o le mafaufau loloto, tusitusi ma tomai o le faailoaina o faamatalaga. E aoga foi e fesoasoani ina ia tatala ai avanoa i filifiliga a Jason mo le lumanai. O se filifiliga talafeagai tele lea mo i latou e filifili e fia faaauau le a oa oga i le faasaienisi ma le engineering e ui o le calculus e mana omia mo isi tikeri. E fesoasoani tele i le a oa oga faalaua itele ma e tele foi sona sao i le UE, peita i o le physics o se filifiliga taua tele mo i latou e fia aveina le faasaienisi po o le engineering. E fesoasoani tele i le a oa oga faalaua itele ma e tele foi sona sao i le UE, peita i e lē telē sona taua i le computer engineering. Na mata ituina e Jason le faaletonu o ana tapenaga e ala lea i le filifiliga o ana mata upu e aveina i le Tausaga 13, peita i ua leai se mea e mafai iai. Sa faigata lava ona maua se fiafia o Jason e ave ai le social studies ma e le i su e foi i le su ega o le faai uga o le tausaga. O LE TULAGA OLOO IAI JASON E LE FOU I le faaiuga o le Tausaga 13, e na o le 44 le aofa iga o maka o le Laasaga 3 a Jason na maua lē lava e maua ai le tusipasi o le Laasaga 3 pe maua ai sona avanoa e faaauau ai lona a oa oga i le tikeri i le iunivesete. O le PE AFAI O LE FAASAIENISI LAU MATA UPU // 51

52 tulaga i le fia faaauauina o lona a oa oga i le computer engineering, ua misi atoa le mata upu taua o le physics, o ana tapenaga i le matematika e le i manaia, ma e le i lava foi ona maka e maua ai sona avanoa i le iunivesete e faaauau ai lona taumafai i mata upu sa naunau iai. Afai e naunau pea Jason e faaauau lana miti i mata upu mo le computer engineering, e mana omia le toe foi o Jason i le a oga e faauma ana mata upu faaopoopo, pe faaauau i se polokalame o le sootaga i se iunivesete, polytechnic ma toe taumafai ai. O le tulaga ua iai Jason e le fou. O Jason o se tama sa le mautinoa sona faamoemoe e galue aga i iai, o le ala foi lea o le le malamalama lelei i le fuafuaina o mata upu o lana NCEA. Sa leai se fautuaga faamātua ona o le lē malamalama foi o matua i le filifiliina o ana mata upu, e ono fesoasoani ai ia te ia e saunia lelei ai lona aga i atu i le iunivesete. O le isi tulaga, sa leai se fautuaga na maua i le aoga mo le filifiliina o ana mata upu i tausaga ta itasi, ma ua faigata ai ona toe faaleleia le afaina ona o le sesē o le filifiliga o ana mata upu i tausaga ua mavae. O le atamai faalea oa oga o Jason e mautinoa lava e telē ae ua lē toe mafai ona gafatia le faaletonu. O le lelei o fuafuaga, malamalama lelei i a afiaga pe a lē lelei le filifiliga o mata upu, ma le maua lea oni fautuaga taua faalea oa oga, e taua tele. 52 // MALAMALAMA I LE NCEA

53 MANATU AUTU E faigofie lava ona poto pe a toe tepa i tua. O le faia oni filifiliga lelei ma le taumafai e mulimulita i fuafuaga faalea oa oga mai lea tausaga i lea tausaga ose lu i tele. Ao a ni a oa oga taua mo i latou oloo sauniuni atu nei mo le NCEA, ua maua mai i faamatalaga o faigamalaga faalea oa oga a nai nei alo ma fanau? Afai e te fiafia i le faasaienisi, po o se galuega po o se taleni e mana omia ai le faasaienisi, ia mautinoa lou sa ilia o se fautuaga lelei, vave ona e tapena, ma ia e mulimulita i loa i mata upu ua filifilia a o e iai i le a oga maualuga. Ia mautinoa oloo e avea le vaega talafeagai o mata upu autu e pei o le matematika ma le faasaienisi e le gata ina aofia ai iloiloga i le faai uga o le tausaga, ae o vaega mana omia muamua ia pe a faaauau le a oa oga i tausaga o mulimuli mai. Ia mautinoa foi oloo lava ou maka ina ia pasi ai lau mata upu, ma o vaega mana omia muamua ia o lea mata upu e tusa ai ma tulafono a le a oga pe a faaauau le taumafai i mata upu e pei ona ta ua. O vaega o mata upu e iai le matematika ma le faasaienisi e pei o le chemistry poo le physics, e mana omia le matua malamalama PE AFAI O LE FAASAIENISI LAU MATA UPU // 53

54 lelei i tofa manino ma tulafono amata o ia mata upu, ona e matua faigata ona toe taumafai e a oa oina pe afai e mana o e faaauauina i le a oa oga i le lumana i. O le ala lea e matua talafeagai ai le vave ona sauni. Talanoa ma lou faia oga o le faasaienisi po o le Faauluuluga o le Faasaienisi i lau a oga. Faailoa iai le mea oloo e naunau iai ma au fuafuaga ma fesili iai i se fesoasoani mo le fuafuaga o le aga i i luma o lou taumafai ina ia mautinoa, afai e faai uina le Laasaga 3 i le matematika ma le faasaienisi, e maua ai lou avanoa e faaauau ai mata upu e mana omia ai vaega o le matematika ma le faasaienisi i le iunivesete. Manatua e taua foi isi mata upu, ma e tatau foi ona tatala pea le avanoa o au filifiliga. O le aofia ai o gagana, history, geography, drama, music, po o mata upu e fesoota i ma taaloga, e mafai ona faalautele ai lau tilotilo i le atina ega o mafaufauga loloto, tusitusi ma tomai o le creative, e tatala ai le faitoto a i isi taleni. O aoga uma lava e iai tagata e pei o deans, career guidance, faia oga, faiaoga o vasega ma faufautua mo tamaiti e fesoasoani i le faia oni faai uga lelei. Ma afai e oo ane i le faai uga ae ua toe sui lou mafaufau ua e se e ese ma le faasaienisi ma ua e le alu foi i le iunivesete, e le i maumauina lou a oa oga. E iai lava le taimi e te toe mana omia ai lou iloa ua iai nei ma faaaoga i se auala tatau. 54 // MALAMALAMA I LE NCEA

55 3 PE AFAI O LE ARTS MA LE SOCIAL SCIENCES E TE FIAFIA IAI // 55

56 FAAMATALAGA AMATA Atonu o au fuafuaga mo se galuega o le lumanai, o le fia avea lea ma: Faia oga o le history, gagana, musika, arts po o le social sciences Loia Sociologist Museum curator Fai talafou Councellor poo se social worker Philosopher Tagata faapitoa i faasalalauga ma fesoota iga Film maker, producer po o le editor [faitifaga, faatonu po o le faufautua] Performer i le music, drama po o le dance [ faafiafia i pese, tifaga po o siva] Politician po o le [political analyst] [Polokiki po o le tagata e iloiloina polokiki] Diplomat E tele lava ni avanoa e fai ai ni filifiliga o a oa oga ma ni galuega e mana omia ai le tomai lautele ma le poto salalau, fetu utu una i o le mafaufau, atamai i le silasila toto a, mafaufau loloto, malosi o le utuvagana ma tomai i le tusitusi ma feso ota iga. E pei lava o le tāua o le fuafua lelei o lou taumafai pe afai o lou faamoemoe e aofia ai le faasaienisi [taga i i le Mataupu 2] o lea e tāua tele le fuafua po o a au mata upu e ave, ae pe faapefea foi ona fuafua lau NCEA pe afai e te fiafia i le arts, humanities, po o le social sciences. O ni faamatalaga a alo ma fanau i lenei mata upu oloo faailoa mai ai a latou fuafuaga ese ese po o le leai oni fuafuaga o lo latou auala atu i le NCEA. 56 // MALAMALAMA I LE NCEA

57 JESSICA A nofo mai Jessica i le potua oga, e foliga e matamuli, a o le mea moni, e fiafia tele e faafiafia i luma o tagata. E fiafia tele e pese, ta le kitara ma aofia ai i le faatagaina oni tala a le a oga ma faafiafiaga faaleaganu u. O le Tausaga 9 na amata ai ona ia iliina le saxophone, ma oloo lavea nei i le faaili a le a oga. E talitonu ona faia oga o lana taleni o le musika ma le faatinoina o ata tifaga. O le tuagane matua o Jessica na tuli ma le a oga i le Tausaga 12 ma uma ai lana a oga e leai ni tusipasi, o le ala lea o le naunau o matua o Jessica ina ia faai uina lona taumafai i le Tausaga 13, ina ia maua ai sona avanoa e oo atu ai i le iuniveseti e a oa oina e avea ma faia oga. E LE O MAUTINOA LAVA E JESSICA PO O LE A SANA MEA E FAI PE A UMA LE A OGA E amata Jessica i le Tausaga 11, e le i mautinoa lava po o le a sana mea e fai pe a uma le a oga, peita i, sa naunau lava e faaauau mata upu oloo ia fiafia iai ma galue malosi ina ia lelei sona taunu uga. Ua matua naunau lava Jessica e ave mata upu e le faamalosia e maua ai ni avanoa e aofia ai i le vaega e faafiafia i luma ose aofia. Ona oloo auai Jessica i se a oga e faamalosia le ave o mata upu e ono i tausaga muamua e lua o le NCEA, e aofia ai le Igilisi, matematika ma le physical education i le Tausaga 11. O mata upu la ia a Jessica o le Tausaga 11 oloo lisiina. PE AFAI O LE ARTS MA LE SOCIAL SCIENCES E TE FIAFIA IAI // 57

58 TAUSAGA 11 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 1. Igilisi Laasaga 1. Matematika Laasaga 1. Physical education & health Laasaga 1. Musika Laasaga 1. Maori performing arts Laasaga 1. Drama FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 1 E taua tele le ausia o maka o le Igilisi i le NCEA i le Laasaga 1, ma ia ausia vaega e mana omia muamua mo le aga i i luma e a oa oina ai i le Igilisi, aemaise isi mata upu e fesoota i ma le Igilisi o le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1 E taua tele le ausia o maka o le numera i le NCEA i le Laasaga 1, ma ia ausia vaega e mana omia muamua mo le aga i i luma e a oa oina ai i le matematika, aemaise isi mata upu e fesoota i ma le matematika o le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1 [I le a oga a Jessica] o le Physical education e faamalosia tamaiti a oga ina ia malolosi o latou tino ma tausisia ni olaga maloloina lelei. E lē faamalosia. O Jessica e faamamafa lava i le kitara ma le saxophone e faaaoga lava na o ia, ae e tātā i le faaili a le a oga e maua ai lona tomai o le tātā i se vaega to atele. E lē faamalosia. E taua tele lea mo Jessica ona o lona faasinomaga aemaise le faaaogaina o lona mafaufau i le atina ega oni mea fou. E faamamafa lava le mata upu i siva faamaori, ma e maua ai le avanoa e Jessica e auai i tauvaga o le Kapa Haka i le faai uga o le tausaga e lavea ai lana a oga. E lē faamalosia. Ua faatupuina le fiafia o Jessica i le drama ona o lona tomai i le faaogaina o lona mafaufau e atina e ni mea fou, ma ua maua ai lona avanoa e lavea ai i le tala faatino a le a oga. Sa ave e Jessica i le Tausaga 12 le Igilisi ma le matematika ma isi mata upu e fa. Sa fai lana filifiliga e taatia le physical education ae ave le history. Sa matua lelei lava le taumafai o Jessica i ana mata upu uma aemaise ai lava le drama ma le Maori performing arts, sa fautuaina ai 58 // MALAMALAMA I LE NCEA

59 ina ia toe faaopoopo ni ana matāti a o le Laasaga 3 i ana mata upu. O ana mata upu o le Tausaga 12 oloo lisiina. TAUSAGA 12 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 2. Igilisi Laasaga 2. Matematika Laasaga 2. History Laasaga 2. Musika Laasaga 2 & 3. Maori performing arts Laasaga 2 & 3. Drama FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 2 E taua tele le ausia o maka o le faitautusi ma le tusitusi mo le UE, aemaise le faaauau o le atina ega o le mafaufau loloto, tusitusi ma le faatinoina o le faaalia o faamatalaga. E faamalosia i le Laasaga 2. E taua tele le ausia o maka o le numera mo le NCEA i le Laasaga 1,ma ausia mana oga muamua pe afai e faaauau le taumafai i le matematika ma isi mata upu e fesoota i ma le matematika i le Laasaga 2. E lē faamalosia. Ua faatupu fiafia ia Jessica le ave o le history ona o mata upu oloo aofia ai, ona e maua ai lona avanoa e faaauau ai le history i le Laasaga 3, pe filifili foi e ave classical studies ae tuu le history. E lē faamalosia. Ua faaauau pea le faamamafa a Jessica i le kitara ma le saxophone ma le auai i le faaili a le a oga. E lē faamalosia. E faamamafa lava le mata upu lea i poi ma pese. Afai ae lavea le a oga ma faataga Jessica e ona matua, e mafai ona auai i tauvaga kapa haka a le atunuu atoa. E lē faamalosia. Sa faamamafa lava Jessica i le drama production ma sa tauva mo se tasi o tagata autū o le tala faatino a le a oga. I le tausaga mulimuli o Jessica i le a oga, sa mana omia le ave o ana mata upu e lima. E lei iai ni mata upu faamalosia, ae sa una ia Jessica e ona matua ina ia matua filifili tatau mata upu ma galue malosi e tapena ai mo le ulufale atu ai i le iunivesete. Oloo ua mautū nei filifiliga a Jessica e faamoemoe mo lona tikeri i le arts. PE AFAI O LE ARTS MA LE SOCIAL SCIENCES E TE FIAFIA IAI // 59

60 O Jessica o se teine e talenia ma e galue faamaoni, o lea na faamalosia ai e lona faia oga ina ia mafaufau e su eina su ega o le Sikolasipi pe lua ni mata upu Igilisi ma le drama. O le manumalo i se sikolasipi o se ausiga sili ona lelei ma e le gata i le faateleina ai o lona mautinoa, ae fesoasoani foi e totogi ai lona pili o le iunivesete. Peita i, o le toe faaopoopo lea o galuega ma le mana omia o pasi i le Merit ma le Excellence. O mata upu a Jessica o le Tausaga 13 oloo lisiina. TAUSAGA 13 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 3. Igilisi Laasaga 3. History Laasaga 3. Classical studies Laasaga 3. Drama Laasaga 3. Musika FAAMATALAGA E taua tele le Igilisi mo le faaauau o le atina ega o le mafaufau loloto, ma tomai i le tusitusi ma le faatinoina o le faailoa o faamatalaga. Sa matua lelei lava Jessica i le mata upu lea i le Tausaga 12 ma sa faatupu ai lona fiafia i le aoga. Sa fiafiai lava i le history i le Tausaga 12 ma ia iloa ai le taua tele mo lona tomai i le su esu e aemaise lona tomai i le galue toatasi. O lona tomai i le history ma le Igilisi, ua faigofie ai ia Jessica ona filifili lea mata upu. Sa naunau ina ia faitau e uiga I le classical Greece, aemaise ai lava Greek theatre. Sa matua lelei lava Jessica i le drama i le Tausaga 12. Sa faamoemoe e fia faamamafa i le drama production ma tusitusiga lona taumafai, ma ia maua sona tomai e avea ai ma faatonu lagolago o le school musical. Na piki e Jessica le percussion e faaopoopo i lana solo discipline ma auai atu i le jazz ensemble fou na amata e lona faia oga fou o le musika. E tele lava ni filifiliga taua na faia e Jessica i le amataga o lona tausaga mulimuli i le a oga maualuga. Sa fai lana filifiliga o le a le avea le Maori performing arts mo le Laasaga 3 o le NCEA, ona ua uma ona maua isi ona maka o le Laasaga 3 i le Maori performing arts, ma 60 // MALAMALAMA I LE NCEA

61 ua manatu foi e mata itū mata upu autū ma taumafai ina ia tele ni ona maka e maua i le Merit ma le Excellence. Ua faatupu tele lona naunau i mata upu o le arts, sa ia filifili foi e tuu le matematika ae ave le history. Sa filifilia e avea ma ta ita i ulu o le a oga ma sa mana o e matua tuu lona malosi i le musika a le a oga. O nei lava mea uma, ma le faamoemoe i su ega o Sikolasipi, o ni lu i tele ia mo Jessica. Sa faamanuiaina le taumafai o Jessica i le faai uga o lona tausaga mulimuli i le a oga maualuga, ma ua sauni e faaauau lona taumafai i le iunivesete. Ua faatupulia lona fiafia ona e aofia ai le drama ma le musika i lona tikeri o le Bachelor of Arts ua sauni atu nei iai. A faapea e fuafua e toe sui ana fuafuaga, e mafai ona sauni e ave le history po o le gagana Igilisi e a otau ai mo le faiaoga o le tulagalua po o a oga maualuluga, po o le vaega foi e iai le social sciences, e iai le anthropology, philosophy po o le sociology. BENJI O Benji, e faigata lava ona mautinoa lelei e ona faia oga. O nisi o taimi e te manatu ai e na o taaloga lava e fiafia iai. E fiafia tele i le lakapi, liki, lakapi pa i, e oo foi lava i le basketball. E atagia mai lava ona tomai faata ita i i le taimi e talanoa ai ma faamalosi isi tama o le au i le taimi o le taaloga, ma taumafai e faamalosi i lana au e taumafai malosi. Peita i e tele lava nisi taleni o ia Benji ai lo le na o ta aloga. O le aiga o Benji e aulotu i se lotu e galulue malosi i le faatinoina o polokalame mo tagata lautele, aemaise lava tupulaga talavou. E iai se polokalame e lagolagoina ai tamaiti i a latou galuega faatonu mo le aiga, o le aufaipese a le autalavou, o polokalame mo tu ma aganu u, ma le kalapu a le autalavou i po o Aso Faraile ta itasi. O lona tamā fo i oloo nafa ma le fuafuaina o polokalame mo le autalavou i le faai uga o le vaiaso e iai le tramping, ma le camp, ina ia taumafai lava e puipuia le autalavou i le a afia lea i le inu ava malosi ma faigā kegi. PE AFAI O LE ARTS MA LE SOCIAL SCIENCES E TE FIAFIA IAI // 61

62 O le faamoemoega o Benji o le avea ma tagata e galue mo le autalavou ini atina ega mo tagata lautele, po o se faufautua, po o le faaaogaina lea o taaloga e fesoasoani ai i nisi o talavou ua sesē le amataga o le olaga ina ia alo ese mai faaletonu. E manatu matua o Benji e tatau ona avea ia ma faia oga ina ia iai sana galuega mautū, peita i, e le i sauni Benji mo lea faamoemoe. O le a oga a Benji, e filifili mata upu e lima a le tamaitiiti i tausaga ta itasi, a o le Igilisi, matematika ma le faasaienisi, o mata upu ia e faamalosia i le Tausaga 11. O ana mata upu o le Laasaga 1 o le NCEA oloo lisiina. TAUSAGA 11 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 1. Igilisi Laasaga 1. Matematika Laasaga 1. Faasaienisi Laasaga 1. Physical education Laasaga 1. Geography FAAMATALAGA E faamalosi i le Laasaga 1. E taua tele le ausia o maka o le Igilisi i le NCEA i le Laasaga 1, ma ia ausia vaega e mana omia muamua mo le aga i i luma e a oa oina ai i le Igilisi, aemaise isi mata upu e fesoota I ma le Igilisi o le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1. E taua tele le ausia o maka o le matematika i le NCEA i le Laasaga 1 ma ia ausia vaega e mana omia muamua mo le aga i i luma e a oa oina ai i le matematika ma mata upu e fesoota I ma le matematika o le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1 [I le a oga a Bemji]. O se mata upu taua e mana omia muamua pe afai e fia faaauau le a oa oga i le chemistry, physics, po o le biology. O le mata upu e lē faamalosia. Peita i, o le mata upu pito i sili lea ona fiafia iai Benji ma oloo matua sauni atu ma le fiafia e taalo lakapi ma le lakapi pa i i le tausaga fou. O le mata upu e lē faamalosia. E fiafia lava Benji i le vaega e a oa o ai i atunu u ese ese ma le lalolagi atoa, faapea le asiasiga i le Mauga o Tongariro i le vaitaimi o le tautotogo. 62 // MALAMALAMA I LE NCEA

63 O le manuia o le taumafai o Benji i le Tausaga 11 [na maua le aofa i o maka e 105 ma le tusipasi o le Laasaga 1 ma le Merit], sa lava sauni ai mo le Laasaga 2 o le NCEA. E ave lana Igilisi ma le matematika po o le faasaienisi i le Tausaga 12, ae mafai ona filifili isi mata upu e tolu. Sa fautuaina e lona faia oga ma ona matua ina ia tatala pea le avanoa o lana filifiliga, ma tausisi pea ana mata upu autū ma tulimata i pea le tulaga o iai lona faamoemoe i le tulaga tau taaloga. Sa taumafai mo le aulakapi o le First XV a le a oga, filifilia e fai ma ta ita i a le a oga, faapea fo i le ta ita i a le autalavou i lana aulotu. E taua tele le faapaleni o nei matafaioi uma. O ana mata upu ia sa filifilia. TAUSAGA 12 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 2. Igilisi Laasaga 2. Matematika Laasaga 2. Physical education Laasaga 2. Health Laasaga 2. Social sciences FAAMATALAGA E faamalosi i le Laasaga 2. E taua tele le ausia o maka o le Igilisi mo le UE ma le faaauauina o le atina ega o le mafaufau loloto, tomai o le tusitusi ma le faatinoina o le faaalia o faamatalaga. E faamalosia i le Laasaga 2. E taua tele le ausia o maka o le matematika i le NCEA i le Laasaga 1 ma ia ausia vaega e mana omia muamua mo le aga i i luma e a oa oina ai i le matematika ma isi mata upu e fesootai ma le matematika i le Laasaga 2. E lē o le filifiliga muamua lea a Benji, peita i sa ia taliaina fautuaga ina ia maua ni ona maka se 16 e sauniuni ai ina ne i te i ua mana o e ave le matematika i le Laasaga 3. E lē faamalosia. O le mataupu lava lea e fiafia tele iai Benji. Sa filifilia e taalo i le First XV, faapea le lakapi pa i ma le basketball. E lē faamalosia. Sa fiafia tele Benji i vaega oloo aofia- i le mata upu, aemaise lava a afiaga o le soifua maloloina o le autalavou ma a afiaga o le mafaufau. E talafeagai lelei ma lana polokalame ai lo le biology o le isi lea ana mataupu. E lē faamalosia. O mata upu e uiga i agatausili, tagata lautele ma le va feso ota i o tagata e fiafia tele iai Benji, ma oloo naunau fo i e filifili se mata upu e taula i iai lona faamoemoe. PE AFAI O LE ARTS MA LE SOCIAL SCIENCES E TE FIAFIA IAI // 63

64 E le gata ina faamanuiaina Benji i taaloga i le Tausaga 12, ma maua lona NCEA i le Laasaga 2 [maua le Excellence i le health ma le physical education, ma le Merit i le Igilisi ma le social studies]. O lona naunauta iga mo galuega tau i talavou na taula i ai lana filifiliga i le social work po o le physical education. [Na manaia foi le Psychology, peita i, sa le mana o ai Benji ina ne i ave esea ai lona naunauta iga o taaloga ma le fia galue mo talavou]. O LE FAAMOEMOE O BENJI IA GALUE MO LE AUTALAVOU I le tausaga mulimuli o Benji i le a oga maualuga, sa ia sa ili ili ai ni faamatalaga maumaututū mo ana filifiliga. Sa asiasi ini iunivesete se lua oloo latou ofoina ni tikeri o le social work ma le physical education e fesoasoani ai i lana filifiliga. Sa ia faaaogaina tima iga ma faamalosi au a lona faia oga o le basketball i le faai uga o le tausaga, ma ia talosaga ai loa ini sikolasipi i nisi o faalapotopotoga, philanthropic organisations. E maua mai ni sikolasipi pe tusa ma le $500 poo le $1,000, ae fesoasoani tele mo le amataga o lona taumafai i le iunivesete. Polokalame a Benji o le Tausaga 13 oloo lisiina. TAUSAGA 13 MATAUPU O LE NCEA Laasaga 3. Igilisi Laasaga 3. Statistics FAAMATALAGA O le Igilisi e taua tele mo le faaauau o le atina ega o le mafaufau loloto, tomai o le tusitusi ma le tomai i le faatinoina o le faaalia o faamatalaga e le faapea o le a na o taaloga. E ui lava e le o ana filifiliga sili ia o le tausaga talu ai, peita i na te mana omia lava le lu iina o le mafaufau. O le statistics e taua tele ae faalagolago i le itu aiga tikeri ua ia filiflia. 64 // MALAMALAMA I LE NCEA

65 Laasaga 3. Social studies Laasaga 3. Physical education Laasaga 3. Sports Academy E mana omia e Benji pe tusa ma le fa mata upu faamaonia ma ua uma ona ia ausia vaega mana omia muamua o le mata upu lea. E fiafia tele Benji i mata upu tau faafitauli o va fealoa i ma taumafai ai e Iloilo po o fea tonu lava e tu ai, ae pe faapefea foi aofia ai ana ia lava agatausili ma ona talitonuga i ana filifiliga. Oloo faaauau pea le naunau o Benji i le mata upu lea, ma ua fesoasoani tele ona oloo lavea i le lisi o mata upu faamaonia. Sa valaauina Benj e auaii i le Sports Academy, o se tasi o tamaiti a oga na maoa e i Athletics a le a oga. O le Sports Academy, e le aofia i mata upu mo le UE pe maua ai foi ni maka e ulufale atu ai i le iunivesete, o lona uiga, e mana omia le matua galue malosi o Benji i isi ana mata upu ina ia lava ai ona maka e ulufale ai i le iunivesete. Na filifilia Benji e avea ma kapeteni o le First XV, ma taalo foi mo le kalapu lakapi faaitumalo [autaalo laitiiti]. Sa koleni foi e ti eti e uila ma sui o lana autalavou i le Lake Taupo Cycle Challenge. O le filifilia o le Sports Academy e Benji o se lu i tele ona e le o se mata upu o le UE, ma e le maua ai foi ni ona maka e ulufale ai i le iunivesete. E iloiloina mo le NCEA, peita i, e fefiloi ai matāti a o le Laasaga 1 Laasaga 3. E mana omia tele le matua tu u iai o le mafaufau i le malosi o le tino ma le auai i taaloga. I se tasi foi itu, sa fesoasoani malosi ia Benji i le atina ega o lona tomai faata ita i ma le tautala i luma o tagata, aemaise foi le mautinoa o ona malosi aga i taaloga. E siitia ai foi lona tulaga i lana taleni o le taalo lakapi faapolōfesa, peita i, e ui i se fiafia o Benji i taaloga, sa maualuga pea i lona mafaufau le fia ulufale atu i le iunivesete. O le a la se ala na filifilia e Benji i lona tausaga mulimuli i le a oga maualuga? Sa fiafia lava e avea ia ma kapeteni a le aulakapi ma ta alo i le kalapu lakapi faaitumalo. Sa tumau pea lona naunauta iga i taaloga. Sa naunau e fia taalo mo le aulakapi a le iunivesete, atonu PE AFAI O LE ARTS MA LE SOCIAL SCIENCES E TE FIAFIA IAI // 65

66 e avea ai foi ia ma kapeteni. Peita i, ua mautū le faamuamua a Benji o le talosaga lea mo lona tikeri o le physical education mo le fa tausaga. Ua mafaufau foi e talosaga mo le tikeri I le social work po o le human services [ae faa autū i au aunaga ma galuega mo le autalavou] ma ia matua saunia lelei iai, a o le a oa oina o mata upu o le soifua maloloina ma le physical education i tamaiti o a oga maualuluga ina ia malosi le tino ma auai i taaloga e foliga mai ua sili atu le manatu iai o Benji ai lo le physical education. Na pau lava le faaletonu i le tilotilo a Benji, ona e le pei o le tele o tikeri e ta itolu tausaga, a o le tikeri oloo sauni atu iai e fa tausaga. O le tau o le isi tausaga faaopoopo o se lu i tele mo lona aiga ona oloo sauni mai foi lona uso mo le iunivesete i le isi lua tausaga. Oloo tulimata i nei e Benji ni avanoa mo galuega o le tu uaga o le summer pe ana talafeagai ma camps o le summer i le USA e faataunuu tonu lava i le taimi o le taumālūlū i Niu Sila e piki ai le strawberry, atonu o le mea lena o le a fai. Ma oloo faamoemoe foi i ana talosaga e lima mo sikolasipi ia tali mai se lua e fesoasoani. LUCY E pei lava o Jessica ma Benji, o Lucy e sili atu ona fiafia i tagata ma manatu, ai lo le matematika po o le social sciences. E fai lava si tautala so o, o le talanoa, texting ma e soo se taimi lava e avanoa ai e alu ai i le facebook. Afai e faasala i le a oga, e mafua lava ona o le tautala so o i le vasega e matua faigata lava ona tu u. Ose faafitauli tele mo Lucy ona o nisi o ona faia oga e manatu e lē fiafia i le a oga, pe lē mafai ona gafatia e ia mata upu e iai le chemistry. Atonu lava e sa o. E fiafia lava Lucy e faatautau atu ai. E fiafia lava i vasega e iai ana uo, ma fesuisuia i lona mafaufau i le tele o le mau mea e mana o e fai pe a uma le a oga faigaluega i le vaalele, beautician, tourist guide, ia po o se loia. E fiafia tele i fefinaua iga, e lē o le itu leaga, ae na te fia iloa 66 // MALAMALAMA I LE NCEA

67 pe malo lana finau. E manatu lona tinā e tatau ona auai i se vaega a le a oga e fefinaua i ini mata upu po o se tauvaga tautalaga e faaaogā tatau iai lona tautala so o. I E FIAFIA LAVA LUCY E FAATAUTAU ATU AI Ina ua amata Lucy i le Tausaga 11, e le i mautinoa sana mea e fai pe afai ae faaauau lona taumafai i le iunivesete. Peita i o lona tamā na manatu o Lucy e sili atu ona atamai i lo latou aiga atoa ma e leiloa pe te i ua avea ma faipule po o se polofesa i le iunivesete. E lelei tele le tamā o Lucy: e taga i lava ia i itu lelei. Ae a o o loa la i le lumana i o Lucy, e lē na o ia e taga i i itu lelei. O le aunty o Lucy e igoa ia Aroha, e lavea i le City Council ma le Komiti Faafoe a le a oga a lana fanau, ma faigaluega o se social worker i le falema i ae e iai foi ona uiga o le tautala so o. O le tele lava o taimi e manatu ia o Lucy e tele lava ni taleni o iai. Ona pau lava le mea e mana omia e Lucy o le tinoū, ma faaaoga lona tomai: filifili po o le a se mea e mana o ai mo le lumana i, ona galue malosi lea iai. Atonu e mana omia le galue malosi, ae le i afaina ai ia i le galue malosi, ma e mana oma foi la e Lucy le galue malosi. O le faalavelave o Lucy sa faamoemoe lava i lona lelei i lona tomai oloo iai e aunoa ma se galue malosi e pei o ana uo e galulue malolosi ina ia papasi. E le o popole lava Lucy i le taimi nei po o fea e aga i iai lona taumafai. Oloo fiafia lava i le filifiliga o ana mata upu i le Tausaga 11, e iai le Igilisi, matematika, ma le faasaienisi o mata upu faamalosia i le Laasaga 1, e leai lava la se mea e finau ai. Mo ana mata upu e lē faamalosia, sa filifili le health, fashion & design ma le faafarani. O lana polokalame lea o le Tausaga 11. PE AFAI O LE ARTS MA LE SOCIAL SCIENCES E TE FIAFIA IAI // 67

68 TAUSAGA 11 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 1. Igilisi Laasaga 1. Matematika Laasaga 1. Faasaienisi Laasaga 1. Health Laasaga 1. Faafarani Laasaga 1. Fashion & design FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 1. E taua tele le ausia o maka i le Igilisi i le NCEA Laasaga 1, ina ia maua vaega e mana omia muamua pe a faaauau le taumafai i le Igilisi ma isi mata upu e fesoota i ma le Igilisi i le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1. E taua tele le ausia o maka o le numera i le NCEA Laasaga 1, ina ia maua vaega mana omia pe a faaauau le taumafai i le matematika ma isi mata upu e fesoota i ma le matematika i le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1 [I le a oga a Lucy]. O se vaega taua tele lea e mana omia muamua pe a faaauau le taumafai i le chemistry, physics po o le biology. E lē faamalosia. Na manatu Lucy atonu e manaia. Po o le health po o le physical education i le polokalame, ae le o se taleni a Lucy le physical exertion. E lē faamalosia. Na ave le faafarani a Lucy i le Tausaga 10 ma sa lelei ai ona maka, o lona uiga ua iai vaega mana omia muamua e Lucy mo lea mata upu. Ua fiafia foi Lucy ona o lona faia oga i le Tausaga 10 lea foi na te avea le faafarani i le Tausaga 11. E lē faamalosia. Na manatu Lucy o se mata upu malie ma le faigofie le mata upu lea ma e faigofie ona maua ai ni ona maka se tele. E fetaui lelei ma lana taleni o le atina e oni mea fou [ma oloo ave foi e lana uo] Na fenumia i faai uga o le taumafai o Lucy i le faai uga o le Tausaga 11. Na maua lona tusipasi o le NCEA i le Laasaga 1, peita i, na lē ausia le aofa i o maka e pasi ai le matematika e mafai ai ona faaauau le matematika i le Tausaga 12. E le i manatu Lucy e telē se afaina, peita i, ua faaitiitia ai le avanoa mo ana filifiliga i le Laasaga 2. E le i mafaufauina e Lucy e o o ina faigata le faafarani, ma ua ia le mautinoa nei pe faaauau e ui lava ina manatu o se asiasiga fiafia tele 68 // MALAMALAMA I LE NCEA

69 oloo sauni atu iai mo le fale aiga Falani [e faaaoga ai na o le faafarani]. Sa fiafia lava i lana vasega o le fashion & design aua ua maua ai le avanoa e faaali ai lona tomai i tulaga tau fashion ma lona iloa o le fetu una iga o lanu. Peita i. se i vagana o lana filifiliga o lana taleni lea, ona talafeagai lea o le faaauau i le Laasaga 2 male 3, ae afai e leai, e lē o se filifiliga talafeagai lea. E lē o se mata upu faamaonia mo le UE, ae na o matāti a foi e maua ai, e le o maua ai se avanoa e ausia ai le Merit po o le Excellence, lea faatoa malamalama Lucy i le taua tele. O le na o le faatautau ai, ua faamaonia nei le faatīga ulu. O lana polokalame lea mo le Tausaga 12. TAUSAGA 12 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 2. Igilisi Laasaga 2. Matematika Laasaga 2. Biology Laasaga 2. Fashion & design Laasaga 2. Media studies FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 2. E taua tele le ausia o maka o le faitautusi ma le tusitusi mo le UE, ma le faaauauina o le atina ega o le tomai i le mafaufau loloto, tusitusi ma le tomai i le faasoaina o faatinoga. E faamalosia i le Laasaga 2. E taua tele le ausia o maka o le numera i le Laasaga 2 o le NCEA ma maua ai vaega mana omia muamua pe a faaauau le taumafai i le matematika ma isi mata upu e fesootai ma le matematika i le Laasaga 2. Ona e lei ausia e Lucy maka e pasi ai i le Laasaga 1, sa ave ai lana vasega o le practical maths. E lē faamalosia. Semanū e filifili e Lucy le health, peita i, e le fetaui ma isi ana mata upu. Oloo talotalo Lucy e talosia ia aua nei tele ni vaega o le faasaienisi e lavea ai. O le mata upu lenei e lē faamalosia, ae fiafia lava iai Lucy. O le mea sili lava oloo talafeagai ma lana polokalame, ae toalete foi ana uo oloo faaauaua. E lē faamalosia. Oloo talotalo Lucy ia tele se mea na te maua mai i le mata upu lenei e fesoasoani ia te ia pe a galue i faasalalauga mo tagata lautele [public media]. PE AFAI O LE ARTS MA LE SOCIAL SCIENCES E TE FIAFIA IAI // 69

70 Laasaga 1. Economics E lē faamalosia. Ua aoga le fetu utu una i o mata upu o le NCEA ua mafai ai e Lucy ona ave le mata upu o le Laasaga 1. Sa manatu atonu e iai se avanoa e ave ai mata upu tau pisinisi i le iunivesete. E talafeagai lava la le ave o le economics i le Laasaga 1. Sa telē le faaletonu o le faai uga o le Tausaga 12 a Lucy. E o o ane i le afa o le tausaga, ua amata ona lē fiafia Lucy i le matematika ma amata ai ona lē faia ana galuega faatonu mo ana iloiloga i le taimi o le a oga. Sa lelei lava i le biology, peita i, ina ua maua ona maka e 14 i iloiloga i le taimi o le a oga, sa lē auai atu ai i le su ega o le faai uga o le tausaga. Sa feoloolo le economics, ae le o se mata upu e fiafia iai. Atonu e te manatu ua lē aoga Lucy fememea i ma fesuisuia i i taimi uma ma faaletonu po o fea e aga iai. Peita i, na lelei lava lona taumafai i le Igilisi ma le media studies ma sa maua lona faailoga i le mitiafu sa ia fuafuaina ma faatino i lana vasega o le fashion ma le design. O le fesili tele lava, o lea sana mea e fai i le tausaga fou? O nisi o ana uo oloo mafaufau e lē toe foi mai i le a oga, aemaise lava pe a maua ni a latou galuega, ae matua lē taliaina e ona matua. O Lucy e toe foi i le a oga pe mana o ai pe leai. O mata upu la ia a Lucy o le Tausaga 13. TAUSAGA 13 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 3. Igilisi Laasaga 3. Media studies Laasaga 3. Biology FAAMATALAGA E taua tele le Igilisi i le faaauau o le atina ega o le mafaufau loloto, tusitusi, ma le tomai i le faasoaina o faamatalaga. Sa lelei lava maka o Lucy o le Igilisi i le Tausaga 12 ma e fiafia foi i le mata upu. Sa fiafia lava Lucy i lana mata upu lea i le Tausaga 12 ma sa lelei ai foi ona maka. E lavea i le lisi o mata upu faamaonia o le UE. Sa lava ona maka na maua i le Tausaga 12 ua mafai ai ona faaauau i le Tausaga // MALAMALAMA I LE NCEA

71 Laasaga 3. Social studies Laasaga 2 & 3. Faafarani Tasi lea mata upu o mata upu faamaonia o le UE ua mafai ona ave e lē mana omia ni vaega e ave muamua, ma ua talafeagai lelei ma lana polokalame. [e le i maua maka e mana omia muamua mo le matematika po o isi mata upu o le faasaienisi po o mata upu foi e iai le history po o le geography, ose filifiliga lelei tele le social studies mo ia]. Ua mafai ona ave faatasi ana matāti a o le Laasaga 2 ma le Laasaga 3. A toe tepa i tua, o le lē aveina o le mata upu lea i le Tausaga 12 e lē o se filifiliga talafeagai. Peita i, o le maua o le avanoa e mafai ai ona ave faatasi le Laasaga 2 ma le Laasaga 3, ua mafai ai ona toe ave le mata upu lea e maua ai ni maka o le Laasaga 3. Ua tele lava aogā mo Lucy o le malologa i le summer [taumafanafana] ae le i amataina lona tausaga mulimuli i le a oga maualuga. O lana galuega sifi po i le fale aiga ua mautinoa ai e Lucy le taua o le tausisia o le taimi, galulue faatasi ma isi, ma le faigata ona maua o le tupe [ma le faigofie ona faaaoga]. Sa fiafia lava e feiloai atu i tagata faatau, aemaise lava tagata masani: tagata faigaluega [masani lava ona faatatope], poo tamā ma tinā matutua faatau mo fanau a latou fanau, poo le tamaloa e leai se aiga [e faitau lemu lana ana tupe siliva ma faifai lemu le inuga o lana kofe ua ave iai suka e ono]. E ui lava e lei mautinoa lava e Lucy po o le a se mea e fai pe a uma le a oga, ua mafaufau Lucy o le a matua taumafai e faaaoga ona taimi o lona tausaga mulimuli i le a oga e galue malosi ai ina ia maua se avanoa e ulufale ai i le iunivesete. O lona talatalanoa atu i le faia oga faufautua mo galuega i le a oga, ua fesoasoani ia te ia e mafaufau ai i isi avanoa na te le i mafaufauina muamua: o le tikeri o le Arts i le sociology, po o le political studies, po o le anthropology, po o se tikeri i feso ota iga ma faasalalauga, po o le European studies po o fesoota iga faavaomalo [international relations]. O le a la le tulaga o Lucy? E le i o o i le lelei na manatu Lucy e o o iai, peita i, na ausia le ulufale atu i le iunivesete, ma nai maka e mafai PE AFAI O LE ARTS MA LE SOCIAL SCIENCES E TE FIAFIA IAI // 71

72 ai ona taumafai mo le tikeri o le Arts. O lea la ua ulufale atu i le iunivesete ma aveina mata upu o le arts ma le social sciences i lona tausaga muamua, ona filifili ai lea mo le isi laasaga e aga iai. 72 // MALAMALAMA I LE NCEA

73 MANATU AUTU E pei lava o tamaiti ua filifilia le social sciences e faaauau ai lo latou taumafai, e faapena foi i tamaiti ua faamoemoe e fia ulufale atu i le iunivesete ma faaauau le taumafai i le arts ma le social sciences, e tatau ona fuafua tatau a latou mataupu o le NCEA. O faamatalaga a Jessica ma Benji ua faaali mai ai, o lou naunau i le drama, musika, poo taaloga o se faatupu fiafia tele lea, peita i o le naunau e tatau ona o faatasi ma le malosi o le mafaufau, malamalama lelei i faamatalaga, faamatalaga anagatā, fuafuaga tatau, ma faai uga e aofia ai le mafaufau faapea ma le fatu. O le faamatalaga a Lucy, ua faaalia mai ai tamaiti ua fiafia lava e faatautau ae le mafaufau i le i uga o a latou filifiliga se ia o o ina toeitiiti lava a tuai. E lelei pe ana faapea o le a oga a Lucy e iai ni a latou polokalame faata atitia e tulimata i ai le taumafai o tamaiti ma fautuaina ai tamaiti ma o latou matua. Na mata itūina e matua o Lucy le tele oni taleni a Lucy ma sa tele o la faamoemoega mo le la tama. A o le faalavelave, e lē lava lo la ua malamalama po o ni auala e mafai ai ona la ua fesoasoani e atina e taleni a Lucy i le a oga. O tulaga nei e tatau ona manatua. PE AFAI O LE ARTS MA LE SOCIAL SCIENCES E TE FIAFIA IAI // 73

74 E tele lava ni avanoa e faaauau ai le taumafai ma ni taleni i le arts, humanities ma le social sciences peita i, o le fuafuaina ma le filifiliga o mata upu a o iai i le a oga e taua tele. O le tomai i le faitautusi ma le tusitusi e taua tele, e le faapea na o le iloa le fausaga o fuai upu, po o le faaaogaina o faailoga: o le fia iloa, mafaufau loloto ma le tomai i le gagana tautala ma le tusitusi e taua tele foi. E taua tele le filifiliga o mata upu o le NCEA e fesoasoani mo le atina eina o nei tomai ma lu iina oe ina ia mafaufau loloto ma faatulaga sa o faasolosologa o manatu. E leai se mata upu e faapea e sa o pe sesē, a o le filifiliina tatau o mata upu mai le amataga ina ia mafai ona e taunuu i le sini o lou faamoemoe, o le vaega taua tele lea. O le ma oti o le faamoemoe o le tikeri e fuafua e faaauau i le iunivesete [musika, visual poo le performing arts, art ma le design, gagana], e taua tele le vave ona ave nei mata upu i le a oga maualuga ma faaauau ai lava i vasega maualuluga se ia mae a le taumafai i le a oga maualuga. Ia mautinoa oloo e aveina vaega talafeagai o le mata upu autū e pei o le Igilisi. Afai e lē o le Igilisi lau gagana muamua, ma e te mana omia le fesoasoani, ia mauatinoa oloo silafia e le a oga le ituaiga fesoasoani oloo e mana omia. E lē faapea o le mana omia o le fesoasoani ina ia sosolo lau tautala i le gagana Igilisi, o le a lē mafai ai ona e ausia tulaga maualuga i le Igilisi ma isi mata upu [e iai le history, media studies poo le economics] e mana omia le lelei o le tomai i le faitautusi ma le tusitusi. O le pasi o mata upu i laasaga ta itasi e taua tele mo le faaauau o le taumafai i laasaga maualuluga. E le gata i le aofaiga o maka, ae faapena foi le ausiaina o matāti a faapitoa. Ia mautinoa e te malamalama i nei vaega i le amataga o tausaga ta itasi. O le tatala o lau filifiliga e taua tele tusa lava po o ua e mautinoa o le mata upu oloo e faamoemoe e faaauau i le iunivesete o le drama, po o polokiki, po o se isi lava mata upu. Fuafua lelei po o le a le mea e te mana o ai, ae ia tatala pea le faitoto a mo isi avanoa. 74 // MALAMALAMA I LE NCEA

75 O le lelei o le tomai i fuainumera e taua tele foi, aemaise lava le social sciences e pei o le sociology, geography po o le economics auā e faamoemoe i le tomai o statistics a latou su esu ega. O le ausia la o le Laasaga 2 i le matematika ma se iloa o le statistics e taua tele. Atina e le tomai i le galue lava o oe ia auā e aogā tele pe a e oo atu i le iunivesete. O mata upu o le faasaienisi e tele ina faatulaga, ma e tele i lesona faifai soo i le laboratory, ma e faatulaga le ta iala e tulimata i. I le arts ma le social sciences, o le tele o a oa oga e faalagolago i lou faitau tusi ma malamalama, su esu e i mata upu o galuega faatonu, o le tomai i le fetu utu una i o manatu ma faaaogā e faaalia ai lou tomai ua maua i le faaaogā o lou mafaufau. E pei lava o isi mata upu e su esu e ai, o le arts ma le social sciences e te iloa ai isi vaega e te le i mafaufauina muamua philosophy, anthropology, political science, etc. o le avenina o mata upu eseese i lou tausaga muamua, o lou tofo atu lea i le tele o mata upu, o lea e aua ai le fefe fua pe a sui lou mafaufau i le mata upu sa e mafaufauina muamua, po o ua e toe iloaina se tasi mata upu e te fiafia iai ma e manatu loa o le a avea ma au autū. PE AFAI O LE ARTS MA LE SOCIAL SCIENCES E TE FIAFIA IAI // 75

76

77 4 PE AFAI O LE PISINISI MA LE COMMERCE E TE FIA AGAI IAI // 77

78 FAAMATALAGA AMATA Mo tamaiti uma oloo fia saili ni a latou galuega i tulaga tau pisinisi, management, finance po o economics, e tele lava ni avanoa e maua ai ni galuega e aofia ai le: Accounting Business management Financial planning Human resource management Public relations Advertising and marketing Market research Taxation Property development, management po o le valuation International trade Commercial law Economics Business information systems O nisi o tamaiti e fiafia i le pisinisi ma le commerce ona e faamoemoe e fia amata lava ni a latou pisinisi, galulue i le vaega o fefaataua iga, pe atina e foi le tomai e galue ai i le vaega o pulega mo tagata lautele [ofisa o le malo, iunivesete, ofisa o le soifua maloloina, po o ni kamupani tetele i totonu o le atunu u pe faavaomalo ese ese. E tele lava ni tikeri ese ese i iunivesete e tapena ai oe mo se galuega i mea tau pisinisi po o pulega, ma o iunivesete ese ese latou te ofoina tikeri e tai tutusa e ese ese igoa, po o tikeri e tai tutusa lava igoa ae eseese mamao. Ia siaki lelei poo le tikeri i mea tau pisinisi a oa oga tau pisinisi po o le commerce e maua ai avanoa e faaautū ai le tikeri i le mata upu e te fiafia iai ma talafeagai ma oe, po o le finance, marketing, human resources, po o se isi vaega. 78 // MALAMALAMA I LE NCEA

79 JACK Na fai lava le filifiliga a Jack e le i taitai o ia e avea ma pule o se kamupani faavaomalo e pei o Saarchi and Saarchi, po o PricewaterhouseCoopers. E ui lava e le i o o ona matua i se iunivesete, sa galulue malosi ma faafoe ai lava e laua la laua pisinisi la itiiti. Sa faamalosi laua ia Jack i le taua o le galue malosi, ma sa una i Jack e galue e maua ai tupe fufuluina o ipu, faiga o lana mea ai o le a oga, moa le vao, fufulu mamā ma polesi le taavale a le aiga [ae le i faatagaina e ave le taavale]. O le mea mulimuli lava, o lana galuega lea pe a tu ua le a oga o le teu oloa i le supermarket, ma faasao le 20% o lona totogi e fesoasoani i le totogiina o lona pili pe a faaauau le taumafai i le iunivesete. E GALUE MALOSI JACK I LE A OGA FAAPEA FOI PE A TUUA LE A OGA AE SA TAALO MALOSI FOI E galue malosi Jack i le a oga faapea foi pe a tu ua le a oga. E taalo malosi foi. E fiafia i le faase e i le galu ma le matafaga, galue i lana taavale, pātī, musika leotele ma le inu. Ua oo atu nei i le taimi e ulufale atu ai i le iunivesete e amata ona galue aga i i le galuega oloo moe miti iai. Ae faapefea ona oo mai i lea tulaga? I le Tausaga 11, sa ave uma e Jack mata upu faamalosia: Igilisi, matematika ma le faasaienisi, ina ia mautinoa oloo aofia ai matati a e fesoasoani i nisi mata upu e fia faaauau ai le taumafai mulimuli. Sa fai ana galuega faatonu, ma matua filifili toto a ana mata upu e fia ave. Sa mana omia e lana a oga le ave o mata upu e ono. Ona o lona naunauta iga ia maua lona conjoint degree, ma ua ia iloa foi e matua faigata lava le tauvā atu iai, na iloa lelei lava e Jack le taua o le galue malosi ina ia maualuluga le tulaga o ona maka ia maua le Merit ma le Excellence. O ana mata upu ia o le Tausaga 11. PE AFAI O LE PISINISI MA LE COMMERCE E TE FIA AGAI IAI // 79

80 TAUSAGA 11 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 1. Igilisi Laasaga 1. Matematika Laasaga 1. Faasaienisi Laasaga 1. Economics Laasaga 1. Accounting Laasaga 1. History FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 1. E taua tele le ausia o maka o le faitautusi ma le tusitusi o le NCEA i le Laasaga 1, ma ausia vaega mana omia muamua pe a faaauau le taumafai i le Igilisi ma isi mata upu e fesoota i ma le Igilisi i le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1. E taua tele le ausia o maka o le numera i le Laasaga 1 o le NCEA, ma ausia vaega mana omia muamua pe a faaauau le taumafai i le matematika ma isi mata upu e fesoota I ma le matematika i le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1 [I le a oga a Jack]. E taua tele lea mo Jack pe afai e fia faaauau lona taumafai i le, biology, chemistry, po o le physics i le Laasaga 2. E lē faamalosia. E talafeagai le ave o le economics pe a faaauau le taumafai i le iunivesete i le pisinisi ma le commerce. E lē faamalosia. E talafeagai le ave o le accounting pe a faaauau le taumafai i le iunivesete i le pisinisi ma le commerce. E lē faamalosia. E talafeagai le history ona e taua mo le a oa oga i le atina ega o le mafaufau loloto ma le tomai i tusitusiga. Na manuia le faai uga o le taumafai o Jack i le Tausaga 11 [maua le tusipasi i le Laasaga 1 ma faamaonia i le Excellence], o le lu i la mo Jack o le taumafai lea e faaauau ai pea le galue malosi i le Tausaga 12. E mana omia lava le faaauau o ana mata upu autū o le Igilisi ma le matematika, ma ia faaauau pea le economics, ma le accounting ina ia tausisia pea lana miti o le faaauau lea o le a oa oga i le iunivesete mo se tikeri i tulaga tau pisinisi. Ua ia filifilia e faaauau le faasaienisi, ma filifili ai le biology, ae ua toe sui lona mafaufau i le history ma sui ai loa i le geography e atoa iai le ono o ana mata upu. 80 // MALAMALAMA I LE NCEA

81 TAUSAGA 12 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 2. Igilisi Laasaga 2. Matematika Laasaga 2. Biology Laasaga 2. Economics Laasaga 2. Accounting Laasaga 2. Geography FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 2. E taua tele le ausia o maka o le Igilisi mo le UE ma faaauau ai le atina ega o le mafaufau loloto ma tomai i tusitusiga ma le faatinoina o le faailoaina o faamatalaga. E faamalosia i le Laasaga 2. O le matematika e iai le algebra e talafeagai mo tapenaga mo le faaauau o le taumafai i le statistics ma le calculus. E mana omia e le a oga a Jack le ave o se mata upu o le faasaienisi i le Laasaga 2. E lē faamalosia. E talafeagai le economics mo le faaauau o le taumafai i le pisinisi ma le commerce i le iunivesete. E lē faamalosia. E talafeagai le accounting mo le faaauau o le taumafai i le pisinisi ma le commerce i le iunivesete. E lē faamalosia. E talafeagai le geography ona e aogā mo le a oa oga faalaua itele ma le atina ega o tomai i le mafaufau loloto ma tusitusiga. [ e mana omia e Jack le faatagaga faapitoa e ave ai le geography i le Laasaga 2, ona e le i aveina i le Laasaga 1, peita I o le lelei o lona taumafai i le faai uga o le Tausaga 11, ua lava ma totoe e ono malie mai ai le ulu o le geography e ave lana mata upu lea i le Tausaga 12]. Ina ua faai u le Tausaga 12 o Jack, ua matua mautū lava faamaumauga i le maoa e o lona taumafai ma ua faafaigofie ai foi ona sui sana filifiliga e faapitoa i le faasaienisi po o le faipisinisi i lona tausaga mulimuli i le a oga. Ina ua Iloilo le taumafai o Jack i le taimi nei, ma ni avanoa ua matala mai nei mo ia, sa filifili lava e Jack e mulimulita i i lana miti na amata mai ai, o le tulimata i lea o le tikeri i le tulafono ma le economics. Sa faamalosia e se tasi o ona faiaoga ina ia auai i le YES [the Young Enterprise Scheme], oloo faafoeina e le Young Enterprise Trust ma PE AFAI O LE PISINISI MA LE COMMERCE E TE FIA AGAI IAI // 81

82 oloo ofoina atu i nisi o a oga. E aofia ai ni tamaiti e amata lava e latou pisinisi ma avea ai ma board o directors e fai ni oka ma fuafua, maketi ma faatau atu a latou oloa. O tamaiti e iai i lea polokalame e vaavaaia ma ta ita ia ma fautuaina e tagata fai pisinisi ua iai le tomai masani i totonu o le latou itumalo, ma iloiloina a o faatinoina le polokalame aemaise foi su ega i le faai uga o le tausaga. Ona o Jack e le masani ona auai ini faatinoga fai faatasi e pei o au taaalo, drama po o kalapu o tu ma aganuu, o se avanoa lelei tele lea mo Jack e atina e ai lona tomai faata ita i ma le galulue faatasi ma isi, va fealoa i ma isi, aemaise foi tomai faapitoa mo le pisinisi e iai le fuafuaina o tupe, fuafuaga ma le gafataulimaina o faafitauli. O se itu ua sili ona fiafia ai Jack, ona o le fautuaina lea ma lagolagoina e tagata ua iai le tomai i le faipisinis mai lona lava itumalo, ma e mafai ai foi ona fesiligia ai i latou ina ia faasoa mai lo latou tomai. O le YES e lē lavea i le NCEA [ae mafai ona faaaoga maka i le tusipasi o le NCEA], ma sa filifilia e Jack e faaopoopo i le lima o ana mata upu o le NCEA ai lo le sui ai o se isi o ana mata upu. O lana polokalame la lea o le Tausaga 13. TAUSAGA 13 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 3. Igilisi Laasaga 3. Statistics Laasaga 3. Economics Laasaga 3. Accounting FAAMATALAGA E talafeagai le Igilisi mo le a oa oga o le Tulafono. E taua foi mo le atina ega o le mafaufau loloto ma tomai i tusitusiga ma le faatinoina o le faailoa o faamatalaga. O le a oa oga o le economics i le iunivesete [aemaise lava le econometrics] e mana omia lava le mautū o le tomai i le matematika. O su esu ega i le economics e mana omia le iloa o le statistics. E talafeagai le economics i le iunivesete i le pisinisi ma le commerce. E talafeagai le accounting i le iunivesete i le pisinisi ma le commerce. 82 // MALAMALAMA I LE NCEA

83 Laasaga 3. Geography E le o ni mata upu o le NCEA Young Enterprise Scheme [YES] E lē faamalosia. E talafeagai le geography i le a oa oga lautele faapea foi le iai i le iunivesete i le pisinisi ma le commerce. Faaopoopo i mata upu faamaonia e lima o le NCEA. O le YES e maua ai e Jack avanoa e mata itūina ai ona tomai i si osi omaga ese ese, Iloilo nisi o ona manatu, ma faata ita i le galulue faatasi ai ma isi i le faatinoina o se poloketi i vaega tau pisinisi. Sa matua mata itūina lava e Jack lana NCEA. Sa ia mautinoa le ala e fia aga i iai ma sa matua malamalama lava i le tulaga e galue agai iai. [avea o le economics ma le accounting i le Laasaga 3 e le i talafeagai: o le lelei o pasi i le Igilisi, matematika, ma le history poo classics atonu ua lava ma totoe e ulufale atu ai i le polokalame. Peita i, na manatu lava Jack e sili ona vave ona amata i mata upu ina ia masani ai i le utuvagana ma manatu e faatatau tonu i ia mata upu]. E taua tele lona tomai na maua mai i le YES, peita i, semanū e sasi ai lana faatatau ona ua tau alu uma lona taimi i e faataunu u ai le poloketi ae tau le ano ai i isi ana mata upu. Toeitiiti lava, ae le i afaina! O se lesona lelei tele mo le fuafuaina o le taimi aemaise le tausisia o mea e tatau ona ave iai le faamuamua. Ina ua mautū e fia ave lona tikeri fesootai i le Tulafono ma le economics, sa ia siakiina vaega e mana omia e ulufale ai i le iunivesete ua ia filifilia e fia faaauau ai lona taumafai. Ua ia iloa afai na te le i ausiaina ni maka ma le Merit po o le Excellence, o lona uiga e tatau ona ia taumafai ia maua ni maka e ova atu i le 100 i mata upu faamaonia e lima i le Laasaga 3. O lana filifiliga o le faamoemoe lea ia maua ni maka 16 po o le 18 i mata upu ta itasi, ma o le afa o ia maka ia maua ai le Merit po o le sili atu. O polokalame a nisi iunivesete, e mana omia tamaiti ina ia faauma a latou mata upu faapitoa i le Laasaga 3 [ft. chemistry mo medicine, po o le physics mo le faainisinia], ma sa faamautinoa foi e Jack ua ia siakiina PE AFAI O LE PISINISI MA LE COMMERCE E TE FIA AGAI IAI // 83

84 ia mea mana omia. Sa ia iloa o mata upu faamaonia uma e lima sa ia aveina i le Tausaga 13, oloo iai i le lisi mo le tikeri fesoota i o le Tulafono ma le commerce, o lona uiga e leai lava se faaletonu i lea vaega. O le faavasegaina o maka e faatulaga ai tamaiti e mafai ona ulufale ai i polokalame o tikeri faapitoa e ese ese lava i iunivesete ta itasi, peita i e masani lava e lua maka e maua i le pasi ma le Achievement, 3 e maua i le pasi e maua ma le Merit, ae 4 i le pasi e maua ma le Excellence. O le faata ita iga oloo i lalo oloo faalagolago lea i le polokalame oloo faaaogaina i le Iunivesete a Aukilani sa filifilia ai tamaiti e ulufale i le iunivesete i le O le atoaga o togi sa faavasegaina e faalagolago i: Maualuga o mata upu faamaonia o le Laasaga 3 mai le lisi Maualuga o le 24 maka mai mata upu ta itasi [na o matati a ua ausia] 80 maka sili atu ona lelei Ina ia mautinoa lona tulaga i le tikeri fesoota i o le commerce ma le tulafono [BCom/LLB], sa mana omia e Jack se tulaga o ni togi e 210. O le a la le tulaga o Jack? I le faai uga o su ega a Jack o le NCEA, ua ia ausia le tulaga e sili atu ai lo le maualuga faatulagaina o togi, ma ua mautū lona avanoa e ulufale ai e faaauau lona tikeri ua ia filifilia. Ae se i taga i toto a ane lava i maka sa ia ausia ua mafai ai ona taunuu i lona faamoemoe. Sa ia faai uina mata upu e lima i le Laasaga 3 i le lisi o mata upu faamaonia ma le aofa i o maka e 106 i le Laasaga 3, 46 o ia maka e maua ma le Merit poo le Excellence faaopoopo iai ma le 24 o maka na maua mai i le Young Enterprise Scheme. Ua matua sili atu ai lo maka mana omia mo le UE. Ana faapea e lē ausia e Jack ia togi faatulagaina mo lona tikeri fesoota i, e maua lava lona avanoa ae faalagolago i le aofa i o tamaiti sa talosaga, ae pe to afia foi e i luga atu o ia o latou tulaga. Ana faapea foi la e leai sona avanoa i le tikeri fesoota i, e mafai ona ulufale i le 84 // MALAMALAMA I LE NCEA

85 Siata 2: Faata ita iga o le faavasegaina ma le faatulagaina o maka o le NCEA i le Laasaga 3 MATA UPU FAAI UGA FAAVASEGAINA MAKA MO LE FAATULAGAGA O TOGI Igilisi Statistic ma le Modeling Economics 6 Execellent 6 Merit 14 Achieved 10 Merit 10 Achieved 4 Execellence 4 Merit 12 Achieved 6 x 4 = 24 6 x 3 = x 2 = 24* x 3 = x 2 = x 4 = 16 4 x 3 = x 2 = Accounting 16 Merit 10 Achieved** 16 x 3 = Geography 14 Achieved E leai ni maka YES Faatulagaga o togi Maua maka e tutusa ma le NCEA 24 Achieved*** E leai ni maka 216 * O le maualuga o maka e 24 i mata upu ta itasi. O maka e sili atu e lē taulia. ** O le maualuga o maka e 80 e faaaogā e faavasega ai tulaga o togi. O maka faaopoopo e le aofia ai i le faavasegaga. *** Na o mata upu oloo lavea i le lisi o mata upu ua faamaonia e taulia, ae na o le lima lava mata upu e lavea. O lona uiga o maka mai le YES e lē aofia ai i le faavasegaga. iunivesete e su e lona Bachelor of Commerce poo le Bachelor o Pisinisi ma le Information Management o ni tikeri ta itasi [e mana omia maka e 180] po o le Bachelor o le Arts [e mana omia maka e 150]. O ia filifiliga uma e maua ai lona avanoa i nisi pepa o le tausaga muamua i PE AFAI O LE PISINISI MA LE COMMERCE E TE FIA AGAI IAI // 85

86 le tulafono, ae afai e ausia le B+ i ana pepa o le tulafono ma isi pepa, e maua ai lona avanoa e filifili ai le ave o pepa o le tausaga lua i le tikeri o le tulafono [LLB ]. [A faatulaga la le taumafai o Jack, o le UE e 3 mata upu oloo i le lisi o mata upu faamaonia o le NCEA e 20 maka i mata upu ta itasi, e leai se mea i luga a e o le Achieved, e maua maka e 120 mo le faatulagaga. E lē lava maka e mautinoa ai se avanoa i le Iunivesete a Aukilani i so o se itu aiga tikeri, ae atonu e lava e ulufale ai i se isi iunivesete.] I le faai uga o le Tausaga 13, na maua ai se tasi a oa oga lelei mo Jack. O le pātī sa ia fesoasoani e fuafuaina e faailoga ai le faai uga o su ega o le NCEA na oo ina lē mafai ona faafīlemū. Ua tau ai atigi fagupia i le faato aga a tua oi ma ta ei i pou o le pa, o ana uo e to alua ua manunu a i le fusu aga, ma ua telefoni ai leoleo. Toeitiiti lava a telē le faaletonu. O le a afia ini faafitauli e aofia ai leoleo, o se amataga sili lea ona le mana omia e Jack ao sauni atu e amata ona aotau mo se galuega sa moemiti iai. ANA O Ana e sau mai le aiga e to aono tamaiti. E iai lona tuagane matua oloo a otau e avea ma leoleo, o lona uiga o ia le tagata matua lea oloo iai nei i lona aiga. O lona uiga o lana matafaioi o le vaai lea o ona uso ma ona tuagane laiti, Ma ia mautinoa ua uma ona iai le latou mea ai o le taeao ma ua sauni mo le a oga i le taeao, laufalī a latou squabbles, fesoasoani i le faiga o le mea ai, ma tapena le fale i taimi uma. E u umi lava itula e faigaluega ai matua o Ana, ua ia iloa lelei lava la, e faalagolago tele ia te ia mo le vaaiga o nai ona tei laiti. E iai taimi e lē fiafia ai Ana i le tele o le mau fe au, ae tele lava ina ia faataunuuina ona o mea e mana omia. A manatu loa i le faatulagaina o tagata! O le matua siamupini lava Ana i le faifai lemu ae malosi le faatonuga. 86 // MALAMALAMA I LE NCEA

87 O le matauina e Ana o le galulue malosi a ona matua le totogi maualalo e maua e lona tinā ua faamalosi ai Ana ia maua sona tusipasi taualoa ma maua sana galuega e mafai ai ona ola to atasi ma maua ai ni tupe lelei. O ia le tagata muamua o lona aiga o le a ulufale atu i le iunivesete. E pala ai ae toe fiafia foi. O le faamalosi au mo Ana o lana miti ina ia faia lava sana ia pisinisi e ave ai lona tina e folau i le Pasefika. E na o la ua lava, e leai ni mea ai e kukaina, leai ni ipu e fufulu! Ua iloa foi e manana o ona matua ina ia avea ia ma faata ita iga i ona tuagane ma uso laiti. Afai ae manuia ia, e lē taumate e mulimuli atu ai foi latou. ATONU E SILI ATU ONA FIAFIA LE VAAIGA O TAGATA AI LO LE FAAFESAGA I MA FUAINUMERA I LE ASO ATOA O Ana e fiafia tele i fuainumera ma e matua faifai mea mae a. E lelei tele i le faasoasoaina o ana tupe e maua mai i ona matua, o tupe e maua mai i ana meaalofa o lona aso fanau ma le kirisimasi e maua mai lona tinā matua. E fiafia tele ae avea ia o se accountant- na te vaaia faamaumauga o tupe a se kamupani poo se pisinisi, ma saunia lipoti o tupe, ma iloiloina faatinoina o tupe ina ia mata itūina poo maua ni tupe a le kamupani i ana faatinoga. E lē afaina le amata i le faigaluega i se isi tagata, ao le faatuina lava o sa u accountancy pisinisi, e sili atu ona lelei. E ui lava o le accountant e fiafia iai, e lē o mautinoa e Ana pe tatau ona faapumo omo o lana filifiliga i le taimi nei. Atonu o le ave o le accounting o se tasi o ana mata upu o le NCEA o le a maua ai le avanoa e iloa ai ma malamalama i le accountancy, ae pe talafeagai foi mo ia. E fiafia foi Ana e faigaluega i le human resource management, e vaaia tagata e faigaluega i faalapotopotoga tetele e iai le city council, poo le Air New Zealand- i le recruitment, employment contracts, performance, PE AFAI O LE PISINISI MA LE COMMERCE E TE FIA AGAI IAI // 87

88 benefits, soifua maloloina ma le malu puipuia, ma faafouina. E talitonu Ana e tatau ona amanaia ma faaaloalo i tagata uma ma e tatau foi ona malamalama pule o fale faigaluega i tagata faigaluega e pei o ona matua ma lagolago pe ma i se tasi o latou fanau, ma le taliaina se ovataimi e ofoina i se taimi pu upu u. Atonu e sili atu ona fiafia le vaaiga o tagata ai lo le faafesaga i ma fuainumera i le aso atoa. Ona o avanoa ese ese mo galuega mo le lumana i, sa faaaogāina e Ana fautuaga ina ia tatalaina le avanoa i le filifiliina o ana mata upu mo le NCEA ma le toto a. Oloo atagia mai i lana polokalame o le Tausaga 11. TAUSAGA 11 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 1. Igilisi Laasaga 1. Matematika Laasaga 1. Faasaienisi Laasaga 1. Accountancy Laasaga 1. Economics Laasaga 1. Geography FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 1. E taua tele le ausia o maka mo le NCEA i le Igilisi i le Laasaga 1, ma maua ai vaega e mana omia muamua mo le faaauauina o le taumafai i le Igilisi ma isi mata upu e fesootai ma le Igilisi i le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1. E taua le ausia o maka i le numera mo le NCEA i le Laasaga1 ma maua ai ma vaega e mana omia muamua mo le faaauauina o le taumafai i le matematika ma isi mata upu e fesoota i ma le matematika i le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1. [I le a oga a Ana]. E taua le faasaienisi pe afai e tatala pea ana filifiliga ma filifili e ave le biology, chemistry po o le physics i le Laasaga 2. E lē faamalosia. E talafeagai le Accounting pe afai e ave le pisinisi ma le commerce i le iunivesete. E lē faamalosia. E talafeagai le economics pe afai e ave le pisinisi ma le commerce i le iunivesete. E lē faamalosia. E talafeagai le geography i le a oa oga lautele ma le atina ega o le mafaufau loloto ma tomai i tusitusiga. 88 // MALAMALAMA I LE NCEA

89 Ao iai Ana i le Tausaga 11, sa taalo i le au netipolo a le a oga mo le vaega laiti, ma sa iai foi i le aufaipese a le a oga. E ui lava e lē o mafaufauina e Ana e ave lana musika po o le physical education, sa fiafia lava e pese ma taalo netipolo, ma o avanoa ia sa malolo mai ai i le faitautusi ma le fai meaa oga. O le avanoa lea sa auai i se vaega to atele ma fefaasoa i ai i se mea e fiafia faatasi uma iai. O le Tausaga 12 sa filifili ai e Ana e faaauau le Igilisi, matematika, accounting, economics ma le geography, ma filifili e alo ese mai le faasaienisi ae ave le drama. Na mana o lava i mata upu e iai le media studies po o le photography, e faalautele ai lona a oa oga, peita i, e le i avea i lana a oga. E ui lava e le i avea le drama i le Tausaga 11, peita i sa manuia lona taumafai i le Igilisi i le Laasaga 1, o lea na faamaonia mai ai e le ulu o le mata upu e ave lana drama i le Laasaga 2. O ana mata upu e ono mo le Tausaga 12 oloo lisiina i lalo. TAUSAGA 12 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 2. Igilisi Laasaga 2. Matematika Laasaga 2. Accounting Laasaga 2. Economics Laasaga 2. Geography FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 2. E taua tele le maua o maka i le faitautusi ma le tusitusi mo le UE, ma le faaauau o le atina ega o le mafaufau loloto ma tomai o tusitusiga ma le faatinoina o le faaalia o faamatalaga. E faamalosia i le Laasaga 2. O le matematika ma le algebra e talafeagai mo tapenaga pe afai e faaauau le taumafai i le statistics ma le calculus. E lē faamalosia. E talafeagai le accounting pe afai e faaauau le taumafai i le pisinisi ma le commerce i le iunivesete. E lē faamalosia. E talafeagai le economics pe afai e faaauau le taumafai i le pisinisi ma le commerce i le iunivesete. E lē faamalosia. O le geography e talafeagai mo le a oa oga lautele ma le atina ega o le mafaufau loloto ma tomai o tusitusiga. PE AFAI O LE PISINISI MA LE COMMERCE E TE FIA AGAI IAI // 89

90 Laasaga 2. Drama E lē faamalosia. O le drama e talafeagai mo le a oa oga lautele ma le atina ega o le fetu utu una i o le mafaufau ma tomai o le faatinoina o le faaalia o faamatalaga. E ui lava sa fiafia Anna i ana mata upu uma, aemaise ai lava le matematika, accounting ma le geography, sa matua faigata lava mo ia le Tausaga 12, pe a faatusatusa i le Tausaga 11. O mata upu sa ia filifilia na matua faalautele ai lana utuvagana, ma o ana vasega uma i soo se taimi e maua ai upu fou ma manatu fou. E tatau lava ona mautinoa ia matua galue malosi i le tausaga atoa, i ana galuega faatonu mo le fale ma ia tapena lelei mo iloiloga. O nisi o ana uo e foliga e le mana omia le galulue malosi, peita i sa ia iloa e tatau ona galue ina ia maua ni ona maka. E le i fesoasoani tulaga sa o o iai le aiga. Sa faia le ta otoga o lona tinā ma sa le mafai ona faigaluega mo le lua masina, ma o le isi lea faaopoopoga i le mamafa o lana avega ma ona tiute i le aiga. Sa faaopoopo le tele o ana fe au i le fale, aemaise le tulaga tau tupe, ua lē lava le faasoa, ae ua mana omia ni ona se evae mo le malaga a lana vasega o le geography. Sa faigata ona maua se taimi e fai ai ana mea oga ma fai fe au. Sa tumau pea i lana netipolo ona o le auala lea sa mafai ona faagalogalo ai nisi ona mafatiaga, ma so o se avanoa lava e maua, e faaaoga le homework centre a le a oga e tau faa uma ai nisi ana meaa oga. Sa lelei lava le Laasaga 1 a Anna, ae sa faaletonu lana Laasaga 2. E le i tele ni Merits ma ni Execellence, ma sa lē pasi foi le isi ana matāti a o le drama, sa manatu e faigofie. O se faanoanoaga tele lea mo Anna. Peita i, na pasi lana tusipasi o le Laasaga 2, ma sa lava foi ona maka i ana mata upu uma e mafai ai ona ave ana mata upu e mana o ai mo le Tausaga 13. Sa telē lava le fesoasoani a lona faia oga ina ua faamanatu ia Ana, o lea ua taunuu mai i le faai uga o le Laasaga 2, o le mea lea e totoe, o le taumafai ia lelei ona maka i le Tausaga 13. Sa amata le Tausaga // MALAMALAMA I LE NCEA

91 a Anna ma lona naunauta iga ina ia lelei lona taumafai. Sa fai lana faai uga e faaauau lana netipolo, ae poo le a lava sona naunau i le aufaipese, a o se lu i tele mo ia le taumafai lea e auai i a oga pese, afai e filifili se mea o le a taatia, o lona uiga o le aufaipese o le a ta atia. O ana mata upu la ia o le Tausaga 13. TAUSAGA 13 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 3. Igilisi Laasaga 3. Statistics Laasaga 3. Economics Laasaga 3. Accounting Laasaga 3. Geography FAAMATALAGA E taua tele le Igilisi i le atina ega o le mafaufau loloto ma tomai i tusitusiga ma faatinoga o le faaalia o faamatalaga. E taua tele pe afai e faaauau le taumafai i le iunivesete i le accounting ma le economics. E talafeagai le economics pe afai e faaauau le taumafai i le pisinisi ma le commerce i le iunivesete. E talafeagai le accounting pe afai e faaauau le taumafai i le pisinisi ma le commerce i le iunivesete. Sa fai le filifiliga a Anna i le drama ma le geography. Sa filifili e Anna le geography ona sa manatu e maua ai ni ona togi lelei ma e faigofie foi ona ia fuafuaina ona taimi ai lo le drama. O le faamaoni, tinoū ma le pulea lelei o taimi o Anna, e le i faaletonu lava sona taui. Sa faai uina lona Tausaga 13 ma ona maka e 96 o le Laasaga 3, na maua uma mai i ana mata upu faamaonia. Sa matua lelei lava lona taumafai i le accounting ma le statistics, ma sa manatu ai loa o le a talosaga mo lona tikeri o le pisinisi, ae faaautū i le accounting. E le gata ina lelei tele Anna i le numera, ae sa ia matauina foi, e lelei tele ma fiafia i le fuafuaina oni galuega faamatematika, ma ua ia mautinoa ai e maua sana galuega lelei pe a mae a lona taumafai i le iunivesete. Atonu e le ano iai isi tamaiti, a o Anna, e taua tele ia te ia le mautinoa e maua sana galuega. PE AFAI O LE PISINISI MA LE COMMERCE E TE FIA AGAI IAI // 91

92 MICHAEL O Michael e a o oga faatasi ma Anna. E sau mai le ituaiga aiga e iai le aiga o Anna, ma ua iloa lelei le mana oga o ona matua, ia lelei lana a oga. E le o malamalama lelei Michael i le uiga o lea mana oga. E matua le malamalama lava po o le a lana mea e fai i le a oga, a o fea foi e aga i iai. O le tele ia o ona mafaufauga. Sa ia vaaia ia i le lumanai o pulea se faletalimalo tele, po o se kuka ta uta ua o le TV, po o se tagata na te su iina ni lavalava mananaia e faapipi i ai lana ia lava leipo. Ae iai foi matafaioi a Michael: e masani ona ia kukaina le mea ai a lona aiga pe a tuai ona manava lona tinā, e vaaia foi le fanau laiti e to atolu a lona tausoga pe a faigaluega i le faai uga o le vaiaso. SA IA VAAIA IA I LE LUMANAI O PULEA SE FALETALIMALO TELE, PO O LE AVEA MA SE KUKA TA UTA UA O LE TV, PO O SE TAGATA NA TE SU IINA NI LAVALAVA MANANAIA E FAAPIPI I AI LANA IA LAVA LEIPO O Michael e lelei tele i taaloga, e matua poto e siva, o se ta ita i lelei ma [o le manatu o teine] e aulelei. E poto foi. E latalata i tamaiti e maualuluga maka i le matematika ma le faitautsi ma le tusitusi i le Tausaga 10 ma sa tuu i mata upu autū uma i le Tausaga 11. Na tele lava se faatuatuaga iai o ona faia oga. E talitonu lava e matua faigofie le NCEA ia Michael. O le a se faaletonu e ono tupu? E leai se faaletonu o le Tausaga 11, aua na tuu Michael i le matematika, faasaienisi ma le Igilisi e faalagolago i le faai uga o lona Tausaga 10. Sa ia filifilia le physical education, technology ma le hospitality o ana mata upu lē faamalosia. 92 // MALAMALAMA I LE NCEA

93 TAUSAGA 11 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 1. Igilisi Laasaga 1. Matematika Laasaga 1. Faasaienisi Laasaga 1. Physical education Laasaga 1. Technology [mechanical engineering] Laasaga 1. Hospitality FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 1. E taua tele le ausia o maka o le faitautusi ma le tusitusi o le NCEA i le Laasaga 1, ma maua ai vaega e mana omia muamua pe afai e faaauau le taumafai i le Igilisi ma mata upu e fesoota i ma le Igilisi i le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1. E taua tele le ausia o maka o le numera o le NCEA i le Laasaga 1. Ma maua ai vaega mana omia muamua pe afai e faaauau le taumafai i le matematika ma isi mata upue e fesoota i ma le matematika i le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1 [I le a oga a Michael]. E taua tele le faasaienisi pe afai e tatala lana filifiliga ma mana o e ave le biology, chemistry ma le physics i le Laasaga 2. E lē faamalosia. E lē talafeagai ma le mana o o Michael i le pisinisi ma le creative aspirations, ae na filifilia e Michael ona e fiafia i taaloga, ma fiafia ina ia maua lona tino malosi. E lē faamalosia. E lē talafeagai foi lea mo Michael ma ona mana oga, ae ona e lē ofoina e lana a oga le graphics poo le fashion & design i mata upu o le technology. Na ia filifilia ona oloo aveina e ana uo, ma e na te fia iloa ona fai taavale. E lē faamalosia. E talafeagai lava lea mo Michael pe a tuu atu i lona mana oga o le fia avea ma pule o se faletalimalo poo se kuka, peita i e na o matāti a [unit standard] e maua ai, e lē telē se avanoa e maua ai sona a oa oga e mafai ai ona faaauau lona taumafai i se iunivesete. O filifiliga a Michael i le Tausaga 11 e atagia mai le tele o ona tomai ma mea e fiafia iai, peita i, e le i fuafua lelei ana filifiliga. O lona uiga, sa faalagolago le filifiliga a Michael i mata upu e fiafia iai ma manatu e manaia, ae lei mafaufau Michael e filifili ana mata upu e PE AFAI O LE PISINISI MA LE COMMERCE E TE FIA AGAI IAI // 93

94 talafeagai mo ia ma mana omia mo ana tapenaga mo le ulufale atu i le iunivesete. Sa lelei le faai uga o ana su ega i le Tausaga 11. Na ia maua le aofa iga o maka e na maua i le Igilisi, 28 i le matematika ma le 23 i le faasaienisi. O le mea taua, o le afa o maka na maua i mata upu na maua ai le Merit ma le Execellence. O se amataga lelei, e galue loa agai iai. A o le mea na tupu, e le i iai ni fautuaga lelei mo lona a oa oga na maua i lona Tausaga 12, ma ua alu ese ai mai le ala sa tatau ona tausisia, ae fefiloi ana mata upu ma foliga mai e le i mafaufau lelei ma malamalama i lana filifiliga. Sa faaauau lana Igilisi ma le matematika ma sa ave le biology o lana mata upu o le faasaienisi. Sa faaauau foi le physical education [sa filifilia foi i le auliki a le a oga]. O le taimi nei ua mana o ai e ave lana pisinisi i le iunivesete ma ave ai loa le accounting ma le economics i le Laasaga 1. O lana polokalame la lea o le Tausaga 12. TAUSAGA 12 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 2. Igilisi Laasaga 2. Matematika Laasaga 1. Accounting FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 2. E taua le maua o maka i le faitautusi ma le tusitusi mo le UE ma le faaauauga o le atina ega o le mafaufau loloto, ma tomai o tusitusiga ma le faatinoina o le faaalia o faamatalaga. E faamalosia i le Laasaga 2. O le matematika ma le algebra e talafeagai mo tapenaga pe afai e faaauau le taumafai i le statistics ma le calculus. E lē faamalosia. O le accounting e talafeagai pe afai e faaauau le taumafai o Michael i le pisinisi ma le commerce i le iunivesete, a o le Laasaga 1 e lē saunia ai Michael mo le Laasaga 3 i le accounting i le tausaga fou. 94 // MALAMALAMA I LE NCEA

95 Laasaga 1. Economics Laasaga 2. Biology Laasaga 2. Physical education E lē faamalosia.. O le economics e talafeagai pe afai e faaauau le taumafai o Michael i le pisinisi ma le commerce i le iunivesete, a o le Laasaga 1 e lē saunia ai Michael mo le Laasaga 3 i le economics i le tausaga fou. E lē faamalosia. E talafeagai le biology mo lona a oa oga lautele ma le atina ega o tomai o tusitusiga. E lē faamalosia. O le mata upu sili lea ona fiafia iai Michael auā oloo faaauau pea le lelei ai o ona maka aemaise lona a oa oga lautele. Ua vaaia nei le tulaga oloo iai le naunauta iga o Michael i le Tausaga 12. Na maua ona maka e 27 i le physical education ae lē lava maka i le economics po o le accounting e mafai ai ona faaauau mata upu ia i le tausaga fou. Na maua foi na o le 12 maka i le matematika, ae na lelei le Igilisi ma le biology, na tele ai ona maka e tusa ma le kuata na maua ai le Merit po o le Execellence. O le faafitauli tele, atonu e le i auai i su ega [e pei o le matematika] pe sa alu ese e le i uma le su ega [I le Igilisi ma le economics] ma le manatu e le i lava tapena e tali fesili oloo mana omia e le faisu ega. O le i uga o le aofai o maka e 80 [ e lava e maua ai le NCEA Laasaga 2] ma faamaonia ai na te gafatia pe a taumafai. Peita i o lona lipoti oloo faalia mai ai le faasologa o maka na te le i ausia e lē faapea ona na te lē mafaia, ae ona sa leai sona lototele e su e ai su ega, ma lona lē iloa o le taua mo le agai i luma o lona taumafai. O le i uga o ana filifiliga ma ona maka na maua i le Tausaga 12, ua faatapula a ai le filifiliina o ana mata upu i le Tausaga 13. E mana omia le filifili o mata upu ua faamaonia mo le UE ma ia lelei ni ona maka e maua ina ia mafai ai ona ulufale atu i se iunivesete e mana omia ni maka e sili atu ai lo le tulaga o maka o le UE. Ua matua faigata lava, ae ua mana o lava Michael e taumafai iai. Na iloa e faia oga le mea e talafeagai mo Michael, peita i, o le lē fetu utu una i o le polokalame a le a oga ua faafaigata ai ona filifili mata upu e mana omia e Michael. O lana polokalame lea o le Tausaga 13. PE AFAI O LE PISINISI MA LE COMMERCE E TE FIA AGAI IAI // 95

96 TAUSAGA 13 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 3. Igilisi Laasaga 3. Statistics Laasaga 3. Biology Laasaga 3. Physical education E le o ni mata upu o le NCEA Young Enterprise Scheme [YES] FAAMATALAGA E taua tele le Igilisi mo le faaauauina o le atina ega o le mafaufau loloto, tomai i tusitusiga ma le faatinoina o le faalia o faamatalaga. E taua tele mo le faaauau o le taumafai i le iunivesete i le pisinisi ma le commerce. O le mata upu faamaonia o le UE. E ui lava e lē talafeagai tonu ma le pisinisi[sei vagana ai ua filifili e Michael le farm management po o nisi mata upu e tai tutusa], e taua tele le biology mo le faaauau o le atina ega o le a oa oga lautele ma tomai o tusitusiga. O le mata upu faamaonia o le UE. E lē talafeagai tonu mo le pisinisi [vagana ai ua filifili e Michael le sports management po o nisi mata upu tai tutusa]. E lē o lavea i le lisi o mata upu faamaonia mo le UE, ae ona ua lē mafai ona ave le economics po o le accounting i le Tausaga 13, sa faamoemoe Michael ia maua mai sona tomai faapisinisi i le poloketi. E ui i ona tomai uma, sa matua faigata lava le Tausaga 13 mo Michael. Ua matua leai lava sona mautinoa lea sa amata atu ai, ma avea le malae taalo o se auala e sola ese mai ai ma toe taumafai e toe faamalosi ai. Sa ia kapeteniina le auliki a le a oga sa manumalo i le tauvaga a a oga, peita i sa telē lava se lu i o ana meaa oga. O ana uo e pei o Anna sa ave faatasi a latou Igilisi ma le matematika sa faamalosi ia te ia ina ia taumafai ma faamoemoe mo le iunivesete. E le i telē se fesoasoani a le polokalame a le YES e pei ona ia mafaufauina. Sa faigata i le aufaigaluega a le YES a le a oga ona maua mai ni tagata e iai tomai i le faipisinis latou te mata itū, iloiloina ma fautuaina le polokalame, ma o le poloketi na amataina o se manatu lelei ua faigata ona tuu faatasi ma faatino. Sa tele ni taimi na alu ai taimi sa tatau ona faaalu i isi mata upu a Michael. 96 // MALAMALAMA I LE NCEA

97 Ina ua maua le faai uga o le NCEA ia Ianuari, sa telē se faaletonu. Sa maua le UE o Michael toeitiiti lava a lē maua. Sa ia mana omia pe tusa ma le 16 maka ini mata upu se tolu o mata upu faamaonia i le lisi e mafai ai ona taumafai mo le tikeri o le pisinisi ma le commerce. O le lisi oloo aofia ai le Igilisi, statistics, ma le biology, peita i na ausia e Michael maka i lalo ifo o le 16 vagana ai le statistics. Sa ia mana omia foi le numera o ni togi mai mata upu faamaonia, ae ona o ona maka sa na o le Achieved na maua ai e leai se Merit po o se Execellence, na te le i ausia foi lena faamoemoe. Sa fautuaina Michael ina ia auai i se polokalame o le Bridging Certificate e tapena ai mo le ulufale atu i se iunivesete mo lona tikeri i le tausaga fou. O lea polokalame mo le agai i luma ma atina e ai le iloa ma tomai e mana omia ina ia faamanuiaina i le iunivesete, peita i o se filifiliga taugata. E iai pili e totogi, ma ua toe faaletonu le amataga o polokalame mo le iunivesete. O se lesona faigata lea mo Michael. Mate e mafai ona ausia se tikeri i le pisinisi? Ioe, e le tau mate. Ana faapea sa fuafua lelei ana filifiliga, ma maua ni fautuaga lelei pei o Jack ma Anna, semanū e alu sa o lava i ana mata upu o le tikeri ua lava tapena ma ia mautinoa lona faamanuiaina. O le isi ana filifiliga o le ave lea o le Laasaga 4 o le National Certificate i le Business Administration, po o le Laasaga 6 o le National Certificate i le Commerce i se polytechnic po o se isi auaunaga faalea oa oga i le tertiary. O ia polokalame uma e lē maua ai se tikeri, ae o se amataga lelei o se galuega i le faapisinisi. PE AFAI O LE PISINISI MA LE COMMERCE E TE FIA AGAI IAI // 97

98 MANATU AUTU O tamaiti e amata la latou faigamalaga faalea oa oga o le NCEA, atonu e lē mafaufau o a latou filifiliga o mata upu i le Tausaga 11 e telē se taua, ma o le tulaga lava lena e iai. O faamatalaga a Jack, Anna ma Michael, ua faaalia mai ai o le fuafua tatau, ma le malamalama lelei i le filifiliina o mata upu, e tele lava sona i uga lelei. O le NCEA e maua ai le avanoa e fetuutuunai ai, ma e tele lava ni mata upu e fai iai lau filifiliga, peita i a oo i le faai uga, e faatapulaa i le na o le lima i le ono mata upu i le tausaga e tasi, ae i le tele o vaega e na o mata upu maualuluga e mafai ona ave i le Tausaga 12 ma le Tausaga 13 pe afai na lava ou maka [po o mata upu fesoota i] i le mata upu lena i laasaga muamua. Afai o e faamoemoe e fia aga i i le vaega o pisinisi ma le commerce, tu u i lou mafaufau manatu ia. Ia mautinoa e te avea le matematika ma le Igilisi [po o le history po o classics] seia oo i le Laasaga 3 o le NCEA ma mata itū Iloiloga i su ega [academic] i mata upu ia. O le mafai ona e tautala ma le mautinoa ma faia ni tusitusiga lelei o ni tomai taua tele. O le economics ma le accounting e aogā tele aemaise lava tamaiti oloo fuafua e faaautū ai o latou tikeri i mata upu ia, ae lē talafeagai pe afai e te fiafia i fefaataua iga faavaomalo, o le geography, biology, 98 // MALAMALAMA I LE NCEA

99 po o gagana [Mandarin, Japanese, Spanish] e matua talafeagai ma aogā tele. O le arts ma le design po o le information management e aogā foi i tamaiti e fiafia i faasalalauga ma le marketing. Taumafai e alo ese mai mata upu e lē talafeagai ma le pisinisi ma commerce [siva, musika, physical education[, e ui lava e aogā e ave e faaatoa ai le lima po o le ono o mata upu, aemaise lava pe afai e faaosofia ai oe e te su esu e ma faalelei ai lou a oa oga. Ma e aogā foi e atina e ai lou lava tagata. Filifili mata upu e faalaua itele ai au filifiliga ina ia maua ai avanoa e fesuia i ai pe a sui lou mafaufau e lē o le accounting e te mana o ai, po o lau miti e te faafoeina le World Trade Organisation o le a lē faataunuuina ae o le a fuafua ni vaega e faigofie ona faataunuu. E taua tele lou galue malosi ina ia maualuluga ou maka. E lē na o le aofa iga o maka e taulia [ae tatau lava ona fuafua tatau]. O le maoa e ma le loloto o lou a oa oga e taua tele, aemaise le tomai ma le mautinoa e tapena ai mo le iunivesete. PE AFAI O LE PISINISI MA LE COMMERCE E TE FIA AGAI IAI // 99

100

101 5 KAMUTA, PALAMA, FITAFITA, KUKA? // 101

102 FAAMATALAGA AMATA O le faamanuiaina i le a oga ma le ausia o le UE, ma le tusipasi o le NCEA i le Laasaga 3, e le na o tamaiti popoto ma i latou oloo fuafua e fia ulufale atu i le iunivesete. O tausaga mulimuli e tolu i a oga maualuluga o lou avanoa lea e te matua galue malosi ai ina ia maua le iloa ma le tomai e mana omia, aemaise lava pe afai e faaauau lou taumafai, pe agai i se galuega po o se taleni. O tomai e pei o le mafaufau manino ma le toto a, sa ili ili o ni faamatalaga e mana omia, fō iaina o faafitauli, faia o ni [tautalaga po o ni tusitusiga i ni mata upu ese ese], tomai o le matematika, ma le malamalama i le faasaienisi o nei tulaga uma, o le a fesoasoani ia te oe pe a uma lau a oga. O lea, aua ne i e manatu na o le pau lava le mea e te mana o ai o le fia avea ma kamuta po o se palama, pe e te fia alu i le ami: e te lē mana omia le matematika po o le faasaienisi pe maua foi ni ou maka lelei i le Igilisi po o le history. O se fautuaga sili ona taua e mafai ona tu uina atu ia te oe, o le tatala lea o au filifiliga a o e iai i le a oga. E leai lava se afaina i le maua o ou maka e 20 i le matematika, po o le drama, po o le Igilisi, pe afai e oo ane i le faai uga o le tausaga ua e filifili e fia avea oe ma fashion designer. O le mea moni, e lē taumate le aogā o nei mata upu ia te oe. Ae afai e lē tatalaina au filifiliga, ae filifili ma le lē mafaufau lelei au mata upu, ae oo ane i lou tausaga mulimuli i le a oga ua e manatu e te fia ulufale i le iunivesete, o le lē lava o le iloa i mata upu autū o le a avea ma pāpupuni mata utia. E faapea le mea na tupu ia Peter, sa sauni e faauma lana a oga i le Tausaga 12 ae alu e faigaluega faainisinia e pei o lona uso matua. O se faatalatalanoaga umi ma le uso o lona tamā i le taimi o le tu uaga, sa ia una i ai Peter ina ia toe foi i le a oga e faalautele lona iloa i le matematika, ma le physics ma taumafai e ulufale i le iunivesete e faaauau lona taumafai i le electrical engineering. O le mea moni lava, ona o le le i sa o o ana filifiliga i vaega o le matematika e maua ai ni ona maka i le Tausaga 12, sa avea lea ma faafitauli tele mo ia. Sa faigata lava ni feutana iga ma le ulu o le matematika ma le faasaienisi 102 // MALAMALAMA I LE NCEA

103 i lana a oga ina ia faataga Peter e ave le matematika ma le calculus, ma le physics, i le Laasaga 3, o ia mata upu e mana omia mo lona ulufale atu i le iunivesete mo lona tikeri i le faainisinia. Sa manuia le taumafai o Peter, sa ia matua galue malosi ina ia faaauau vaega o le matematika sa misi ia te ia mo ana tapenapenaga mo le iunivesete. Toeitiiti lava a mae a lona taumafai mo lona tikeri o le faainisinia, ma ua aofia ai i vaega o lana taleni le designing electronic equipment mai i scale power-generating wind- po o water driven turbines, aga i electronic circuitry mo gadgets [mai telefoni fe avea i i jumbo jets], i nanotechnology e faaaogā i medicine ma isi galuega. APPRENTICESHIPS [FAIGALUEGA MA AOGA] Ana faapea e tausisi lava Peter i ana fuafuaga muamua, semanū e tele sana mea e maua i le matematika ma isi mata upu, auā o apprenticeships [I le National Certificate i Laasaga 2,3 po o le 4] e aofia ai e lē gata i le a oa oina lea i le galuega ma iloiloga o tomai, aemaise foi a oga afiafi, polokalame pupu u, po o polokalame faalea oa oga e faatino i fetusia iga e faamamafa i le vaega o su esu ega ma auala o faatinoga faalesaienisi o le a oa oga. O itu aiga polokalame nei e tele ina ofoina i polytechnics [matata ese ese] po o a oa oga faalefalefaigaluega [industry training organizations ITOs], ma laugatasia uma i iloiloga e faatinoina i galuega faatonu e tusitusia ma su ega. E MANA OMIA E FALE FAIGALUEGA UMA TAMAITI INA IA FAAUMA LE TAUSAGA 12 MA LE TUSIPASI O LE LAASAGA 2 E ui lava e tatala avanoa mo le auai i ia polokalame, ae mana omia lava e fale faigaluega uma tamaiti ina ia faauma le Tausaga 12 ma le tusipasi o le Laasaga 2. O au aunaga mo nei polokalame, e masani lava ona latou mana omia tamaiti ina ia lelei lo latou malamalama i tusitusiga ma le tautala faaigilisi faapea foi ma le matematika ma le faasaienisi. KAMUTA, PALAMA, FITAFITA, KUKA? // 103

104 O iloiloga ese ese o nei polokalame ua faaalia mai ai o tamaiti e leai ni tusipasi o le NCEA e tele ina le uma a latou polokalame ma tauau ai ina le pasi ona o le lē lelei o le tomai o le tusitusi, faitautusi ma le tautala faapea le numera. O tamaiti o le Tausaga 12 e maua le tusipasi o le [NCEA Laasaga 2], e telē lava le avanoa e manuia ai le taumafai. O le isi auala e faamautinoa ai po o ua talafeagai le taleni po o se galuega mo oe o le faaaogā lea o avanoa o au aunaga a le Trades Academy ma polokalame a le Gateway. O avanoa ia e maua ai e tamaiti o vasega maualuluga [Tausaga 11 e oo i le 13] le tomai e faatulaga lelei ai o latou a oa oga i fale faigaluega ma faaauau a latou a oga. O a oa oga i fale faigaluega e iloiloina i matati a [unit standard] e mafai ona faaaogā i le NCEA faapea foi tusipasi faapitoa i fale faigaluega. O le taua o nei tomai, o le faatino ma faagaoioi ma a oa o ai i le taimi e tasi e fiafia iai le tele o tamaiti, ma e aogā tele, aemaise avanoa e faatino ai ma iloa galuega i totonu o fale faigaluega ma itu aiga galuega. O tamaiti e faaalia le fiafia ma le tinoū i le fale faigaluega e lē taumate le ofoina iai o le apprenticeship po o se galuega a le kamupani po o le fale faigaluega. E le gata i galuega masani e iai le kamuta, palama po o le teuulu. O polokalame a le Gateway e maua ai avanoa i kamupani e a oa o ai i galuega e iai le banking, retailing po o le web design. O le taimi nei, ua uma ona tatala aloaia e le Ofisa o Aoga se polokalame fou ua taua o le Vocational Pathways. E faamoemoe e fesoasoani i tamaiti e fuafua ai a latou NCEA i le Laasaga 2, po o nisi foi tusipasi pe afai o le faamoemoega mo le faauma o le aoga ona ua fia maua se galuega pe aoao o se apprentice. E mafai ona faaaoga e le aoga le pathway lea e fuafua ai ni mataupu e fesootai lelei ma vaega taua e lima oloo taua i lalo: Manufacturing ma le Technology [ft. fauina o ni meafale po le fauina o vaa] Construction ma le infrastructure [ft. fau fale po o le palama] Primary industries [ft. faatoaga manu po o le folesi] 104 // MALAMALAMA I LE NCEA

105 Service industries [ft. kuka po o le faiulu] ma Auaunaga mo le vafealoai ma Tagata lautele [ft. first aid po o tikanga practices] E mafai ona filifili e tamaiti pathways ia ma aofia ai ma mataupu faapitoa ua taua o matatia e talafeagai ma le laasaga e aofia ai a latou mataupu o le NCEA. Afai e ausia vaega manaomia o le faitautusi ma le tusitusi ma le numera i le Laasaga 1, ma ausia maka e 60 i le Laasaga 2, ma maua le 20 maka mai matatia talafeagai ma le laasaga, e fesootai ma se pathway, e mafai ona faamauina i le Record of Achievement. E lua vaega taua lava o le vaega lea, e mafai ona faaiuina ni mataupu e maua ai ni maka e pei o le faifaatoaga ma le faufale, a oloo faaauau pea le aoga, e le totogia, ma e mafai ona e talosaga mo se galuega ma faaali iai tusipasi ma ou tomai talafeagai ia ua maua. O tamaiti oloo faamoemoe e faaauau le apprenticeship, e mafai ona faaauau mataupu e suesue ai tofa manino ao auai pea i le aoga, ma o se auala lelei tele e faaitiitia ai mataupu mulimuli ane pe a manao e faaauau. I le taimi nei, e ova atu i le 20 Trades Academies oloo faatinoina i Niu Sila. O faigapaaga i le va o aoga ma auaunaga a matata eseese e pei o polytechnics, faalapotopotoga mo aoaoga mo galuega ma falefaigaluega. O trades academies e galulue fesootai ma Vocational Pathways, e fesoasoani i tamaiti ina ia ausia po o le NCEA Laasaga 2, ao le taimi foi lea e tasi, e galue ai mo le Laasaga 1,2, po o le 3 o le National Certificate i le matata ua filifilia. O le faufautua mo Career i lau aoga e maua iai nisi faamatalaga mo Trades Academies ma Vocational Pathways. E maua foi nisi faamatalaga i le upegatafailagi: Eru O Eru sa mulimulita i i le apprenticeship ma faaaogā le Gateway e māta itu ai po o se filifiliga lelei lea mo ia. Faato a uma lava le tikeri o lona tuafafine matua i le faiaoga i a oga amata, a o Eru na manatu o lana taleni o galuega e faatino ma faagaoioi ai le tino. KAMUTA, PALAMA, FITAFITA, KUKA? // 105

106 O lona tamā e fiafia tele e faifai galuega i le aiga ma e fiafia lava Eru e fesoasoani iai. I le vaitaimi o le taumafanafana, sa fesoasoani ai Eru i lona tamā e fai le pa a le latou tua oi ma toe faafou le latou fale taavale na faaleagaina le taualuga ma faamalama i le afa na agi i nai masina ua mavae. Na amata ona lelei le a au a Eru a o laitiiti, e fiafia tele e auai i tauavaga a au i le a oga, ma e lavea foi i le kalapu a le surf life-saving i taimi o le malologa i le taumafanafana. O ia o se tama faamaoni ma taumafai malosi i le aoga, ae e matamuli tele e faasoa i le vasega. O ana mata upu ia o le Tausaga 11. TAUSAGA 11 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 1. Igilisi Laasaga 1. Matematika Laasaga 1. Faasaienisi Laasaga 1. Building construction ma allied trades skills Laasaga 1. Graphics & design FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 1. E taua tele le ausia o maka o le faitau tusi ma le tusitusi o le NCEA i le Laasaga 1, ma ausia vaega e mana omia muamua pe afai e faaauau a oa oga i le Igilisi ma isi mata upu e feso ota i ma le Igilisi i le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1. E taua tele le ausia o maka o le NCEA i le Laasaga 1, ma maua vaega mana omia muamua pe afai e faaauau le a oa oga i le matematika ma isi mata upu e feso ota i ma le matematika i le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1 [I le a oga a Eru]. Mataupu e le faamalosia. O unit standards e aofia i le Laasaga 1 o le NCEA faapea foi le National certificate i le Building construction ma allied trades skills E lē faamalosia. E talafeagai tele mo tapenaga mo le apprenticeship i le construction. Na pasi le NCEA o Eru i le Laasaga 1 i le Tausaga 11 e aofia ai ma ona maka e 14 i le Igilisi ma le 10 maka i le matematika e lava e faaauau ai i le Laasaga 2 i mata upu ia ma ua sili atu i maka mana omia e ulufale ai i le polokalame o le apprenticeship. Sa faafiafiaina ona matua i 106 // MALAMALAMA I LE NCEA

107 lona taumafai ma faamalosi ia te ia ina ia taumafai atili i le a oga. I le Tausaga 12, sa naunau Eru ina ia maua pea lona tomai i galuega faatino ma a oa o ai i fale faigaluega ma talosaga ai mo le polokalame o le Gateway. O ana mata upu o le Tausaga 12 sa aofia ai mata upu oloo i lalo. TAUSAGA 12 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 2. Igilisi Laasaga 2. Matematika Laasaga 2. Building construction ma allied trades skills Laasaga 2. Graphics & design Polokalame a le Gateway FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 2. E taua tele le Igilisi mo le faaauauina o le atina ega o le mafaufau loloto, tomai o tusitusiga ma le faatinoina o le faailoaina o faamatalaga. E faamalosia i le Laasaga 2. E talafeagai tele le matematika i galuega e iai le kamuta ma le construction. O Unit standards e aofia i le Laasaga 2 o le NCEA faapea foi le National certificate I le Building construction ma allied trades skills. E lē faamalosia. O se filifiliga talafeagai lea mo se tamaitiiti oloo faamoemoe mo le apprenticeship i le kamuta po o le building, ae aogā foi pe a tatala pea le filifiliga mo le ulufale atu i se iunivesete e faaauau le a oa oga i le architecture po o le design. O le polokalame e aofia ai a oga i totonu o fale faigaluega ma maua ai avanoa e faamae a ai unit standards i le iloa ma tomai faapitoa o fale faigaluega. O le galue faamaoni ma le tinoū o Eru ma faamae a ana iloiloga i le taimi o le a oga i le tausaga atoa, sa leai se faigata ma faamanuiaina ai le NCEA i le Laasaga 2. Na maua foi ona maka ma le Merit i le matematika ma le graphic design. O lona tomai i le polokalame o le Gateway, ma ana galuega sa fai i le building and construction (fausaga o fale) ma le graphic design, na mautinoa ai lona avanoa e faataunuu ai ana fuafuaga o le ave o lana apprenticeship i le kamuta. O le fesili ua KAMUTA, PALAMA, FITAFITA, KUKA? // 107

108 tulai mai i le faai uga o le Tausaga 12, pe faauma loa le a oga, pe toe foi mai i le a oga e faaauau le isi tausaga. Na faalagolago le tali a Eru i le fesili lea i se mea o le a tupu. Afai e mautū sana galuega i se feagaiga e a oa o ai i sana apprenticeship, o le a uma le a oga ae amata loa lana apprenticeship. Afai e leai, o le a toe foi i le a oga ma faaaogā le avanoa e faauma ai nisi unit standards mo lona tomai i le construction ma le graphic design, aemaise o ni maka i le Laasaga 3 i le Igilisi ma le matematika. Afai ae manatu e faaauau lona taumafai mo sona tipiloma po o se tikeri i le construction management i se polytechnic, o mata upu nei e matua talafeagai tele. I le faai uga, na maua le galuega a Eru i le kamuta i lona pitonu u ma amata ai loa lana apprenticeship [faigaluega ma a oga]. E mana omia ni ona maka pe latalata i le 300 i le Laasaga 3 ma le 4 i le 8,000 itula faigaluega ma lana a oga i le 4 i le 5 tausaga. E uma ane le taimi lea ua tatau ona matua atoatoa le tomai o Eru e avea ai ma builder taualoa, ma sona tusipasi po o sona tipiloma e amanaia i le atunuu atoa. AU AUNAGA FAAFITAFITA O se tasi o auala e mafai ai ona faaauau se apprenticeship i vaega e pei o le kamuta i le vehicle o le auai lea i au aunaga faafitafita ma ave le polokalame amata se ia oo atu ai lava ina ia faalautele le a oa oga mo galuega. O le to atele ua faai uina a oa oga i a oga maualuluga atonu e lē fiafia i lea filifiliga, ae atonu e talafeagai ma i latou e fia auai i au aunaga faafitafita, ma i latou e fiafia i le maopoopo o polokalame, agaga o le galulue faatasi i au aunaga e fesoasoani i a latou galuega ma a oa oga. O nisi o a oga ua latou ofoina services academy. E le o tamaiti uma e auai latou te filifilia au aunaga faafitafita, ma o isi e le i auai a o iai i le a oga, atonu e auai pe a uma le a oga, pe faaauau i se isi taimi mulimuli. O avanoa i le academy e tele ina faatapula a pe tusa ma le // MALAMALAMA I LE NCEA

109 tamaiti. O faatinoga a le academy e aofia ai le polokalame faamasani e faia i le Waiouru Army Camp ae lei amataina le tausaga a oga. O Camp e faia ae le i amataina le tausaga faalea oa oga, e pei o faatinoga masani e faataunuuina i fafo, e va aia e tagata faigaluega. Ma le isi itu, e auai tamaiti i le academy, ma auai lava i a oga e pei ona masani ai ma ave ai le NCEA. E MANA OMIA I LE AMI NI FAAMAONIGA O OE UA 17 OU TAUSAGA, E MATUA MALOSI LOU TINO MA SOIFUA MALOLOINA, E LEAI NI MOLIAGA I LE SOLITULAFONO, MA E TALAFEAGAI LELEI MO SE GALUEGA I LE AMI. O se avanoa lelei lea mo nisi tamaiti e ola ai i se olaga e mamalu ona tulafono e lē tuufaasa olotoina, ma o vaega uma ia e fesootai ma le au aunaga faafitafita. E lē faapea e faamalosia ai oe e te auai i au aunaga faafitafita, a o le faamoemoega o le academy, ina ia faamalosia tamaiti e galulue malosi i le a oga ma taumafai e a oa o i soo se mea a o iai i le a oga ina ia lelei le a oa oga ma iloa fai ni faatinoga. Afai o e mafaufau e te fia auai i le ami, o se auala e faalauteleina ai lou a oa oina, manatua e lua e ulufale ai i le Ami. O le laasaga e avea ai ma ordinary soldier [fitafita amata] ma le isi mo le officer training [ofisa a oa oina]. E faatatau i le maualuga o le tulaga o le a oa oga i le a oga. E iai vaega faaopoopo e manaomia mo laasaga ia e lua mo au aunaga faafitafita, e lē maua mai i le a oga e pei ona masani ai. E mana omia e le ami ni faamaoniga ua 17 ou tausaga, e malosi lou tino ma e soifua maloloina, e leai ni au solitulafono, ma ua talafeagai oe e avea ma tagata e a oa oina faafitafita [e iai le tomai e galulue faatasi ai ma isi, e faaaogā le mafaufau, faalogo ma mulimulita i faatonuga, e KAMUTA, PALAMA, FITAFITA, KUKA? // 109

110 lelei tomai e fesootai ai ma isi]. Mo i latou e auai i le officer training, e mana omia le tulaga lelei o le a oa oga, lelei tomai faata ita i [e iai faamaoniga o oe sa e sili aoao i le a oga, avea ma kapeteni o se au taaalo, ta ita i o se vaega o tu ma aganu u, peresetene o se kalapu poo se sosaiete]. Apprenticeships [faigaluega ma a oga] e mana omia foi e au aunaga faafitafita tomai faalea oa oga oloo mana omia i isi apprenticeship. O le Igilisi, matematika ma le faasaienisi e mana omia, ma o le aofia ai o le tele o vaega o le technical, graphics ma workshop technology, e sili atu ona aogā. E lē na o apprenticeships oloo ofoina e au aunaga faafitafita. E tele lava nisi matātā e a oa oina ai i latou e ulufale atu e iai le, army combat po o le navy operations, e aofia ai le avea ma gunner, marine engineer, diver poo le helicopter pilot. Po o le a oa oina foi i vaega e lagolago ai, mai le logistic [pe a faamaonia le lava o alagā oa, fesoota iga ma isi au aunaga e lagolagoina galuega a le ami e maua ai le avanoa e faaumi ai le taimi e iai ia fuava a a le navy i le sami], i le catering ma le hospitality ma tulaga faapitoa e aofia ai le au musika, education officers, fa inifo lagolago ma administrations. O le tele o apprenticeships ma a oa oga o galuega lagolago e amataina lava i le taimi e talia ai i le au aunaga faafitafita. I nisi tulaga o au aunaga faafitafita e mafai ona: Lagolago a latou tagata faigaluega e faauma ni a latou polokalame faapitoa faalea oa oga e aofia ai se tikeri mai le iunivesete [ft. economics, law, psychology poo le inisinia] Amata tamaiti a oga oloo iai [ft. senior medical students, oloo lagolagoina ina ia uma a latou a oa oga faafoma i ae lei avea ma medical officers] Amata i latou ua iai o latou tusipasi taualoa e pei o tausi soifua ua lesitala, foma i tipitipi, fa inifo, loia poo faife au. 110 // MALAMALAMA I LE NCEA

111 Billy O Billy ma lona aiga e nonofo i se tama i pitonuu i le taulaga o Northland. Na maliu lona tama i le faalavelave tau taavale faatoa 10 ona tausaga ona taumafai mai ai lea o si ona tina e vaai le aiga. Sa fesifia i solo le latou aiga, o le isi taimi na sifi ina ia latalata i le tinā matua o Billy, ona toe sifi ai foi lea ona o tulaga tau galuega ma fale taugofie. O lona uiga o le suiga foi lea o a oga ma uo fou le vaega lea sa sili ona faigata mo Billy. Sa sili ona faigata ina ua latou nonofo ma le uo fou a lona tina e tusa ma le lua tausaga talu ai. O ona tuafafine laiti e toalua sa lelei le latou va ma le uo a le latou tinā, a o Billy e leiloa pe aiseā e faaletonu ai, e iai isi taimi e taumafai ai Billy ae lē lelei lava. E seāseā talanoa, e lē fiafia ai le tinā o Billy, ae ona ua pau lava. E TOLU VAEGA NA MANA O AI BILLY E TU UA LONA AIGA, INA IA AUAI I LE AMI, MA LE FIA AVEA MA KUKA! O auala na faaaogāina e Billy e gafataulima ai le faaletonu i le latou aiga, o le iai lea o ona avanoa faapitoa e lafi ai o se tulimanu to afīlēmū i le faletusi i lona pitonuu i le taumālūlū, ma le tama i fale i lalo o le latou togāla au i le taumāfanafana. E fiafia tele e faitau ini mea mata utia na faia e isi tagata, a e i le Himalayas, folau to atasi faataamilo i le lalolagi, poo le tracking through Aferika. O lana miti o le faia lava lea e ia o se mea mata utia faapea i se aso. E tolu vaega na mana o ai Billy e tu ua lona aiga, ina ia auai i le ami, ma avea ma kuka! Atonu e fesootai. Sa iloa e Billy e lei sauni e ola to atasi, ma e le i mana o foi e faia filifiliga sesē na faia e lona tausoga auai i kegi ma a afia ai i le tele o faafitauli. E ui lava e lē o le combat e fiafia iai, ae atonu ona pau lea o le auala e maua ai sana tupe, fealua i ai i le lalolagi, ma mafai ai ona fai se mea e fiafia iai. A o le loto o Billy KAMUTA, PALAMA, FITAFITA, KUKA? // 111

112 o le fia auai lea i se vaega o tamaiti e tutusa o latou tausaga e faasoa iai lana miti o le fia fai lea o se mea mata utia ma ana uo. O le mea la lea na faia e Billy i lona tausaga muamua o le NCEA. TAUSAGA 11 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 1. Igilisi Laasaga 1. Matematika Laasaga 1. Faasaienisi Laasaga 1. Physical education Laasaga 1. Hospitality FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 1. E taua tele le ausia o maka I le Igilisi i le Laasaga 1 mo le NCEA, ma maua vaega e mana omia muamua pe afai e faaauau le a oa oina o le Igilisi ma isi mata upu e fesootai ma le Igilisi i le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1. E taua le ausia o maka i le numera i le Laasaga 1 mo le NCEA, ma maua vaega e mana omia muamua pe afai e faaauau le a oa oina o le matematika ma isi mata upu e fesootai ma le matematika i le Laasaga 2. E faamalosia i le Laasaga 1 [I le a oga a Billy]. O le faasaienisi e taua tele mo vaega mana omia muamua mo mata upu e iai le chemistry, physics poo le biology. E lē faamalosia ae taua tele mo le ulufale atu i le ami, sa aveina e Billy ma sa taalo foi i le kilikiti ma le lakapi. E lē faamalosia ae taua tele mo le tomai i le loteina ma le sauniga o mea ai, ma e taua foi mo Billy e faaaogā iai nisi o ona mafaufauga i le faatinoina o ni mea. Na pasi le Laasaga 1 o le NCEA a Billy i le Tausaga 11. Na lelei lava maka o lana Igilisi [sa matua fesoasoani lava iai lona fiafia e faitau tusi], ma le hospitality ma le physical education. Na faalēlelei le faasaienisi ma le matematika, ae sa maua ona maka e ta isefulufa i le mata upu, e mafai ai ona faaauau lona taumafai i le matematika ma faasaienisi i le Tausaga 12. Na faate ia lava ia i le lelei o lana taalo lakapi i le uini, ma sa maua ai ni ana sikoa e lē mafai ona faagaloina. 112 // MALAMALAMA I LE NCEA

113 E iai nisi avanoa na maua e Billy i le Tausaga 12. Sa filifilia lana a oga e avea ma se tasi o aoga e lavea i au aunaga a le academy. Sa mafai ona ia tauanauina le taiulu o le Tausaga 12, ina ia lavea i le vaega muamua na filifilia mo le academy. O le avanoa na alu ai le camp mo le lua vaiaso ma isi malaga e o ese mai ai i le a oga, sa matua fiafia lava iai Billy toeitiiti lava pei o le la e alu e holiday. O lana polokalame o le Tausaga 12 na aofia ai mata upu oloo lisiina i lalo. TAUSAGA 12 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 2. Igilisi Laasaga 2. Matematika Laasaga 2. Physical education Laasaga 2. Hospitality Services academy FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 2. E taua tele le ausia o maka i le Igilisi mo le UE, aemaise le faaauau o le atina ega o le mafaufau loloto, tomai o le tusitusi ma le faatinoina o le faaalia o faamatalaga. E telē lava le fesoasoani ona e fiafia tele Billy e faitau tusi ma oloo lelei ona maka o le Igilisi. E faamalosia i le Laasaga 2. O le matematika ma le algebra e talafeagai lelei ma tapenaga pe afai e faaauau le taumafai i le statistics ma le calculus. E le faamalosia. O se filifiliga talafeagai lea mo i latou e fia ulufale atu i le ami. E le faamalosia. E talafeagai tele lea mo Billy aua e fiafia i le kuka. O le avanoa lelei lea mo Billy e faamasani ai i le olaga i le ami ma atina e ai lona tomai i fesootaiga ma isi aemaise le galulue faatasi ma isi. E ui lava na faai u lona Tausaga 12 ma ona maka na lava mo le NCEA i le Laasaga 2, ma ua mafai foi lava ona faai u ai ma lana a oga, sa mafaufau lelei Billy i lona lumana i ma tonu ai i lona manatu, e toe foi i le a oga mo le isi tausaga. Ua mautū le faamanuiaina o lona taumafai e ui e le i o o i le tulaga pito i maualuga, ae ua matua lona mafaufau ma KAMUTA, PALAMA, FITAFITA, KUKA? // 113

114 ua mautinoa lona auai i le ami e avea ma kuka. Ae tasi lava le pona! Faato a atoa lona 17 ia Iuni ma e laitiiti mo le ulufale atu i le ami. Ma e lē o mautinoa foi pe talia. O le toe nofo i le a oga e faa uma lona Tausaga 13 e maua ai le avanoa e lava tapena ai pe afai e lē taunu u le faamoemoe o le ulufale atu i le ami. Ua uma ona ia fuafuaina isi auala e mafai ai ona avea ma kuka. TAUSAGA 13 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 3. Igilisi Laasaga 3. Matematika Laasaga 3. Physical education Laasaga 3. Hospitality Gateway programme FAAMATALAGA Oloo tumau pea le fiafia o Billy i le faitau tusi, ma oloo fiafia tele Billy e fetaia i ma lu i o le mata upu. E ui lava o se mata upu faigata, ae sa naunau pea Billy e faaauau aemaise lava le statistics. E fiafia tele Billy e faagaoioi lona tino ma auai i tauvaga taaloga. i le laasaga lea, ua iai foi lana filifiliga e a otau ai e avea ma laufalī o taaloga ma fuafua aso o taaloga. O se vaega taua tele lea mo lana tusi talosaga mo le ami. O le mata upu lea e maua ai le avanoa e fuafua ai se aiga ma mea e mana omia mo se aiga faapitoa, ma iloa ai itū āiga mea ai faapitoa mo tagata ese ese e pei o au taaalo. O le polokalame lea e so ofaatasi ai a oa oga i le fale faigaluega ma le avanoa e faa uma ai unit standards i le iloa ma le tomai o fale faigaluega.[o le tele o le taimi o Billy sa galue ai i le catering company, ma sa maua ai lona iloa ma le tomai i le okaina o mea ai ma le sauniga o mea ai mo aiga tetele. O ona tomai na maua mai i le a oga ua faamautū ai lona naunau e avea ma kuka. Na maua lona tusipasi o le NCEA i le Laasaga 3 ma sa faamanuiaina foi lana tusi talosaga e ulufale ai i le ami ma ave lana apprenticeship i le kuka. 114 // MALAMALAMA I LE NCEA

115 Kate O le faamoemoega foi o Kate e fia auai i au aunaga faafitafita, aemaise lava ina ua ia faitau i le tala i le fafine na avea ma kapeteni muamua o le vaa o le navy a Niu Sila. E lima tausaga sa auai Lutena Hansen i le navy ae tofia e avea ma kapeteni o le HMNZS Pukaki i le 2010 ae faatoa 28 ona tausaga. O se faamalosi au! O le avea ma ofisa e vaaia le vaa, o se mea manaia tele, a o le mea muamua lava e fai e Kate, o le fai lea o lana a oga ia lelei ma ia taumafai ina ia lelei lona taumafai ina ia ulufale atu I le iunivesete po o le a oa o e avea ma ofisa. Atonu na te lē ausia le tulaga o a oa oga a Lutena Hansen po o lona tomai i taaloga, ae ua matua sauni Kate e matua galue i le lelei e gata mai ai lona lelei. Ua matua tinoū lava e galue ia oo atu i se tulaga na te le i mautinoa na te ausia ma ia aveina ai le engineering ma le management. Ina ua faai uina le Tausaga 11, sa matua maualuluga maka o Kate i le Igilisi, matematika, faasaienisi, physical education, economics ma le Spanish. Ua sauni atu nei Kate mo le isi lu i. E le gata ina galue malosi i ana mata upu faamalosia, ae ua galue malosi foi e atina e le malosi o lona tino aemaise o lona tomai faataitai. Sa tinoū e faata itai lona tomai e avea ai ma se taitai aemaise lava mea e faatauva e pei o netball a a oga ma au ti eti e uila. E fiafia foi i au taaalo e pei o lakapi pa i, ma fiafia foi e pese i le au faipese a le a oga. O le lelei i le faasoasoaina ma le faaaogā tatau o le taimi e taua tele mo tulaga faapea. O LE AVEA MA OFISA E FAAFOEINA SE VAA E MATUA LELEI TELE Mo le isi lua tausaga, e mana omia e Kate le fuafua tatau o lona a oa oga, tatala ana filifiliga ma taumafai ina ia maualuluga pea ona maka. E taua tele lea ina nei fia ulufale atu i le iunivesete ma KAMUTA, PALAMA, FITAFITA, KUKA? // 115

116 talosaga ai mulimuli e a oa o faaofisa, poo le filifili foi e talosaga e a oa o faaofisa i le faai uga o le Tausaga 13 ae faamoemoe ia iloa e le navy ona tomai ma mea e mafai ona ia ausia, ma fesoasoani ai e ulufale atu i le iunivesete o se vaega o lona a oa oga i le navy. O mata upu a Kate o lona Tausaga 12 oloo lisiina i lalo. TAUSAGA 12 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 2. Igilisi Laasaga 2. Matematika Laasaga 2. Physics Laasaga 2. Economics Laasaga 2. Spanish Laasaga 2. Physical education FAAMATALAGA E faamalosia i le Laasaga 2. E taua tele le Igilisi mo le faaauauina o le atina ega o le mafaufau loloto, tomai i tusitusiga ma le faatinoina o le faaalia o faamatalaga. E faamalosia i le Laasaga 2. O le matematika ma le algebra o se tapenaga talafeagai mo le faaauauina o le taumafai i le calculus. O le mata upu e lē faamalosia ae talafeagai mo tapenaga pe afai e faaauau le a oa oga i le physics E lē faamalosia i le Laasaga 2. O le economics e talafeagai mo le a oa oga i le iunivesete mo le pisinisi ma le commerce. E lē faamalosia. E naunau lava Kate ina ia lelei i se isi gagana. E lē faamalosia i le Laasaga 2. E talafeagai lava ma le naunau o Kate i taaloga ma faa uma ai ana mata upu. E le gata i le lelei o Kate i isi ana mata upu, e mana omia foi le lelei o lona taumafai - i taaloga ma lona tomai i le avea ma taitai. Ona ua mautū le faamoemoe o Kate mo le lumanai, ua mautinoa ai ma malamalama i ana mata upu mo le Tausaga 13. Ua ia filifili e faaauau le tele o ana mata upu ae atonu o le a taatia le physical education i le laasaga lea. E totoe ai lava ana mata upu faamaonia e lima, ma mafaufau e su e i ni su ega o le Sikolasipi pe tusa ma le fa. Ae oloo ia fuafuaina e faaauau pea lana netball ma tauva i le ti eti e uila ma oloo naunau foi ina ia avea ma taitai ulu o le a oga. O ana mata upu ia o le Tausaga // MALAMALAMA I LE NCEA

117 TAUSAGA 13 MATA UPU O LE NCEA Laasaga 3. Igilisi Laasaga 3. Matematika ma le calculus Laasaga 3. Physics Laasaga 3. Economics Laasaga 3. Spanish FAAMATALAGA E taua tele le Igilisi mo le faaauau o le atina ega o le mafaufau loloto ma tomai o tusitusiga ma faatinoina o le faaalia o faamatalaga E talafeagai tele mo le ulufale atu i le iunivesete e ave le faainisinia. O le physics e talafeagai tele mo le ulufale atu i le iunivesete e ave le faainisinia. O le economics e talafeagai mo le ulufale atu i le iunivesete e ave le pisinisi ma le management. E naunau lava Kate ina ia lelei i se isi gagana ma oloo fuafua foi e faaauau lana Spanish i le iunivesete. O fuafuaga nei ma moe mitiga na faamalosia ma una ia Kate ina ia taumafai malosi. Po o le alu loa i le navy pe a uma le a oga, po o le ulufale i le iunivesete, atonu e lē o ana fuafuaga ia, ae sa mana o e sauniuni pea mo ni lui e oo mai. Ma te o Kate le isi tama ita i Niu Sila o le a ia kapeteniina se vaa o le navy? Faatoa iloa lava pe a oo atu iai. Ae oloo ua matua naunau Kate ina ia faaaogā lona taimi i le a oga ina ia maua mai ai se mea aogā mo lona a oa oga, ma fiafia ai i ona tomai o le a maua. KAMUTA, PALAMA, FITAFITA, KUKA? // 117

118 MANATU AUTU O le ulufale atu i au aunaga faafitafita po o le maua o le apprenticeship e lē te i lava ua tupu. E sili ona lelei pe afai e te malamalama po o ā vaega e aofia ai ma tapena lelei iai. O le maua o se galuega e auala mai i se apprenticeship po o se polytechnic, po o le ulufale atu foi i au aunaga faafitafita, e mafai ona avea o ni avanoa e maua ai galuega a le toatele o tamaiti ua lē o toe ō i le a oga. Ae ia manatua, e mana omia le fuafua lelei pe faapefea ona e maua, e mana omia foi le matua faaaogā tatau o avanoa i le a oga ina ia e lava tapena ai. O le lelei o tomai i le faitau tusi ma le tusitusi ma le matematika o tomai talafeagai ia, ma afai e lelei le faavae o lou a oa oga, e faigofie lava ona faaauau le taumafai pe afai e mautū le faavae e maua mai ai le iloa ma le malamalama. O le naunau e fia iloa, le tomai i le tautala ma tusitusiga, ma le fuafuaina lelei o se faamoemoe, e matua taua tele e pei lava o isi a oa oga ma galuega. Faaaogā tatau avanoa e maua ai le tomai i le faatinoina o galuega ma le iloa mai polokalame e iai le Gateway. Ia pei lava o sē isi mata upu taua, ma sauniuni e fetaia i ma lu i, ma taumafai ina ia maua mai ai se mea aogā mo lou taumafai. 118 // MALAMALAMA I LE NCEA

119 Galue malosi e atina e lou tomai i lou galue lava o oe ia. E mana omia tele pe a e filifili e ave sau apprenticeship. O a oga afiafi, po o a oga fetusia i, polokalame i le upegatafa ilagai, e mana omia le tele o ni faamalosi au ma le faasoasoaina o le taimi, aemaise pe a mānava mai sa faigata lou aso i le fale faigaluega. O le tatala pea o lau filifiliga e taua tele, aemaise lava pe afai oloo faalētonu pea poo le a se mea e fai pe a uma le a oga. Atonu o le ami e le i sauni e faaulufale nisi mo le vaega oloo e mana o ai i le taimi ua e sauni ai e te ulufale, e tatau la ona iai sau fuafuaga faaleoleo B. Tusa pe e te lē o faamoemoe mo le iunivesete, o le tipiloma po o le tikeri i le polytechnic e sili atu ona faigofie ona ulufale atu iai ma faigofie foi ona faamanuiaina ai ae sa lelei tapenaga i le a oga maualuga. O lea e tatau ai ona filifili tatau au mata upu o le NCEA, ma galue malosi i le lelei e gata mai ai. Ae aua lava ne i manatu faatauvaa i le taua o le i uga o le galue malosi ma le naunau ina ia manuia. // 119

120

121 6 GALUEGA E MAFAI ONA FESOASOANI AI MATUA // 121

Tuipuipui o le HPV. Faamatalaga mo le tupulaga talavou ma o latou aiga. O se tuipuipui e fesoasoani e puipuia ai mai kanesa e mafua mai siama o le HPV

Tuipuipui o le HPV. Faamatalaga mo le tupulaga talavou ma o latou aiga. O se tuipuipui e fesoasoani e puipuia ai mai kanesa e mafua mai siama o le HPV Tuipuipui o le HPV (Human Papillomavirus) O se tuipuipui e fesoasoani e puipuia ai mai kanesa e mafua mai siama o le HPV Faamatalaga mo le tupulaga talavou ma o latou aiga O le tuipuipui mo le HPV e fesoasoani

More information

Ta iala mo tagata Pasefika o loo malaga mai e nofo mau in Niu Sila

Ta iala mo tagata Pasefika o loo malaga mai e nofo mau in Niu Sila A guide for Pacific migrants SAMOAN Ta iala mo tagata Pasefika o loo malaga mai e nofo mau in Niu Sila immigration.govt.nz Mataupu o Iai Afio mai i Niu Sila 1 Pe mata e faigofie ona faamautu i se atunuu

More information

TAIALA mo le GAGANA SAMOA

TAIALA mo le GAGANA SAMOA TAIALA mo le GAGANA SAMOA i Niu Sila Matagaluega o Aoga Alagaoa o le Atamai Ueligitone Toe lomia mo le Matagaluega o Aoga e le Alagaoa o le Atamai, Pusa Meli 3293, Ueligitone, Niu Sila. Crown copyright

More information

Soifua Maloloina i Niu Sila

Soifua Maloloina i Niu Sila Soifua Maloloina i Niu Sila Soifua Maloloina i Niu Sila O le Matagaluega a le Soifua Maloloina i Niu Sila latou te vaavaaia ma faatupeina ona lālā faaitūmalo i lalo lava o aia iga a lenei Matagaluega.

More information

Saolotoga. mai Petipetiga Lavelavea. Office of Problem Gambling. California Department of Alcohol & Drug Programs. Gambling Studies Program

Saolotoga. mai Petipetiga Lavelavea. Office of Problem Gambling. California Department of Alcohol & Drug Programs. Gambling Studies Program Saolotoga mai Petipetiga Lavelavea Tusi galue fesoasoani-mo-a u Gambling Studies Program Office of Problem Gambling California Department of Alcohol & Drug Programs Saolotoga mai Petipetiga Lavelavea

More information

O le a le Fiva Rumatika (Rheumatic Fever)?

O le a le Fiva Rumatika (Rheumatic Fever)? O le a le Fiva Rumatika (Rheumatic Fever)? Samoan O le a le Fiva Rumatika (Rheumatic Fever)? Fiva Rumatika Faamatalaga mo matua Ua tusia lenei tusi mo i latou e moomia le malamalama atili i le Fiva Rumatika

More information

TUSI LESONA 3 TAMAITAI TALAVOU

TUSI LESONA 3 TAMAITAI TALAVOU TUSI LESONA 3 TAMAITAI TALAVOU Tamaitai Talavou Tusi Lesona 3 Lomia ma faasalalauina e le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai Aai o Sate Leki, Iutã 1995 e le Ekalesia a Iesu Keriso o le

More information

Punaoa Fou mo Aoaoga a Faiaoga

Punaoa Fou mo Aoaoga a Faiaoga Punaoa Fou mo Aoaoga a Faiaoga O se Soa e Faaleleia Atili Faiaoga i le Tusitaulima Aoao Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei Lolomi ma faasalalauina e O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata

More information

FAAMALOSIA O LE AIGA. Tusi Taiala a le Faiaoga _890_StrengtheningFamily.indd 1

FAAMALOSIA O LE AIGA. Tusi Taiala a le Faiaoga _890_StrengtheningFamily.indd 1 FAAMALOSIA O LE AIGA Tusi Taiala a le Faiaoga 36613_890_StrengtheningFamily.indd 1 6/21/12 1:04 PM FAAMALOSIA O LE AIGA Tusi Taiala a le Faiaoga Lolomi ma faasalalauina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le

More information

TEUTEU OU MANATU I LE MAMAELE AUNOA

TEUTEU OU MANATU I LE MAMAELE AUNOA TEUTEU OU MANATU I LE MAMAELE AUNOA FAASINO AUTU Folasaga........................ 1 Faatumuina Lou Olaga i le Malamalama........... 2 Aloese ma Tetee Atu i le Pouliuli...... 3 Sailia o le Malosi e Lafoai

More information

34567NOVEMA2016 O MATAUPU MO SU ESU EGA MAI IA: TESEMA 26, 2016 IANUARI 29, 2017

34567NOVEMA2016 O MATAUPU MO SU ESU EGA MAI IA: TESEMA 26, 2016 IANUARI 29, 2017 34567NOVEMA 2016 O MATAUPU MO SU ESU EGA MAI I A: TESEMA 26, 2016 IANUARI 29, 2017 ATA PITO I LUMA: ANGOLA O ni paeonia faapito o loo fai se la su esu ega faale-tusi Paia i le aai o Benguela, i le gagana

More information

Suesuega 8 Faamaumauga Faaopoopo

Suesuega 8 Faamaumauga Faaopoopo Ata Tele O le 144,000 ma le Motu o Tagata e Toatele Suesuega 8 Faamaumauga Faaopoopo O loo tatou vaaia ai i le Faaaliga 3:21 le uiga atu lua o faasinomaga, o le tulaga lea e avea ai le fuaiupu mulimuli

More information

Itulau o Tusitusiga. O le Tusi lenei a. A u Tusitusiga. Issue date: Sept 2008 Review date: Sept 2010 Classification:

Itulau o Tusitusiga. O le Tusi lenei a. A u Tusitusiga. Issue date: Sept 2008 Review date: Sept 2010 Classification: Samoan Mataupu Itūlau Aisea ou te mana omia ai le inisulini?... 3 E fa apefea ona ou fa aaogāina le inisulini?... 4 O fea e tui ai la u inisulini?... 4 O afea ma pe fa afia ona ou mana omia e tui le inisulini...

More information

Faasologa o Mataupu mo le Kuata 2

Faasologa o Mataupu mo le Kuata 2 Faasologa o Mataupu mo le Kuata 2 Aso Mataupu Itulau Aperila 3 O le Tamaoaiga o le Atua. 1 4 O mālō faafuase i. 2 5 O le tāua o le toe tepa i tua. 3 6 O le tāua o le taga i i luma. 4 7 O le ola i le taimi

More information

Ou uso e ma tuafafine pele, o

Ou uso e ma tuafafine pele, o California, ma se tautalaga na saunia e Leslie Mortensen, peresitene o Tamaitai Talavou o le Siteki o Mission Viejo California. 7. I se tusiga na faaautuina Why Do We Let Them Dress Like That? (Wall Street

More information

Ae lei maliu o ia mai le kanesa

Ae lei maliu o ia mai le kanesa Saunia e Elder Quentin L. Cook O Le Korama a Aposetolo e Toasefululua O Aa ma Lala O le faanatinatiina o talafaasolopito o aiga ma galuega o malumalu i o tatou aso e taua lea mo le faaolataga ma le faaeaga

More information

SAUNIUNIGA MO SE FAAIPOIPOGA E FAAVAVAU

SAUNIUNIGA MO SE FAAIPOIPOGA E FAAVAVAU SAUNIUNIGA MO SE FAAIPOIPOGA E FAAVAVAU TUSI LESONA A LE FAIAOGA Mataupu Faalelotu 234 SAUNIUNIGA MO SE FAAIPOIPOGA E FAAVAVAU TUSI LESONA A LE FAIAOGA Mataupu Faalelotu 234 Saunia e le Ofisa o Aoga a

More information

LAMEPA EFKAS TAULAGA O LE FIAFIA MA LE OLIOLI

LAMEPA EFKAS TAULAGA O LE FIAFIA MA LE OLIOLI LAMEPA EFKAS LOMIGA: IULAI - AUKUSO 2013 TAULAGA O LE FIAFIA MA LE OLIOLI. TAULAGA O LE FI- AFIA MA LE OLIOLI UPU MAI LE FAATONU LAUGA 3-4 TUSITUSIGA MAI LE SEMINARE. IA ILOA ATILI LE UIGA O LE MAFUTAGA

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 SULU IULAI 2011 Faatonu: Ph. 27881, Cellphone: 7715037 -Main Office: Ph. 24414

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA APERILA 2014 email: sulusamoa@cccs.org.ws -Main Office: Ph. 24414,

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 SULU IUNI 2011 FAAVAEINA 1839 Faatonu: Ph. 27881, Cellphone: 7715037 -Main Office: Ph. 24414

More information

1. O FEAU A LE FAAALIGA MO I TATOU

1. O FEAU A LE FAAALIGA MO I TATOU 1. O FEAU A LE FAAALIGA MO I TATOU O Le Ata Tele O le tusi o Faaaliga, o se tusi e iai fe au faapitoa mo le lalolagi i taimi o le iuga. O nisi nei o fautuaga taua mo e naunau e suesue ma fia malamalama

More information

LAMEPA EFKAS. Faifeau: Rev. Letalitonu Tagaloa, ma le faletua o Fuamoa Tagaloa.

LAMEPA EFKAS. Faifeau: Rev. Letalitonu Tagaloa, ma le faletua o Fuamoa Tagaloa. LOMIGA: FEPUARI 2013 Faapaiaina le faafouina o le maota o le galuega a le EFKAS i Amaua. M A T A U P U I T O T O N U FAAPAIAINA LE MAOTA FOU A LE 1 UPU MAI LE FAATONU : FAASILASILAGA MAI LE FAILAUTUSI

More information

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA TUSI MO FAIA OGA O A OGA ASO SA & TUSI FAITAU ASO SA (IBRA) 2018

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA TUSI MO FAIA OGA O A OGA ASO SA & TUSI FAITAU ASO SA (IBRA) 2018 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA TUSI MO FAIA OGA O A OGA ASO SA & TUSI FAITAU ASO SA (IBRA) 2018 VASEGA MATUTUA (14 16 tausaga) 2 0 1 8 MATAGALUEGA O A OA OGA KERISIANO 1 UPU TOMUA. I le suafa mamalu

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA IUNI 2014 email: sulusamoa@cccs.org.ws -Main Office: Ph. 24414,

More information

O Tala o le Feagaiga Fou

O Tala o le Feagaiga Fou O Tala o le Feagaiga Fou O Tala o le Feagaiga Fou Lolomiina e le O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai Aai o Sate Leki, Iuta Faavaa o le pito i luma: O Le Fanau Mai o le Faaola, saunia

More information

FAIGĀ-UO O ASO NEI - UO MA LE ATUA. Friendship in the digital age - Friends with God. (Saunia: Joshua Spanky Moore.)

FAIGĀ-UO O ASO NEI - UO MA LE ATUA. Friendship in the digital age - Friends with God. (Saunia: Joshua Spanky Moore.) FAIGĀ-UO O ASO NEI - UO MA LE ATUA. Friendship in the digital age - Friends with God. (Saunia: Joshua Spanky Moore.) Aso Sa, Oketopa 01, 2017. Fa aolaola faigā-uo Tusi Faitau: Fa ataoto 17: 9-17. Matua

More information

LAMEPA EFKAS LAMEPA EFKAS

LAMEPA EFKAS LAMEPA EFKAS LAMEPA EFKAS LAMEPA EFKAS LOMIGA: ME - IUNI 2013 LE AUAUNA LELEI E, MA LE FAAMAONI, INA ULUFALE MAI IA I LE FIAFIA O LOU ALII MATAUPU I TOTONU Le auauna lelei e, ma le faamaoni Upu mai le Faatonu Lauga

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA MATI 2014 email: sulusamoa@cccs.org.ws -Main Office: Ph. 24414,

More information

FAASOLOGA MATAUPU VASEGA MATUTUA FAAPITOA 2019 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA. Matagaluega A oa oga Kerisiano

FAASOLOGA MATAUPU VASEGA MATUTUA FAAPITOA 2019 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA. Matagaluega A oa oga Kerisiano EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA Matagaluega A oa oga Kerisiano FAASOLOGA MATAUPU VASEGA MATUTUA FAAPITOA 2019 MANATU AOAO O LE TAUSAGA: IESU E, A OA O I MATOU IA POPOTO I OU ALA MANATU TAIALA IANUARI

More information

Ulutala o Lesona. Telefoni * Fax * Website: *

Ulutala o Lesona. Telefoni * Fax * Website:   * Ulutala o Lesona 1. Le Atua 2. O le Amataga o le Agasala 3. O le Foafoaga ma le Pa ū o le Aigā Tagāta 4. O le Fuafuaga o le Faaolataga 5. O le Togiola i faatusa 6. Laveaiga Mai i Aikupito 7. O le Malo

More information

Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa UPU FOU. a le ALII. O le Tusi Paia mo se suiga. Kuata Fa. Oketopa ma Tesema TUSI FAITAU ASO

Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa UPU FOU. a le ALII. O le Tusi Paia mo se suiga. Kuata Fa. Oketopa ma Tesema TUSI FAITAU ASO Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa UPU FOU a le ALII O le Tusi Paia mo se suiga Kuata Fa Oketopa ma Tesema TUSI FAITAU ASO 2016 i Faasologa o Mataupu mo le Kuata 4 Aso Mataupu Itulau Oketopa

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA TESEMA 2015 email: sulusamoa@cccs.org.ws -Main Office: Ph. 24414,

More information

MATAUPU VASEGA LAITI 2017 O LE MALAMALAMA O LE OLA O LE MALAMALAMA NA ULUA I FAIA

MATAUPU VASEGA LAITI 2017 O LE MALAMALAMA O LE OLA O LE MALAMALAMA NA ULUA I FAIA MATAUPU VASEGA LAITI 2017 MANATU TAIALA O FEPUARI: O LE MALAMALAMA O LE OLA O le malamalama (light) o le ata o le ola, mo meaola uma o le foafoaga Paia a le Atua, aemaise le tagata o le palealii o ana

More information

Fausiaina o Siona i le Taimi Nei, it. 4, 20 O LE EKALESIA A IESU KERISO O LE AU PAIA O ASO E GATA AI IULAI 2016

Fausiaina o Siona i le Taimi Nei, it. 4, 20 O LE EKALESIA A IESU KERISO O LE AU PAIA O ASO E GATA AI IULAI 2016 O LE EKALESIA A IESU KERISO O LE AU PAIA O ASO E GATA AI IULAI 2016 Fausiaina o Siona i le Taimi Nei, it. 4, 20 Feiloai ia Elder Renlund, i. 14 O Ki e 8 I le Aoaoina o le Autalavou ma Tamaiti, i. 28, 30

More information

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA. Matagaluega A oa oga Kerisiano

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA. Matagaluega A oa oga Kerisiano EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA Matagaluega A oa oga Kerisiano VASEGA MATUTUA 2017 MATAUPU VASEGA MATUTUA FEPUARI: 12 (Aso Sa Tupulaga) O le pepelo o le oa (The allure of wealth) Timoteo 6: 1 10

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA IANUARI 2018 email: sulusamoa@cccs.org.ws -Main Office: Ph. 24414,

More information

Tofa Fetu utu una i: O se Meaalofa mai le Atua

Tofa Fetu utu una i: O se Meaalofa mai le Atua O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA IANUARI 2017 email: sulusamoa@cccs.org.ws -Main Office: Ph. 24414,

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 SULU ME 2012 Faatonu: Cellphone: 7715037 -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website:

More information

AOAOGA A PERESITENE OLEEKALESIA HAROLD B. LEE

AOAOGA A PERESITENE OLEEKALESIA HAROLD B. LEE AOAOGA A PERESITENE OLEEKALESIA HAROLD B. LEE AOAOGA A PERESITENE O LE EKALESIA HAROLD B. LEE Lolomi ma faasalalauina O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai Aai o Sate Leki, Iuta E talisapaia

More information

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA. Matagaluega A oa oga Kerisiano

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA. Matagaluega A oa oga Kerisiano EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA Matagaluega A oa oga Kerisiano VASEGA MATUTUA FAAPITOA & AUTALAVOU LAITI 2018 1 MANATU AOAO: A OA O IA LE TAMA E TUSA MA ONA ALA IANUARI: O LE FAAMOEMOE O LE FOAFOAGA

More information

Fa atuatuaga Kerisiano ma Sauaga i totonu o Aiga

Fa atuatuaga Kerisiano ma Sauaga i totonu o Aiga Fa atuatuaga Kerisiano ma Sauaga i totonu o Aiga Ripoti mo Tagata Lautele o Samoa i Niusila Saunia e Mercy Ah Siu-Maliko Nofoaga Tutotonu o Mataupu Silisili ma Mataupu Lautele Iunivesite o Otago Fa atuatuaga

More information

VASEGA MATUTUA FAAPITOA & AUTALAVOU LAITI 2016

VASEGA MATUTUA FAAPITOA & AUTALAVOU LAITI 2016 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA Matagaluega o A oa oga Kerisiano TUSI AOGA ASO SA VASEGA MATUTUA FAAPITOA & AUTALAVOU LAITI 2016 FAASOLOGA MATAUPU MANATU AOAO: O LE ATUA A OA O MA LAVEA I FEPUARI

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 SULU IANUARI 2011 Faatonu: Ph. 27881, Cellphone: 7715037 - Main Office: Ph. 24414

More information

PUAPUAGA O LE KERISIANO. PUAPUAGA O LE KERISIANO (Passion - Christianity)

PUAPUAGA O LE KERISIANO. PUAPUAGA O LE KERISIANO (Passion - Christianity) LAMEPA EFKAS LOMIGA: Mati & Aperila 2014 PUAPUAGA O LE KERISIANO MATAUPU I TOTONU Puapuaga o le Kerisiano & Faaolaola Agaga Mtg. Sasa e 2014 1 Upu a le Fa atonu o 2 le Lamepa. Faasilasilaga, Ofisa 2 o

More information

VASEGA LAITI 2018 IA A OA O IA LE TAMA E TUSA MA ONA ALA

VASEGA LAITI 2018 IA A OA O IA LE TAMA E TUSA MA ONA ALA VSEG LITI 2018 MNTU OO : I O O I LE TM E TUS M ON L INURI: FTITIG LELEI 28 SO S TUPULG O se amataga fou Faataoto 1 : 7-9 4 11 18 25 O Vaieli e lima Fa alelei Iakopo ma Esau Ua salamo le uii faamaumauoa

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA MATI 2017 email: sulusamoa@cccs.org.ws -Main Office: Ph. 24414,

More information

TUSI MO MATAUPU AUTALAVOU

TUSI MO MATAUPU AUTALAVOU EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA TUSI MO MATAUPU AUTALAVOU 2 0 1 8 AUTALAVOU MATUTUA MATAGALUEGA O A OA OGA KERISIANO 1 UPU TOMUA. I le suafa mamalu o Iesu Keriso le Ao o le Ekalesia, e faatalofa

More information

Fono Fa aletausaga lona Lima FALE ULA O FATUA I UPU O LE GAGANA SAMOA. July 5 9, 2004 East-West Center, University of Hawai i

Fono Fa aletausaga lona Lima FALE ULA O FATUA I UPU O LE GAGANA SAMOA. July 5 9, 2004 East-West Center, University of Hawai i FALE ULA O FATUA I UPU O LE GAGANA SAMOA Fono Fa aletausaga lona Lima July 5 9, 2004 East-West Center, University of Hawai i Center for Pacific Island Studies CONTENTS Iulai 5 Aso Gafua/Monday.....................

More information

No rest for jet-lagged Rice: straight to practice

No rest for jet-lagged Rice: straight to practice SECTION B VISIT SAMOA A NEWS ONLINE @ SAMOANEWS.COM TUESDAY, AUGUST 22, 2017 CLASSIFIEDS CARTOONS ALOHA BRIEFS & MORE C Y M K U.S. college football head coach from Rice David Bailiff, right, comments during

More information

LAMEPA EFKAS AOGA ASO SA MA LONA TAUA. LOMIGA: Ianuari & Fepuari 2014

LAMEPA EFKAS AOGA ASO SA MA LONA TAUA. LOMIGA: Ianuari & Fepuari 2014 LAMEPA EFKAS LOMIGA: Ianuari & Fepuari 2014 AOGA ASO SA MA LONA TAUA M AT AU PU I TOTONU Aoga Aso Sa ma 1 lona taua. Upu a le Faatonu 2 Lauga 3 Fesootaiga o Matua 3-4 ma fanau. Mafutaga Autalavou 4-5 a

More information

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 FAAVAEINA 1839 SULU MATI 2011 Faatonu: Ph. 27881, Cellphone: 7715037 - Main Office: Ph. 24414

More information

Pacific Science Inter-Congress Tahiti, 1-6 March Politics and Culture Section

Pacific Science Inter-Congress Tahiti, 1-6 March Politics and Culture Section Pacific Science Inter-Congress Tahiti, 1-6 March 2009. Politics and Culture Section Pacific paradoxes, Islanders as walking contradictions between faith and science based navigators By A. M. Tuimaleali

More information

Top 10 elementary school compete in Just Play final competition

Top 10 elementary school compete in Just Play final competition SECTION B VISIT SAMOA NEWS ONLINE @ SAMOANEWS.COM FRIDAY, APRIL 28, 2017 CLASSIFIEDS CARTOONS ALOHA BRIEFS & MORE C Y M K Top 10 elementary school compete in Just Play final competition C Y M K EIGHT MAKE

More information

Warriors defense stop the Sharks in astounding victory TAFUNA IS NOW THE ONLY UNDEFEATED TEAM IN VARSITY COMPETITION 3-0-0

Warriors defense stop the Sharks in astounding victory TAFUNA IS NOW THE ONLY UNDEFEATED TEAM IN VARSITY COMPETITION 3-0-0 SECTION B VISIT SAMOA A NEWS ONLINE @ SAMOANEWS.COM MONDAY, SEPTEMBER 25, 2017 CLASSIFIEDS CARTOONS ALOHA BRIEFS & MORE C Y M K Warriors defense stop the Sharks in astounding 48-21 victory TAFUNA IS NOW

More information

Prisoners Aid & Rehabilitation Society of The Auckland District

Prisoners Aid & Rehabilitation Society of The Auckland District [2019] NZTT Auckland 4162394 TENANCY TRIBUNAL AT Auckland APPLICANT: Auckland Property Management RESPONDENT: Prisoners Aid & Rehabilitation Society of The Auckland District TENANCY ADDRESS: Flat 4A Oakridge

More information

TENANCY ADDRESS: 160 Calders Road, RD 1, West Melton 7671 ORDER

TENANCY ADDRESS: 160 Calders Road, RD 1, West Melton 7671 ORDER [2018] NZTT Christchurch 4149670 TENANCY TRIBUNAL AT Christchurch APPLICANT: Hazel Nicoll Landlord RESPONDENT: Diane Marie Cox, Nicholas Whall Tenant TENANCY ADDRESS: 160 Calders Road, RD 1, West Melton

More information

Social and Behavioral Sciences PRIOR to fall 2016

Social and Behavioral Sciences PRIOR to fall 2016 Note: Some 84 courses completed prior to spring 2012 may count. Check http://fss.berkeley.edu/breadth84note.html African American Studies 4A, 4B, 5A, 5B, C15, 20, 25AC, 26, 27AC, 28AC, 39A, 39C, 39D, 39E,

More information

Koleke Ōlelo Hawai i o Ka Haka Ula O Ke elikōlani NĀ HA AWINA KĀLĀ HELE KULANUI, LĀ PALENA PAU: 15 Apelila 2016

Koleke Ōlelo Hawai i o Ka Haka Ula O Ke elikōlani NĀ HA AWINA KĀLĀ HELE KULANUI, LĀ PALENA PAU: 15 Apelila 2016 Koleke Ōlelo Hawai i o Ka Haka Ula O Ke elikōlani NĀ HA AWINA KĀLĀ HELE KULANUI, 2016-2017 LĀ PALENA PAU: 15 Apelila 2016 LAWRENCE SILVA ENDOWED EXCELLENCE SCHOLARSHIP Ka haumāna kūlana manawa piha e imi

More information

[2019] NZTT Whanganui , , , , , , ,

[2019] NZTT Whanganui , , , , , , , [2019] NZTT Whanganui 4151838, 4151865, 4151887, 4151907, 4151911, 4151923, 4151916, 4151917 TENANCY TRIBUNAL AT Whanganui APPLICANT: The Chief Executive, Ministry of Business Innovation and Employment

More information

FOR SALE EXQUISITE FAMILY HOME. Bracken House, Cosher, Kilmuckridge, Co Wexford

FOR SALE EXQUISITE FAMILY HOME. Bracken House, Cosher, Kilmuckridge, Co Wexford FOR SALE BER B EXQUISITE FAMILY HOME REF 2760 Bracken House, Cosher, Kilmuckridge, Co Wexford Five Bedroomed Detached C. 284 SQM/ C. 3057 SQFT By Private Treaty A TRULY BESPOKE ARCHITECTURALLY DESIGNED

More information

NEW STANDARDS IN ADVERTISING. What California REALTORS Need to Know

NEW STANDARDS IN ADVERTISING. What California REALTORS Need to Know NEW STANDARDS IN ADVERTISING What California REALTORS Need to Know What We Will Cover Cha ges to busi ess advertisi g practices What is cha gi g a d he Types of advertisi g affected Exceptio s Samp es

More information

PRIME CBD RETAIL FOR LEASE 2,904 RSF AT THE PINNACLE BUILDING

PRIME CBD RETAIL FOR LEASE 2,904 RSF AT THE PINNACLE BUILDING PRIME CBD RETAIL FOR LEASE AT THE PINNACLE BUILDING 150 3RD AVENUE SOUTH, NASHVILLE, TN 37201 For Leasing Inquiries: Austin Benedict +1 615 493 9221 austin.benedict@cbre.com John Maxwell +1 615 493 9230

More information

FLOCKE & AVOYER COMMERCIAL REAL ESTATE

FLOCKE & AVOYER COMMERCIAL REAL ESTATE FLOCKE & AVOYER COMMERCIAL REAL ESTATE FLOCKE & AVOYER 150+ SHOPPING CENTERS 15M+ SQUARE FEET We will make it happen. 4,500+ TRANSACTIONS 1,258+ RESTAURANTS 212+ BANKS/CREDIT UNIONS 169+ FITNESS 55+ EXCLUSIVE

More information

889 Tahoe Boulevard, Incline Village, NV

889 Tahoe Boulevard, Incline Village, NV FOR SALE - LEASED INVESTMENT - MIXED USE COMMERCIAL/RESIDENTIAL 889 Tahoe Boulevard, Incline Village, NV 889 Tahoe Blvd, Incline Village, NV FOR SALE - LEASED INVESTMENT - MIXED USE COMMERCIAL/RESIDENTIAL

More information

UNIVERSITY CITY ENTERTAINMENT DISTRICT

UNIVERSITY CITY ENTERTAINMENT DISTRICT 223 N Graham Street Charlotte, NC 28202 V: 704.333.0325 F: 704.332.3246 www.landesign.com 85 N Un E 85 T A T S iv Ikea er si ty INTE Ci ty N Tr yon d St IN TE S TA TE l ea y sit ty Ci vd Bl r ive Un Bl

More information

Seco Tools AB ISO 9001:2015. The management system is applicable to: This is to certify that the management system of:

Seco Tools AB ISO 9001:2015. The management system is applicable to: This is to certify that the management system of: This is to certify that the management system of: Address: Björnbacksvägen 10, SE-737 82 Fagersta, Sweden Additional sites according to appendix page 1-4 Certificate Number: 0061017/C Initial Certification

More information

41/2/9 Student Affairs Programs and Services General Correspondence, Box 1:

41/2/9 Student Affairs Programs and Services General Correspondence, Box 1: Record Series Number The materials listed in this document are available for research at the University of Illinois Archives. For more information, email illiarch@illinois.edu or search http://www.library.illinois.edu/archives/archon

More information

ORGANISATION STRUCTURE 2014/2015

ORGANISATION STRUCTURE 2014/2015 ORGANISATION STRUCTURE 2014/2015 ORGANISATION STRUCTURE 2014/15 Corporate Board Clerk to Corporate Board Lis Silver Assistant to Clerk Magda Syposz Principal Christine Sherwin PA to the Principal Sam Sells

More information

SEATTLE CENTRAL COLLEGE CATALOG

SEATTLE CENTRAL COLLEGE CATALOG SEATTLE CENTRAL COLLEGE 2016-2018 CATALOG The Evergreen State College allows up to 90 transfer credits for work completed at the community college level. Of those 90, maximum of 15 credits may be in the

More information

Recommended District Council Constituency Areas

Recommended District Council Constituency Areas (16,964) S01 Kwai Hing 17,975 +5.96 N Yiu ing Street Castle Peak Road - Kwai Chung NE Castle Peak Road - Kwai Chung E Kwai Chung Road SE Kwai Chung Road S Kwai Chung Road, Kwai Yik Road Hing Fong Road

More information

National Certificate in Real Estate (Branch Manager) (Level 5)

National Certificate in Real Estate (Branch Manager) (Level 5) NZQF NQ Ref 1288 Version 5 Page 1 of 8 National Certificate in Real Estate (Branch Manager) (Level 5) Level 5 Credits 103 This qualification has been reviewed. The last date to meet the requirements is

More information

Selection Method for Shaw College Student Hostel Places 2016/2017 (Final Version)

Selection Method for Shaw College Student Hostel Places 2016/2017 (Final Version) Selection Method for Shaw College Student Hostel Places 2016/2017 (Final Version) 1. Quota 1.1 Category of special quota Number President of the Student Union of The Chinese University of Hong Kong 1 Editor-in-chief

More information

Selection Method for Shaw College Student Hostel Places 2017/2018 (First Draft)

Selection Method for Shaw College Student Hostel Places 2017/2018 (First Draft) Selection Method for Shaw College Student Hostel Places 2017/2018 (First Draft) 1. Quota 1.1 Category of special quota Quota President of the Student Union of the Chinese University of Hong Kong 1 Editor-in-chief

More information

L A S COLINA S PL A Z A

L A S COLINA S PL A Z A L A S COLINA S PL A Z A P R E M I E R GROC E RY A NC HOR E D C E N T E R I N L A S COL I NA S 4 0 4 0 N M AC A R T H U R B O U L E VA R D I RV I NG, T EX A S 75038 EDGE R E A LT Y PA R TN E R S 5950 Berkshire

More information

TEACHING PROGRAMME (Bachelor s Degree)

TEACHING PROGRAMME (Bachelor s Degree) SEMESTER 1 Theme : flows SEMESTRE 1 UEL 1.10 AND URBAN Project 1 To contain to open : 3 experiments at least 8 15 120 110 230 Course: Theory 1 Architecture elements. Architecture as a discipline Art -

More information

OPTION 1 MAX RENOVATION/ADDITION

OPTION 1 MAX RENOVATION/ADDITION OPTION 1 MAX RENOVATION/ADDITION MASSING TWO STORY NEW ADDITION OUTDOOR CLASSROOM ON ROOF MULTI PURPOSE ROOM ADDITION PARKING PLAY AREA 1886 HISTORIC BUILDING 12TH PLACE NE C ST NE 13TH ST NE CONSTITUTION

More information

ENROLL TODAY! Winter 2014 Class Schedule. January 6 to February 9

ENROLL TODAY!   Winter 2014 Class Schedule. January 6 to February 9 Winter 2014 Class Schedule January 6 to February 9 1st Day of Priority Registration: October 21, 2013 1st Day of Registration(Continuing Students): October 24, 2013 1st Day of Registration (New Students):

More information

Baltimore County Public Schools Dogwood Elementary School Capacity Relief Study. Meeting 4 Option Analysis

Baltimore County Public Schools Dogwood Elementary School Capacity Relief Study. Meeting 4 Option Analysis ogwood lementary School Capacity elief Study eeting 4 Option nalysis evised: 03/19/2019 2018-19 Capacity, 2018-19 Official nrollment, Live ttend Counts, and Building Utilizations The following are school

More information

SPRINGFIELD BOULEVARD

SPRINGFIELD BOULEVARD 134-35 SPRINGFIELD BOULEVARD LAURELTON (JAMAICA), QUEENS MEDICAL OFFICE BUILDING WITH OWNER/USER POTENTIAL AND DEVELOPMENT RIGHTS TEAMPREUSS MEDICAL OFFICE BUILDING WITH POTENTIAL FOR OWNER/USER & DEVELOPMENT

More information

THE JOURNAL OF THE POLYNESIAN SOCIETY

THE JOURNAL OF THE POLYNESIAN SOCIETY THE JOURNAL OF THE POLYNESIAN SOCIETY Volume 123 JUNE 2014 Number 2 Special issue EXTRAORDINARY POLYNESIAN WOMEN: WRITING THEIR STORIES Guest Editor PHYLLIS HERDA Editors JUDITH HUNTSMAN MELINDA S. ALLEN

More information

National Certificate in Real Estate (Salesperson) (Level 4)

National Certificate in Real Estate (Salesperson) (Level 4) NZQF NQ Ref 1543 Version 3 Page 1 of 5 National Certificate in Real Estate (Salesperson) (Level 4) Level 4 Credits 47 This qualification has been reviewed. The last date to meet the requirements is 31

More information

NETAWOTWES MERIT BADGE COUNSELOR LIST - August 1, 2018

NETAWOTWES MERIT BADGE COUNSELOR LIST - August 1, 2018 NETAWOTWES MERIT BADGE COUNSELOR LIST - August 1, 2018 First Name Middle Name Last Name Suffix Address City State ZIP Code American Business Phone Type Phone No Phone Type Phone No American Heritage John

More information

Meeting Architecture. Maarten Vanneste, CMM

Meeting Architecture. Maarten Vanneste, CMM Meeting Architecture Maarten Vanneste, CMM 1983, Turnhout 2 1981 2008 4 5 The key chapters 1. Current meeting industry 2. 3. 4. 5. 6. Meeting objectives Meeting objectives support Meeting architect Degree

More information

Final Year PhD Candidate and Associate Lecturer, Oxford Brookes University

Final Year PhD Candidate and Associate Lecturer, Oxford Brookes University Academic CV - PhD student with relevant professional experience Louisa Martin Final Year PhD Candidate and Associate Lecturer, RESEARCH INTERESTS Address 22 Bennett Street, Oxford OX4 3BJ Email louisa.martin@brookes.ac.uk

More information

Publishing conferences through repository / Press integration

Publishing conferences through repository / Press integration Publishing conferences through repository / Press integration Ross Coleman Director, Sydney escholarship University of Sydney Library 1 Why conferences Lag in traditional publication Need for immediacy

More information

Selection Method for Shaw College Student Hostel Places 2017/2018 (Second Draft)

Selection Method for Shaw College Student Hostel Places 2017/2018 (Second Draft) Selection Method for Shaw College Student Hostel Places 2017/2018 (Second Draft) 1. Quota 1.1 Category of special quota Quota President of the Student Union of the Chinese University of Hong Kong 1 Editor-in-chief

More information

1910 N BROADWAY LONG TERM GROUND LEASE OR FOR SALE

1910 N BROADWAY LONG TERM GROUND LEASE OR FOR SALE LONG TEM GOUN LEASE O FO SALE Walnut Creek, CA 1.56 Acres Building: ±6,400 SF SALE ETAILS rime development site a half mile from the Walnut Creek BAT station 1.56 acres Current zoning - Office roposed

More information

Montgomery Community College. Bid No , Part A. GERMANTOWN CAMPUS BIOSCIENCE EDUCATION CENTER, Phase 2 - Building Construction

Montgomery Community College. Bid No , Part A. GERMANTOWN CAMPUS BIOSCIENCE EDUCATION CENTER, Phase 2 - Building Construction -...;, V i NI 1,(01.-,-,--iP.C- 1-.\. t;_:,17r.1 i e.) P. YN -.-- e::-:/ -. F_ rse1i7r-4 ) t7p1 e4 e'tntir\l-r.)ta-1_ pvt-0/-67. /1-. & NI ZsiC,C7'r'S i'--1 (7-2_1001 4 it? 13..-- -7z,,,0 o 0 1,--1 6i

More information

O Reilly Auto Parts & Dollar General Two Free Standing Buildings 390 New Hartford Rd Barkhamsted, CT

O Reilly Auto Parts & Dollar General Two Free Standing Buildings 390 New Hartford Rd Barkhamsted, CT Actual Property O Reilly Auto Parts & Dollar General Two Free Standing Buildings 390 New Hartford Rd Barkhamsted, CT Not Subject Property Phone: 212.972.3947 Fax: 212.686.0078 dan@exp1031.com www.exp1031.com

More information

Massachusetts Governmental Activities Exposition Photograph Album

Massachusetts Governmental Activities Exposition Photograph Album SPECIAL COLLECTIONS AND UNIVERSITY ARCHIVES : UMASS AMHERST LIBRARIES Massachusetts Governmental Activities Exposition Photograph Album 1930 1 volume (88 images) (0.25 linear ft.) Call no.: PH 043 Special

More information

CITY OF HOUSTON PLANNING & ZONING COMMISSION

CITY OF HOUSTON PLANNING & ZONING COMMISSION CITY OF HOUSTON PLANNING & ZONING COMMISSION RESOLUTION NO. 17-PC-05 Introduced By: Chair Rein Introduction Date: September 21, 2017 Public Hearing Date: October 26, 2017 Action: Approved Vote: Unanimous

More information

Shaw College Selection Method for Student Hostel Places 2018/2019 (1st Draft)

Shaw College Selection Method for Student Hostel Places 2018/2019 (1st Draft) Shaw College Selection Method for Student Hostel Places 2018/2019 (1st Draft) 1. Quota 1.1 Category of special quota Quota President of the Student Union of the Chinese University of Hong Kong 1 Editor-in-chief

More information

NZQF NQ Ref 1731 Version 3 Page 1 of 9. This qualification has been reviewed. The last date to meet the requirements is 31 December 2019.

NZQF NQ Ref 1731 Version 3 Page 1 of 9. This qualification has been reviewed. The last date to meet the requirements is 31 December 2019. NZQF NQ Ref 1731 Version 3 Page 1 of 9 National Diploma in Real Estate (Agent) (Level 5) Level 5 Credits 170 This qualification has been reviewed. The last date to meet the requirements is 31 December

More information

The Journal of the Polynesian Society

The Journal of the Polynesian Society The Journal of the Polynesian Society VOLUME 113 No.4 DECEMBER 2004 THE POLYNESIAN SOCIETY THE UNIVERSITY OF AUCKLAND NEW ZEALAND the journal of the polynesian society Volume 113 DECEMBER 2004 Number 4

More information

M U S H R O O M F A R M

M U S H R O O M F A R M MUSHROOM FARM IEX LOCALITY PLAS MACRO SITE & AMEITIES TRASPORT ROUTES TRASPORT & ROA UPGRAES PRECICT LOCALITY PERSPECTIVE S FLOOR PLAS SECTIO EVELOPMET ATA COTACT ETAILS 03 05 06 10 2 PROXIMITY MAP 19KM

More information

Fairbanks North Star Borough

Fairbanks North Star Borough Fairbanks North Star Borough Mayor's Office 907 Terminal Street P.O. Box 71267 Fairbanks, AK 99707-1267 T.(907)459-1300 F. (907)459-1102 MEMORANDUM TO: FROM: SUBJECT: Fairbanks North Star Borough Assembly

More information

65,000 members 68 Marae 33 Hapu

65,000 members 68 Marae 33 Hapu Waikato-Tainui Right of First Refusal Statement 65,000 members 68 Marae 33 Hapu WAIKATO-TAINUI MARAE OUR TRIBAL STRUCTURE Te Whakakitenga o Waikato Tribal Parliament 68 Marae 2 Representatives per Marae

More information

Winn Dixie new 20 year NNN lease

Winn Dixie new 20 year NNN lease Subject Property Phone: 212.972.7457 Fax: 212.686.0078 exp@exp1031.com www.exp1031.com Exclusive Offering In Connection With: Winn Dixie new 20 year NNN lease 1625 West Tharpe Street - Tallahassee, FL

More information

SECOND AMENDMENT OF AMENDED AND RESTATED DECLARATION OF COVENANTS, CONDITIONS AND RESTRICTIONS FOR ROYAL OAKS COURT. I. Definitions. II.

SECOND AMENDMENT OF AMENDED AND RESTATED DECLARATION OF COVENANTS, CONDITIONS AND RESTRICTIONS FOR ROYAL OAKS COURT. I. Definitions. II. SECOND AMENDMENT OF AMENDED AND RESTATED DECLARATION OF COVENANTS, CONDITIONS AND RESTRICTIONS 20090404575 09/04/2009 RP3 $44.00 FOR ROYAL OAKS COURT A RESIDE STATE OF TEXAS COUNTY OF HARRIS KNOW ALL BY

More information