SAUNIUNIGA MO SE FAAIPOIPOGA E FAAVAVAU TUSI LESONA A LE FAIAOGA Mataupu Faalelotu 234
SAUNIUNIGA MO SE FAAIPOIPOGA E FAAVAVAU TUSI LESONA A LE FAIAOGA Mataupu Faalelotu 234 Saunia e le Ofisa o Aoga a le Ekalesia Lomia e le O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai Aai o Sate Leki, Iuta
Auina mai ni finagalo faaalia ma faasaoga, e aofia ai ni upu e sese le sipelaga, i le CES Editing, 50 E. North Temple Street, Floor 8, Salt Lake City, UT 84150-2772 USA. E-mail: <ces-manuals@ldschurch.org> 2001, 2003 e le Intellectual Reserve, Inc. Ua taofia aia tatau uma Lolomiina i le Iunaite Setete o Amerika Faamaonia le faaperetania: 6/03 Faamaonia le faaliliuga: 6/03 Faaliliuga o le Preparing for an Eternal Marriage, Teacher Manual: Religion 234 Samoan 35312 890
iii FAASINO MATAUPU Folasaga..................................................... v Taiala mo Faitauga Tusi Mai le Tusi Lesona a le Tagata Aoga............. ix 1 Atiina Ae o se Vaaiga e Faavavau................................... 1 2 O Le Feagaiga Fou e Faavavau o le Faaipoipoga........................ 5 3 O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi............................. 10 4 O Faatulagaga a le Alii mo Tafaoga Faamasani........................ 15 5 O Le Tulafono o le Legavia...................................... 21 6 Tumau i le Ola Mama.......................................... 26 7 Agavaa Faaletagata ma Faamanuiaga o le Faaipoipoga e Faavavau......... 30 8 Faatoilaloina o le Tagata o le Lalolagi............................. 35 9 Faapaleniina o le Ola Faaletagata Lava Ia ma Matafaioi................. 39 10 Sauniuniga Faaletino........................................... 43 11 O Fesootaiga Lelei............................................. 47 12 O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine...................... 50 13 O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Alii ma Tamaitai.................. 54 14 Alofa Moni.................................................. 59 15 O Le Sailiga mo se Soa e Faavavau................................. 63 16 O Le Faaiuga e Faaipoipo ma Faamau.............................. 67 17 Sauniuniga mo le Malumalu..................................... 72 18 O Iesu Keriso, o le Faavae Mautu.................................. 78 19 O Fetuunaiga i le Olaga Faiaiga................................... 81 20 O Fesootaiga Mafana i le Faaipoipoga.............................. 84 21 Aotelega o le Vasega: Pulea o o Tatou Olaga i Mataupu Faavae Sao........ 87 Mataupu Faavae o Lesona....................................... 90 Fesili e Talanoaina mo le Folafolaga i le Aiga......................... 92
F OLASAGA v FOLASAGA O le Tusi Lesona a le Faiaoga o le Sauniuniga mo se Faaipoipoga e Faavavau o loo faaautu tonu i upumoni ua faaalia e faatatau i tafaoga faamasani ma faaipoipoga mai tusitusiga paia, o perofeta o aso nei e gata ai, ma isi taitai musuia o le Ekalesia. I le faatusatusa atu i le tele o tusitusiga ma faamatalaga faalelalolagi ua taatele nei e uiga i tafaoga faamasani ma faaipoipoga, o le a tuuina atu ai i le vasega lenei ia aoaoga faavae o le talalelei toefuataiina ma mataupu faavae o le amio e fesootai i ai, e mafai ona taialaina ai tatou i nei mataupu taua. Na saunoa Elder Boyd K. Packer, a o avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: O aoaoga faavae moni, a malamalama i ai, e suia ai uiga ma amioga. O le suesue i mataupu o le talalelei e vave ona faaleleia ai le amio nai lo le suesue i ala e faaleleia ai le amio (i le Conference Report, Oct. 1986, 20; po o le Liahona, Ian. 1987, 17). O lenei vasega ua saunia ai mo tagata o le vasega ia mataupu faavae ua uma ona faataatitia e taialaina ai i latou ao sauniuni atu mo se faaipoipoga. O LE OLA I MATAUPU FAAVAE O LE TALALELEI O Le Puleaina o o Tatou Olaga i Mataupu Faavae Na fautua mai Peresitene Ezra Taft Benson: O se tasi o mea e sili ona taua e tatau ona e faia... o le tanumia lea o lou tagata i tusitusiga paia. Sailiili i ai ma le maeleelega. Ia aoao i upu a Keriso. Aoao i aoaoga faavae. Ia e atamai i mataupu faavae o loo maua ai i totonu ( O le Mana o le Upu, Liahona, Iulai 1986, 81). Na faaalia mai e Elder Richard G. Scott, o se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: A o outou saili le malamalama faaleagaga, ia saili atu i mataupu faavae. Ia tuu eseese ma le faaeteete mataupu faavae ma faamatalaga ua faaaoga e faamalamalama ai. O mataupu faavae o ni upumoni malolosi eseese ia ua filifilia, mo le tulaga o mea eseese. O se mataupu faavae moni e faamanino ai filifiliga ua faia e tusa lava po o a ni tulaga faigata e tulai mai. E matua taua lava ni faiga maoae e faia i le faatulagaina o upumoni ua tatou maua i ni faamatalaga faigofie o se mataupu (i le Conference Report, Oct. 1993, 117; po o le Liahona, Ian. 1994, 101). O le iloa ma le ola ai i mataupu faavae sao e matua taua mo se olaga fiafia ma se faaipoipoga fiafia. O mataupu faavae o le talalelei e aofia ai aoaoga faavae, tulafono, feagaiga, sauniga, ma mataupu. E ui i lea, i totonu o lenei tusi lesona, o le upu mataupu faavae o loo faatatau i upumoni o le talalelei o loo tuuina mai ia tatou fautuaga ma taitaiga mo amioga. E Tatau Ona Faatino la Tatou Vaega O mataupu faavae e mafai ona vaeluaina i ni vaega autu se lua: afai ma le o le a. O le upu afai o se faaupuga o fautuaga faalauaitele mai le Alii. O le upu o le a o se folafolaga e mafua mai i le usitaia po o le le usitaia o fautuaga. Afai tatou te tausi i poloaiga, o le a tatou manuia i le nuu ua folafolaina (tagai 1 Nifae 4:14).
vi F OLASAGA Ua faaupuina e le Atua le Upu o le Poto i se mataupu faavae e i ai sona folafolaga (MFF 89:3). O le upu afai o loo faatatau i le fautuaga ina ia tausisia le mama o o tatou tino i le faaletino ma le faaleagaga. O le upu o le a o loo folafola mai ai le soifua maloloina, poto, malosi ma isi faamanuiaga. E tausisia e le Alii Ana folafolaga: Ua noatia au le Alii, pe a outou faia mea ou te fai atu ai; ae pe a outou le faia mea ou te fai atu ai, e leai sa outou folafolaga (MFF 82:10). E tatau ona faatinoina la tatou vaega ina ia tatou agavaa ai mo faamanuiaga (tagai MFF 30:20 22). E tatau foi ona tatou manatua e fuafua e le Atua le vaega o le a e tusa ai ma Lona silafia ae le o mea e tatou te mafaufau i ai. O mataupu faavae e le masani ona aoaoina pe tusia i le ata afai-o le a. Mo se faataitaiga, e le masani ona saunoa mai le Pulega Aoao afai e te faatuatua, o le a i ai le mana o le Atua i lou olaga. Ae, latou te tuuina mai ni faataitaiga e faamalamalama ai le faatuatua po o le faaosofia o i tatou ina ia tatou faatuatua. O Mataupu Faavae o le Talalelei e Åoão O mataupu faavae o le talalelei e aoao e moni i ona tulaga uma i aganuu uma i taimi uma. O mataupu faavae na faaalia ia Atamu i le amataga o le lalolagi o loo tumau pea lona moni e oo mai i aso nei e gata ai. O loo i ai a tatou perofeta, tusitusiga paia, ma musumusuga a le Agaga Paia e fesoasoani ia i tatou, tatou te iloa ai ma faaaoga mataupu faavae sa o. Otootoga O se mataupu faavae o se mea moni ua faatumauina, o se poloaiga, po o se tulafono e mafai ona e faaaoga e taialaina ai le faiga o au faaiuga. O mataupu faavae e fesoasoani ia i tatou i le faaaogaina o aoaoga faavae o le talalelei i le soifuaga o aso uma. E aumaia ai ia i tatou le malamalama e faamalamalamaina ai le ala i o tatou luma i lenei lalolagi fenumia i ma le agasala. FAAAOGAINA O LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA O le Tusi Lesona a le Tagata Aoga mo Faaipoipoga e Faavavau (aitema 35311) ua tuuina mai ai aoaoga e uiga i tafaoga faamasani ma faaipoipoga mai tusitusiga musuia (tagai i le Autu o le Tusi Lesona, tusi lesona a le tagata aoga, i). O lesona o loo i totonu o lenei tusi lesona a le faiaoga o loo faatatau i mataupu faitau o loo i le tusi lesona a le tagata aoga. A o agai atu tagata o le vasega ina malamalama ma ola ai i aoaoga ua tuufaatasia i le tusi lesona a le tagata aoga, o le a lelei atu la latou sauniuniga mo le faatautaia o o latou lava olaga i mataupu faavae ma mulimuli i le fuafuaga maoa e a le Alii mo le fiafia. O aoaoga o loo i le tusi lesona a le tagata aoga o loo mulimulitai i le ata o le tulafono o molimau. Na saunoa Elder Henry B. Eyring o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: O se tasi o auala ua tatou iloaina ai o le lapataiga e mai i le Alii, o le faailoa mai lea o le tulafono o molimau, o molimau ua faamaoniaina. E foliga mai ua tuuina soo mai saunoaga a perofeta, e tatau loa ona tuu atoa atu i ai lo tatou naunautaiga ma faatumuina o tatou loto i le agaga faafetai ona ua tatou ola i se taimi faamanuiaina (i le Conference Report, Ape. 1997, 32; po o le Ensign, Me 1997, 25; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 309). O mataupu o loo talanoaina i totonu o le tusi lesona a le tagata aoga o loo lisiina faaalafapeta i totonu o le faasino mataupu o le tusi lesona. O le faasino upu o loo i tua o le tusi lesona e mafai foi ona fesoasoani i le au faitau e sailia ai saunoaga ma
F OLASAGA vii faaupuga musuia e uiga i mataupu e faatatau i tafaoga faamasani, faauoga mautu, faaipoipoga, ma le aiga. O nei aoaoga o loo tuuina mai ai le finagalo o le Alii mo Ona tagata o le feagaiga pe a oo mai i tafaoga faamasani ma amioga i totonu o le faaipoipoga. O le aoaoina o nei aoaoga faavae ma upu a perofeta o le a aumaia ai ia i tatou le malosi ma le taitaiga i lenei lalolagi ua faateleina lona fenumiai ma le agasala. O LE FAATULAGAINA O LE TUSI LESONA A LE FAIAOGA O lesona taitasi i le tusi lesona a le faiaoga e fitu ni ona vaega: Ulutala mataupu o le lesona. Aotelega o Aoaoga Faavae o se faatomuaga puupuu mo le mataupu o le lesona ma talaaga faaleaoaoga faavae o le lesona. Mataupu Faavae o le aotelega o manatu autu o le lesona. Ia mautinoa e faitau le Ola i Mataupu Faavae o le Talalelei vaega (v viii; po o le tusi lesona a le tagata aoga, viii x). E taua tele le malamalama o oulua uma ma lau tagata aoga i le taua o mataupu faavae i le vasega o Mataupu Faalelotu 234. Na faamalamalama mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: O faiaoga ua poloaiina e aoao atu mataupu faavae o le talalelei ma mataupu o le malo (MFF 88:77) ua tatau ona taofia lo latou aoaoina atu po o le faaaogaina o tulafono patino. Mo se faataitaiga, latou te le aoaoina ni tulafono mo le fuafuaina po o le a le sefuluai atoa, ma e latou te le saunia foi se lisi o mea e fai ma mea e le faia mo le faapaiaina o le Aso Sapati. A uma loa ona aoao atu e se faiaoga le aoaoga autu ma mataupu faavae mai tusitusiga paia ma perofeta soifua, o le faatinoga po o tulafono o le tiutetauave lava lena o le tagata lava ia ma aiga. O aoaoga faavae ma mataupu faavae e lelei ona aoaoina atu e sili atu ona mamana lona aafiaga i amioga nai lo tulafono. Pe a tatou aoaoina atu aoaoga autu ma mataupu faavae, e mafai ona tatou agavaa mo le molimau ma le taitaiga a le Agaga e lagolagoina a tatou aoaoga, ma e tatou te faamausaliina le faatuatua o tamaiti o a tatou vasega i le sailiga o le taitaiga a lena lava Agaga e faaaogaina na aoaoga i o latou lava olaga (i le Conference Report, Oct. 1999, 102; po o le Liahona, Ian. 2000, 96). Faitauga mai le Tusi Lesona a le Tagata Aoga o le lisi o ni mataupu ua fautuaina e faitau mai le tusi lesona a le tagata aoga e tatau ia oe le faiaoga ma le tagata aoga ona faitau ae le i faia vasega taitasi. (Mo se lisi maea o mataupu faitau i le tusi lesona a le tagata aoga mo lesona uma, tagai Faitauga mai le Tusi Lesona a le Tagata Aoga, ix xii). O nei faitauga e tatau ona avea ma punaoa autu mo talanoaga ma e le tatau ona suitulaga i ni tusitusiga faalelalolagi. E mafai foi ona e tagai i le faasino mataupu i le lomiga o le Liahona o le konafesi aoao faato a mae a atu nei e maua ai tuatusi mo faaopoopoga o nei faitauga. O a Mea e Aoao Atu o se faamatalaga se tasi po o le sili atu foi (o loo maua i le itu tauagavale) o loo faamatala ai aoaoga faavae, mataupu faavae, po o manatu o loo aoaoina. Fautuaga i Auala e Aoao Atu Ai o metotia, o auala ma gaoioiga e aoao ai o loo faaaogaina e le faiaoga e fesoasoani ai i tagata o le vasega ina ia latou malamalama i le aano o le lesona. O nei metotia e ono aofia ai ni gaoioiga e pei o ni
viii F OLASAGA faatalatalanoaga, otiovisio, tusitusiga, ma ni galuega fai vaega (Aoaoina o le Talalelei: O Se Tusitaulima mo Faiaoga ma Taitai o le OAE [1994], 19).Tagai i le Aoao Atu le Talalelei:O se Tusitaulima mo nisi faamatalaga i mea e aoao ma faapefea foi ona aoao. Faaiuga o le otootoga o mea e ao ona aoaoina e tagata o le vasega mai le lesona.
T AIALA MO F AITAUGA T USI M AI LE T USI L ESONA A LE T AGATA A OGA ix TAIALA MO FAITAUGA TUSI MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA LESONA 1: ATIINA AE O SE VAAIGA E FAAVAVAU Saunoaga Vaaiga e Faavavau, Peresitene Spencer W. Kimball (86) Ola i Mataupu Faavae o le Talalelei (viii) Ausia o le Malamalama Faaleagaga, Elder Richard G. Scott (157) LESONA 2: O LE FEAGAIGA FOU E FAAVAVAU O LE FAAIPOIPOGA O Le Feagaiga Fou e Faavavau o le Faaipoipoga (i totonu o le Faaipoipoga mo le Faavavau, 178) Saunoaga i le Faaipoipoga mo le Faavavau, Elder Bruce R. McConkie (178) O Le Aiga e Faavavau, Elder Robert D. Hales (108) Aoaoga filifilia mai le Tautinoga (23) Aoaoga filifilia mai le Tatalaina o Faaipoipoga (77) Aoaoga filifilia mai le O Le Agaga Paia o le Folafolaga (144) Saunoaga i Feagaiga ma Sauniga, Peresitene Iosefa Filitia Samita (40) Aisea e Faaipoipo ai i le Malumalu? Elder John A. Widtsoe (190) O i Latou e le Faaipoipo, (i totonu Faaipoipoga mo le Faavavau, 179) Ia Manatua le Taua o le Faaipoipoga, Elder Bruce R. McConkie; i le Faaipoipoga ma le Fuafuaga Sili o le Fiafia, Elder Joe J. Christensen (303) LESONA 3: O LE AIGA: O SE FOLAFOLAGA I LE LALOLAGI O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, O Le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua (89) O Le Aiga, Elder Henry B. Eyring (111) Aoaoga filifilia e uiga i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (90) O le saunoga a Elder Joseph B Wirthlin e uiga E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia (o loo i totonu o le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, 142) O le saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley e uiga E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia, (o loo i totonu o le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, 142) LESONA 4: O FAATULAGAGA A LE ALII MO TAFAOGA FAAMASANI Mo Le Malosi o le Autalavou (54) Aoaoga Filifilia mai le Taiala mo Tafaoga Faamasani (53)
x T AIALA MO F AITAUGA T USI M AI LE T USI L ESONA A LE T AGATA A OGA LESONA 5: O LE TULAFONO O LE LEGAVIA Mama Faaletagata Lava Ia, Elder Jeffrey R. Holland (248) O Lo Tatou Siosiomaga o Amioga Mama, Elder Boyd K. Packer (245) Mama Atoatoa i Tulaga Feusuai (i le Mo le Malosi o le Autalavou, 58) Saunoaga i le E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia, Peresitene Gordon B. Hinckley (i le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, 142) Saunoaga i le E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia, Elder Boyd K. Packer (i le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, 143) O le uluai saunoaga i le Aafiaga o Tafaoga Faamasani, Faaipoipoga, ma Aiga i Ponokarafi, Peresitene Gordon B. Hinckley (i le Ponokarafi, 282) Tosina Atu i Tagata o le Itupa Lava e Tasi, Elder Dallin H. Oaks (313) Saunoaga e uiga i le Tosina Atu i Tagata o le Itupa Lava e Tasi, Peresitene Gordon B. Hinckley (313) Saunoaga i le Olaga Mama ma le Tauagafau, Peresitene Spencer W. Kimball (233) O Le Tulafono o le Legavia, Peresitene Ezra Taft Benson (242) LESONA 6: TUMAU I LE OLA MAMA Saunoaga a Peresitene Gordon B Hinckley e uiga i le Ola Mama ma le Tauagafau, (234) Taunuuga o le Usitai po o le le Usiusitai (o i le Ola Mama ma le Tauagafau, 235) Mo Le Malosi o le Autalavou (54) Ia Ofuina le Ofutau Atoatoa o le Atua, Peresitene Harold B. Lee (237) LESONA 7: AGAVAA FAALETAGATA MA FAAMANUIAGA O LE FAAIPOIPOGA E FAAVAVAU Faamaloloina o Mailaila Matuia o le Faasaunoa, Elder Richard G. Scott (6) Saunoaga e uiga i le Mataupu Faavae o le Salamo, mai ia Elder Boyd K. Packer (i le vaega O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, 92) LESONA 8: FAATOILALOINA O LE TAGATA O LE LALOLAGI Saunoaga a Elder Jeffery R. Holland Faaosoosoga a Satani ma le Tagata o le Lalolagi, (353) Tuuese le Tagata o le Lalolagi, Ae ia O Ese Mai Ma le Manumalo, Elder Neal A. Maxwell (357) Faaeteete i le Faamaualuga, Peresitene Ezra Taft Benson (287) Puleaina o se Loto Ita, Peresitene Gordon B. Hinckley (356) O Le Mou Atu o lo Tatou Tauagafau, Peresitene Gordon B. Hinckley (354) LESONA 9: FAAPALENIINA O LE OLA FAALETAGATA LAVA IA MA MATAFAIOI Aoaoga Filifilia mai le Faatagata Matua (211)
T AIALA MO F AITAUGA T USI M AI LE T USI L ESONA A LE T AGATA A OGA xi LESONA 10: SAUNIUNIGA FAALETINO Saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley Saunia mo le Lumanai, (i le A oga, 82) Saunoaga a Elder Howard W. Hunter O Le Taua o A oga mo Tamaitai, (i le A oga, 83) Saunoaga a Elder Russell M. Nelson O Le Taua o A oga mo Tamaitai, (i le A oga, 83) Aoaoga Filifilia mai le Sauniuniga Faaletino (350) Aoaoga Filifilia mai le Tutoatasi (145) Avea ma Tagata e Faalagolago ia te ia Lava, Elder L. Tom Perry (329) LESONA 11: FESOOTAIGA LELEI Fesootaiga i le Aiga, Elder Marvin J. Ashton (34) LESONA 12: O ESEESEGA NA FANANAU MAI MA TANE MA FAFINE Aoaoga Filifilia mai le O Eseesega Na Fananau Mai ma Tane ma Fafine (66) O Le Olioli i le Tulaga Faatamaitai, Sister Margaret D. Nadauld (73) Saunoaga i le Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai, Elder James E. Faust (84) Saunoaga i le Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai, Sister Eliza R. Snow (84) LESONA 13: O MATAFAIOI MA TIUTETAUAVE PAIA O ALII MA TAMAITAI Aoaoga Filifilia mai le O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Alii (213) Avea o se Tane ma Tama Amiotonu, Peresitene Howard W. Hunter (219) Ola Agavaa mo le Teine o le a e Faaipoipo I ai i se Aso, Peresitene Gordon B. Hinckley (222) Mo Tama i Isaraelu, Peresitene Ezra Taft Benson (216) Aoaoga filifilia mai le O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Tamaitai (371) O Tamaitai o le Ekalesia, Peresitene Gordon B. Hinckley (382) Mo Tina i Siona, Peresitene Ezra Taft Benson (377) Aoaoga Filifilia mai le Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai (84) Saunoaga i le Mataupu Faavae o le Fefaaaloaloa i, Elder Merrill J. Bateman (i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi 97) Saunoaga i le O Eseesega Na Fananau Mai ma Tane ma Fafine, Peresitene Boyd K. Packer (67) O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (89) Saunoaga i le O Eseesega Na Fananau Mai ma Tane ma Fafine, Elder Neal A. Maxwell (68) Saunoaga i le O Eseesega Na Fananau Mai ma Tane ma Fafine, Elder Merrill J. Bateman (68) Aoaoga Filifilia mai le Galuega a le Tina i Fafo Atu o le Aiga (253)
xii T AIALA MO F AITAUGA T USI M AI LE T USI L ESONA A LE T AGATA A OGA A o le Mea Lava e Tasi e Ao Ina Ia Maua : Ia Avea ma Tamaitai Faatuatua Tele ia Keriso, Sister Patricia T. Holland (392) LESONA 14: ALOFA MONI Aoaoga Filifilia mai le Alofa (163) LESONA 15: O LE SAILIGA MO SE SOA E FAAVAVAU Aoaoga Filifilia mai le Filifilia o se Uo (200) O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (89) LESONA 16: O LE FAAIUGA E FAAIPOIPO MA FAAMAU Aoaoga Filifilia mai le Filifilia o se Uo (200) Saolotoga po o Musumusuga? Elder Bruce R. McConkie (205) Aotelega o le Lisi o Mea e Fai (i le Fuafuaga mo se Faaipoipoga i le Malumalu, 340) LESONA 17: SAUNIUNIGA MO LE MALUMALU O Le Malumalu Paia, Peresitene Boyd K. Packer (341) Aoaoga Filifilia mai Sauniuniga mo le Malumalu (336) LESONA 18: O IESU KERISO, O LE FAAVAE MAUTU O Le Atiina Ae o Uiga Paia, Elder Joseph B. Wirthlin (138) Saunoaga E Faapefea e lo Tatou Alolofa mo le Atua ona Uunaia lo Tatou Gafatia e Alolofa ai i Isi? Elder Russell M. Nelson (i le Alofa, 166) LESONA 19: O FETUUNAIGA I LE OLAGA FAIAIGA Aoaoga Filifilia mai Fetuutuunai i Faaipoipoga (10) Foiaina o Eseesega o Manatu: O Se Fuafaatatau mo le Mauaina o le Lotogatasi i le Faaipoipoga, Elder Robert E. Wells (305) LESONA 20: O FESOOTAIGA MAFANA I LE FAAIPOIPOGA Aoaoga Filifilia mai O Fesootaiga Mafana i le Faaipoipoga (147) Saunoaga i le O le Tau o le Le Faamaoni, Peresitene Thomas S. Monson (i le Faamaoni i le Faaipoipoga, 121) Fuafuaina o le Fanauina o Fanau (16) Mama Faaletagata Lava Ia, Elder Jeffrey R. Holland (248) O Le Punavai o le Ola, Elder Boyd K. Packer (149) LESONA 21: OTOOTOGA O LE LESONA: PULEA O O TATOU OLA I MATAUPU FAAVAE SAO Ausia o le Malamalama Faaleagaga, Elder Richard G. Scott (157) E Tatau Ona Fai la Tatou Vaega (i le Ola i Mataupu Faavae o le Talalelei ix) Saunoaga a Elder Richard G. Scott Faavae mo se Faaipoipoga e Faavavau (132)
A TIINA A E O SE V AAIGA E F AAVAVAU 1 1 ATIINA AE O SE VAAIGA E FAAVAVAU AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball e faapea, Afai tatou te ola ma soifua i se olaga e faamamafa mai ai ia i tatou le faavavau, o le a faapea ona tatou faia o faaiuga e sili atu ona lelei ( The Things of Eternity Stand We in Jeopardy? Ensign, Jan. 1977, 3; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 86). MATAUPU FAAVAE O se vaaiga e faavavau e na te faatamaoaigaina le olaga atoa, e aofia ai a tatou faaiuga mo tafaoga faamasani ma faauoga tumau. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Saunoaga i le Vaaiga e Faavavau, Peresitene Spencer W. Kimball (86) Ola ai i Mataupu Faavae o le Talalelei (viii) Ausia o le Malamalama Faaleagaga, Elder Richard G. Scott (157) O aoaoga a perofeta e maua ai se vaaiga e faavavau e uiga i le faamoemoega o tafaoga faamasani. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia iloilo mo sina taimi puupuu tulaga o siomia ai le faigauo tumau a le perofeta o Iosefa Samita ma Ema Hale (tagai i le Iosefa Samita Talafaasolopito 2:56 59). Ia faamatala atu a o faia le faigauo tumau a Iosefa ma Ema, sa iloa [e Iosefa] o loo lumanai le la feiloaiga faaletausaga ma le agelu o Moronae mo le mauaina o faatonuga e uiga i le aumaia o le Tusi a Mamona (tagai i le Church History in the Fulness of Times [tusi lesona a le tagata aoga o le Religion 341 43, 2000], 41 44). Fesili: E faapefea ona aafia au faaiuga e uiga i tafaoga faamasani pe afai e te iloa o le a i ai le aso o le a valaauina ai oe i se tulaga e i ai ni ona matafaioi i le Ekalesia? E faapefea i au taumafaiga ina ia e agavaa e fausia le malo o le Atua, ona aafia ai lau amio i taimi o tafaoga famasani? Galuega faivaega. Vaevae le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa. Ia tuu atu i vaega taitasi e filifili se fuaiupu se tasi o fuaiupu nei. Ia tuuina atu ia te i latou ina ia faamatala mai le tulaga lauiloa o a latou tu ma aga e uiga i le fesili ma faamalamalama mai ni iuga ma ni aafiaga lata mai ma ni iuga ma ni aafiaga
2 A TIINA A E O SE V AAIGA E F AAVAVAU mamao. Ona tuuina atu lea ia i latou e faaaoga le faasino upu e saili ai fautuaga e uiga i le mataupu o loo i le tusi lesona a le tagata aoga, ma fesili atu ia i latou e faailoa mai ni taunuuga ma ni aafiaga o le mulimuli i lena fautuaga. I le talanoaina faalauaitele, o ai e tatau ona tatou tafafao faamasani i ai? O le a le tulaga o le vavalalata faaletino e talafeagai mo mafutaga faamasani? E faapefea ona tatou taulimaina i latou o e tatou te faamasani i ai? E faapefea ona tatou filifilia o tatou taitoalua? O le a le maualuga o le tautinoga e tatau ona i ai i taitoalua e tusa ai ma a latou tautoga o le faaipoipoga? O a ni tulaga faatauaina e tatau ona taufai maua uma i se paaga o loo faamoemoe mo se faaipoipoga? O a ni lagona po o ni eseesega faalemafaufau e masani ona i ai i le va o le alii ma le tamaitai? O a ni auala e ono mafai ai e nei eseesega ona aafia ni amioga i taimi o tafaoga faamasani? Ia tofia se sui mai vaega taitasi e lipoti mai a latou sailiga i le vasega. (Faapupuu talanoaga, ona o nei mataupu uma o le a toe talanoaina i isi lesona o loo mulimuli mai.) Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le Mosaea 26:1 4 ma fesili atu: O a faafitauli na feagai ma le toatele o le tupulaga laiti? O le a le mea na taitaiina atu i latou i le le talitonu? Na faapefea ona aafia a latou amioga i le le lava ma le faalelalolagi o a latou vaaiga? O a iuga e mafai ona e vaaia i tupulaga o aso nei o loo tutupu a e e aunoa ma le gauai atu i upu a perofeta ma aposetolo? O a ni auala e mafai ona faatosina ai a tatou faigauo i le gauai atu i upu a perofeta ma aposetolo? (O tali e mafai ona aofia ai le i ai o le taitaiga a le Agaga ma le puipuiga o fautuaga a le Atua e ala i Ana perofeta.) Talanoaga. Ia tusi i luga o le laupapa le ata lenei mai le vaega o le Vaaiga e Faavavau (tagai i le tusi lesona a le tagata aoga, i. 86). Silafaga a le Atua Vaaiga a le Tagata Tuanai Taimi nei Lumanai Ia talanoaina ni itu lelei o le i ai o se vaaiga e faavavau. Faitau saunoaga a Peresitene Spencer W. Kimball i le vaega lava lea e tasi. Fesili i tagata o le vasega po o le a se mea na latou aoaoina mai lenei saunoaga e uiga i le taua o le i ai o le vaaiga e faavavau i tafaoga faamasani ma faaipoipoga.
A TIINA A E O SE V AAIGA E F AAVAVAU 3 E tatau ona i ai le faatuatua ia Iesu Keriso ina ia maua ai le malamalama faaleagaga ma atiina ae se vaaiga e faavavau i vaega uma o le olaga, e aofia ai tafaoga faamasani. Tatou te maua le vaaiga e faavavau i a tatou tafaoga faamasani ma faauoga e ala i le aoaoina ma le faaaogaina o mataupu faavae o le talalelei. FAUTUAGA I AUALA E AI Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le 4 Nifae 1:35 38, ma fesili i tagata o le vasega pe latou te manatu o loo i ai se fevaevaeaiga tele i tagata o le lalolagi i aso nei. Tau i tagata o le vasega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:14 16 o loo faamatala mai ai se fevaevaeaiga tele i o tatou aso. Tusi le Faatuatua ia Iesu Keriso i le isi pito o le laupapa ma le Leai se Faatuatua i le isi itu. Faitau mai e tagata o le vasega fuaiupu e 14 16, ma fesili: O a ituaiga amio o loo faamatalaina i nei fuaiupu e ono faasino mai ai o le tagata e auai i le itu o le Faatuatua ia Iesu Keriso? O tali e tatau ona aofia ai: Lagonaina o le siufofoga o le Alii ma Ana auauna. Gauai atu i upu a perofeta ma aposetolo. Mauaina o sauniga paia ma le tausia o feagaiga. Sailiga o le Alii ma Lana amiotonu. Fesili: O a amio o loo faamatalaina i nei fuaiupu e ono faaalia ai le tagata e auai i le itu o le Leai se Faatuatua? O tali e tatau ona aofia ai le: Le amanaiaina o le siufofoga o le Alii ma Ana auauna. O le alu ese mai sauniga paia ma le solia o feagaiga. Ua le sailia le Alii, ae savali i ona lava ala ma mulimuli i tupua o le lalolagi. Fesili atu: Aisea e taua ai le faatuatua ia Iesu Keriso i le mauaina lea o le malamalama faaleagaga? Aisea e taua ai le faatuatua ia Iesu Keriso i taimi o a tatou tafaoga faamasani ma faauoga? Faamata o le a se taunuuga pe afai tatou te agai atu ia tatou tafaoga faamasani ma faauoga e aunoa ma le faatuatua ia Iesu Keriso? (E ono vavaeeseina i tatou ma e ono oo i le tulaga e avea ai i tatou ma vaega o Papelonia pe a oo ina faaumatia [tagai MFF 1:14 16].) FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega fai vaega. Ae le i aoaoina lenei lesona, ia mautinoa e toe iloilo ma le faaeteete le Ola i Mataupu Faavae o le Talalelei vaega ([v viii]; po o le tusi lesona a le tagata aoga, [viii ix]) ina ia maua ai le malamalama pe faapefea ona faamatala mataupu faavae mo lenei vasega. O le Mataupu Faalelotu 234 o se vasega e faavae i luga o mataupu faavae, ma e taua tele ia te oe ma au o tagata o le vasega ona malamalama pe faapefea ona faamanuiaina o tatou olaga e mataupu faavae moni. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia sue i le vaega o le Ola i Mataupu Faavae o le Talalelei. Vaevae le vasega i ni vaega se ono ma tuuina atu i vaega taitasi se ulutala mai le vaega lea. Tuu i ai ni nai minute e iloilo ai mea o loo i lalo o a latou ulutala ua atofaina ma saunia ai e aoao atu i le vasega i a latou lava upu ma faaaoga i ai a latou lava faataitaiga. Ia tuuina atu i vaega taitasi e aoao faapuupuu mai ona mataupu faavae i le vasega. Fesili i tagata o le vasega po o le a se mea na aoao mai i lea gaoioiga.
4 A TIINA A E O SE V AAIGA E F AAVAVAU Lesona i Mea Faitino. Aumai se tapasa ma se faafanua i le vasega. Ia talanoaina pe faapefea ona fesootai nei mea faitino i mataupu faavae o le talalelei. (Mo se faataitaiga, o le faafanua ma le tapasa, e pei o mataupu faavae o le talalelei, e taialaina i tatou i o tatou taunuuga e aunoa ma le faaalia auiliili mai ai o le laufanua.) Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le Mosaea 4:29 30. Fesili atu: E tusa ai ma le fuaiupu e 30, o le a le mea e tatau ona tatou tulimataia, ma o le a le mea e tatau ona tatou faia, e aloese mai ai i le faafanoga? Talanoaga. Valaaulia tagata o le vasega e faitau le Ausia o le Malamalama Faaleagaga, na saunia e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, 157). Ia talanoaina fesili nei: Mai ituaiga aoaoga uma lava, o le fea e pito i sili ona taua? Aisea? O le a se faataitaiga e mafai ona faaaogaina ai mataupu faavae moni i filifiliga o tafaoga faamasani ma faauoga i ni tulaga eseese faapea tu ma aga? Valaaulia tagata o le vasega ina ia tau mai se mataupu faavae moni e uiga i tafaoga faamasani ma faaauooga. Ia tuu atu ia i latou e faamatala mai pe faapefea ona tatou faaaogaina nei mataupu faavae i le faaaogaina lea o le ata e lima vaega na saunoa i ai Elder Scott o le malamalamaaga, faatauaina, usitaia, manatuaina, ma le faalauteleina o le iloa. FAAIUGA Toe tusi le ata o le vaaiga e faavavau (tagai i le itulau e 2). Faitau le Isaia 55:8 9 ma fesili: E faapefea ona fesootai le ata ma fuaiupu nei? E mafai faapefea ona fesoasoani le malamalama i le natura o le Atua ia i tatou ina ia maua lo tatou faatuatua i Ana aoaoga ma poloaiga? E mafai faapefea ona fesoasoani le suesue ma le faaaogaina o mataupu faavae o le talalelei i taimi o a tatou tafaoga faamasani? E mafai faapefea ona fesoasoani le i ai o se vaaiga e faavavau ia i tatou i le faiga o filifiliga amiotonu i tafaoga faamasani, faauoga, ma faaipoipoga?
O LE F EAGAIGA F OU E F AAVAVAU O LE F AAIPOIPOGA 5 2 O LE FEAGAIGA FOU E FAAVAVAU O LE FAAIPOIPOGA AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O le faaipoipoga mo le faavavau o se vaega manaomia o le fuafuaga o le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi. Na aoao mai Elder Iosefa Filitia Samita, a o avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, E leai se mea e sili atu ona saunia le tagata mo le mamalu o le malo o le Atua nai lo le faamaoni i feagaiga o le faaipoipoga (The Way to Perfection [1970], 232). Ua aoao mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1 4 e faapea: I le mamalu selesitila e i ai lagi po o tikeri e tolu; Ina ia maua le tulaga aupito i luga, e tatau i le tagata ona ulufale atu i lenei faatulagaga o le perisitua [o lona uiga o le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga]; Afai foi na te le faia faapea, na te le mafai ona maua. E mafai ona ia ulu atu i le isi, ae o le iuga lea o lona malo; e le mafai ona ia uluola (o loo puipui le uluai tusiga). Ua folafola mai ia i tatou o lo tatou faatuatua ma le usiusitai i le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga, o le a avea ai i tatou e pei o le Atua ma ola ai e faavavau ma o tatou aiga i Lona afioaga. MATAUPU FAAVAE Afai tatou te malamalama ma faataua le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga, o le a sili atu ona lelei a tatou tafaoga faamasani ma faauoga tumau i se auala e faatumauina ai lo tatou ola agavaa mo Ana folafolaga paia. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA O le Feagaiga Fou e Faavavau o le Faaipoipoga (i totonu o le Faaipoipoga mo le Faavavau, 178) Saunoaga i le Faaipoipoga mo le Faavavau, Elder Bruce R. McConkie (179) O Le Aiga e Faavavau, Elder Robert D. Hales (108) Aoaoga Filifilia mai le Tautinoga (23) Aoaoga Filifilia mai le Tatalaina o le Faaipoipoga (77) Aoaoga Filifilia mai le O Le Agaga Paia o le Folafolaga (144) Saunoaga i Feagaiga ma Sauniga, Peresitene Iosefa Filitia Samita (40) Aisea e Faaipoipo ai i le Malumalu? Elder John A. Widtsoe (190)
6 O LE F EAGAIGA F OU E F AAVAVAU O LE F AAIPOIPOGA O i Latou e le Faaipoipo, (i totonu o le Faaipoipoga mo le Faavavau, 179) Ia Manatua le taua o le Faaipoipoga, Elder Bruce R. McConkie; i le Faaipoipoga ma le Fuafuaga Sili o le Fiafia, Elder Joe J. Christensen (303) O le malamalama i le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga e fesoasoani ia i tatou e tafafao faamasani, faauo, ma faaipoipo i auala talafeagai. FAUTUAGA I AUALA E AI Lesona i mea faitino. Faaali atu i tagata o le vasega se paso felavasai ma fesili atu ni nai fesili po o fesili uma nei: E toafia outou e fiafia e tuufaatasi se paso? E i ai se isi o outou na taumafai muamua e tuufaatasi se paso faigata e aunoa ma se ata e iloa ai foliga o le paso pe a maea? Faamatala mai ou aafiaga. E faapefea ona e faatusatusaina le faasologa o tafaoga faamasani ma faauoga i le tuufaatasia lea o le paso? I tafaoga faamasani, o le a se mea e ono faatusatusa i le ata o le paso ua maea ona tuufaatasia? (O le i ai lea o se vaaiga e faavavau o le olaga, e aofia ai ma le malamalamaaga i le fuafuaga o le fiafia, o le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga, ma le taua o le aiga.) E faapefea ona tutusa le tafaoga faamasani ma faauoga e aunoa ma se vaaiga e faavavau ma le taumafaiga e tuufaatasia le paso e aunoa ma se ata? E faapefea ona fesoasoani le malamalama i le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga ia i latou o loo faamasani i le faia o faaiuga amiotonu? Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1 4. Ia talanoaina le uiga o upu taua taitasi o loo i le faaupuga feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga. Atonu e te manao e aofia i la outou talanoaga ia saunoaga nei: O le feagaiga o le faaipoipoga sa manatu i ai i le tele o seneturi, e aoga lava ma taua seia faatoa tetea i le oti ; o lenei ua faaalia mai se feagaiga fou, o le a aoga mo le faavavau ma le olaga nei. O le a faavavau ae faapena foi ona fou. E fou; ae peitai, o se mea ua leva e pei o le talalelei; e leva e pei o le ata o le faaolataga sa taliaina Fono i le Lagi, ae lei faavaeina le lalolagi.... O se vaega o lena fuafuaga, lena feagaiga, o loo avea ai Iesu Keriso ma Sui ma Puluvaga (Hyrum M. Smith and Janne M. Sjodahl, The Doctrine and Covenants Commentary, rev. ed. [1972], 822). O le feagaiga fou e faavavau...o mea uma lava o le atoaga o le talalelei. O lea la, o faaipoipoga e faataunuuina lelei, o papatisoga, sauniga o le perisitua, o isi mea uma lava o maliega uma, matafaioi uma, o gaoioiga uma e patino i le talalelei a Iesu Keriso, lea e faamaufaailogaina e le Agaga Paia o le folafolaga e tusa ai ma lana tulafono..., o se vaega o le feagaiga fou e faavavau.... O le mea lea, o i latou uma o e saili so latou nofoaga i le malo o le Atua o loo i ai le matafaioi ma le poloaiga ina ia usitaia le feagaiga fou e faavavau, o le atoaga lea o le talalelei faatasi ma ona sauniga uma, feagaiga, meaalofa, ma matafaioi uma (Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954 56], 1:158 59). Fesili atu: Aisea e taua ai le upu faavavau ma le upu feagaiga i la tatou ata tele o tafaoga faamasani ma faauoga? E faapefea e nei upu ona fesoasoani ia te oe ina ia e malamalama i le paso o faauoga ma faaipoipoga?
O LE F EAGAIGA F OU E F AAVAVAU O LE F AAIPOIPOGA 7 Afai e le o avea se malamalamaaga o le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga ma se vaega o lau vaaiga, e faapefea ona ono aafia ai au amioga i taimi o tafaoga faamasani? Tusi lesona a le tagata aoga. Faitau le vaega O Le Feagaiga Fou e Faavavau o le Faaipoipoga (i le Faaipoipoga mo le Faavavau, tusi lesona a le tagata aoga, 178). Ia talanoaina pe faapefea ona fesoasoani nei saunoaga ia i tatou ia malamalama ai i lenei faatulagaga o le faaipoipoga. O le malamalama i aoaoga faavae e faatatau i le faaipoipoga e faavavau o le a fesoasoani ia i tatou ina ia malamalama atili ai i le faaipoipoga e faavavau. O i latou o e tausia feagaiga o le faaipoipoga e faavavau o le a mauaina faamanuiaga silisili a le Atua. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Fai atu i tagata o le vasega e faitau mau ma saunoaga nei ma saili le aoaoga faavae e fesootai i le faaipoipoga e faavavau. O fesili e mulimuli i mau taitasi e mafai ona faaaogaina e faamalosiauina ai talanoaga. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:16 17. O le a le mafuaaga na foafoaina ai lenei lalolagi? Toe faitau le saunoaga a Polika Iaga o loo i le vaega O Le Feagaiga Fou e Faavavau o le Faaipoipoga. O a auala e avea ai le faaipoipoga mo le faavavau ma auala manaomia i lo tatou taunuu atu i lo tatou tulaga faalelagi? O le a le feagaiga faaaperaamo? (tagai i le Bible Dictionary, Abraham, covenant of, 602). E faapefea ona fesootai atu i le feagaiga fou faavavau o le faaipoipoga Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1 4; 132:19 25. E faapefea ona tatou agavaa e maua le uluola e faavavau? Faitau ia saunoaga a Elder Bruce R. McConkie, a o avea ma se Fitugafulu, i le Faaipoipoga mo le Faavavau (tusi lesona a le tagata aoga, 178). Faitau foi le O Le Aiga Faavavau, na saunia e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, 108). E faapefea ona avea se tasi ma tupu po o se tupu tamaitai i le faavavau? Faitau ia aoaoga filifilia o loo i le vaega o Tautinoga (tusi lesona a le tagata aoga, 23). O a auala e taua ai le tautinoga i le faamalosia o le faaipoipoga? Faitau ia aoaoga filifilia i le vaega o le Tatalaina o Faaipoipoga (tusi lesona a le tagata aoga, 77). O a ni auala e faamata e ese ai se vaaiga a se ulugalii ua faaipoipoina mo le faavavau ma se ulugalii ua faatasia i le pule faalelalolagi? FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Fesili i tagata o le vasega: O le a le uiga o le faamaufaailogaina e le Agaga Paia o le Folafolaga? (tagai i le O Le Agaga Paia o le Folafolaga, tusi lesona a le tagata aoga, 144; tagai foi i le saunoaga a Iosefa Filitia Samita o loo i le Feagaiga ma Sauniga, 40). Ia faamatala atu, o le Agaga Paia o le Folafolaga o le Agaga Paia lea, ua ia tuuina atu le faamaufaailoga o le taliaina i luga o sauniga. Afai tatou te solia ia feagaiga, o le a Ia aveesea lea faamaufaailoga. Afai tatou te ola agavaa ina ia tatou maua le faatasi mai o le Agaga Paia, ua faamauina a tatou sauniga ma ua mafai ona tatou maua faamanuiaga ua folafolaina. Fesili: O le a le mea e ono taofia le Agaga Paia mai le faamaoniaina o se feagaiga? (tagai i le MFF 132:18).
8 O LE F EAGAIGA F OU E F AAVAVAU O LE F AAIPOIPOGA Aisea e taua ai ona faamaufaailogaina a tatou sauniga e le Agaga Paia o le Folafolaga? Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le mataupu Faavae ma Feagaiga 130:20 21; 132:5. Ia faamatala atu, e tatau i se tagata ona faamalieina aiaiga o le tulafono ina ia mafai ai ona maua faamanuiaga ua atofaina mo lena tulafono. Tusi i luga o le laupapa le ulutala Mea ua Poloaiina ai Tatou e le Alii, ma le E, Tusa ai ma lo Tatou Faatuatua. Valaaulia tagata o le vasega e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19 20. Tuu atu ia i latou e faailoa mai mea e manaomia ma faamanuiaga e o faatasi ma le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga. Ia tusi a latou tali i lalo o le ulutala talafeagai i luga o le laupapa. O le siata atoa e tatau ona foliga tutusa ma mea nei: O Mea ua Poloaiina e le Alii E, Tusa ai ma lo Tatou Faatuatua Pe afai e faamaufaailogaina ma le agavaa i ma ua ma lo u toalua e le pule o le perisitua i totonu o le malumalu Pe afai e faamaufaailogaina le ma faaipoipoga e le Agaga Paia o le Folafolaga Pe afai tatou te tausisia ia aiaiga o le tulafono O le a tatou tutu mai i le Uluai Toetu O le a tatou mautofi i nofoalii ma malo O le a maua sa tatou faaipoipoga e aoga i le faavavau O le a tatou uluola e faavavau O le a avea i tatou ma tagata faaeaina Tusi lesona a le tagata aoga. Valaaulia tagata o le vasega e faitau le Aisea e Faaipoipo ai i le Malumalu? na saunia e Elder John A. Widtsoe, o se tasi na avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tagai i le tusi lesona a le tagata aoga, 190). Tuu atu ia i latou e faaali mai ni o latou manatu e uiga i faamanuiaga taitasi o loo talanoa mai ai Elder Widtsoe. E faapefea ona tau atu se faaipoipoga faalemalumalu amiotonu i le fiafia i lenei olaga ma se atoaga o le olioli i le olaga a sau? Tusi lesona a le tagata aoga. Faitau le saunoaga o loo i lalo O i Latou e le Faaipoipo (tusi lesona a le tagata aoga, 179). Fesili i tagata o le vasega po o a mea o loo aoao mai e lenei fuaitau e uiga ia i latou e le i maua le avanoa e faaipoipo ai i lenei olaga. FAAIUGA Faitau le saunoaga mai ia Elder Bruce R. McConkie o loo i lalo o le Manatua le Taua o le Faaipoipoga o loo i totonu Faaipoipoga ma le Fuafuaga Sili o le Fiafia, mai ia Elder Joe J. Christensen (tusi lesona a le tagata aoga, 303). Fesili atu: O a mea e aofia i le agavaa ina ia maua ai se pepa faataga o le malumalu? Aisea e taua ai le agavaa e ulu atu i le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga?
O LE F EAGAIGA F OU E F AAVAVAU O LE F AAIPOIPOGA 9 O a auala e mafai e le malamalama i aoaoga faavae o le faaipoipoga e faavavau ona fesoasoani ia te oe ina ia e usitaia ai fautuaga a le Alii e uiga i tafaoga faamasani ma faauoga? Ia molimau atu faapea e tatau ona tatou tausia i o tatou mafaufau le paia o le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga. Ia faamatala atu faapea o le faamamaluina o lenei feagaiga o le faaipoipoga e na o le pau lea o le auala e mafai ai ona faapaleina i tatou i le mamalu ma maua ai le ola faavavau.
10 O LE A IGA: O SE F OLAFOLAGA I LE L ALOLAGI 3 O LE AIGA: O SE FOLAFOLAGA I LE LALOLAGI AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O le faamoemoega o le talalelei o le saunia lea o fanau a le Atua ina ia ola e faavavau o ni aiga. O le malamalama ma ola ai i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi o le a mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia tatou galulue agai atu mo lea sini. Na aoao mai Elder Henry B. Eyring o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: E mafai ona e vaai faalemafaufau i le faamamafa ua tuuina e lo tatou Tama Faalelagi i luga o le mataupu o lenei... folafolaga. Ona o lo tatou Tama e alofa i lana fanau, o le a ia le tuuina ai i tatou e taumate solo po o a mea e sili ona taua i lenei olaga e agai i ai o tatou mafaufau e aumaia ai le fiafia po o le faaleogalua e aumaia ai le faanoanoa ( O Le Aiga, [faeasaite a le CES mo le autalavou matutua i vaitausaga o le kolisi, 5 Nov. 1995], 1; po o le To Draw Closer to God [1997], 157; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 111). MATAUPU FAAVAE O le malamalama i le folafolaga i le aiga e fesoasoani ia i tatou e saunia ai mo le faaipoipoga e faavavau. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, O Le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua (89) O Le Aiga, Elder Henry B. Eyring (111) Aoaoga filifilia mai le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (90) Saunoga o loo i le E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia, a Elder Joseph B Wirthlin (o loo i totonu o le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, 143) Saunoaga o loo i le E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia, a Peresitene Gordon B. Hinckley (o loo i totonu o le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, 142)
O LE A IGA: O SE F OLAFOLAGA I LE L ALOLAGI 11 O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi o se saunoaga autu lea o le aoaoga faavae ma le finagalo o le Alii. O loo i ai i o tatou aso nei le manaoga ogaoga mo le folafolaga i le aiga. FAUTUAGA I AUALA E AI Tusi lesona a le tagata aoga. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, mai le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, 89). Ona sosoo ai lea ma le faitauina O Le Aiga, mai ia Elder Henry B. Eyring (tusi lesona a le tagata aoga, 111). Ia talanoaina le taua o le folafolaga i le aiga. Talanoaga. Tuu atu i tagata o le vasega e faitau leotele mai nisi o saunoaga mai aoaoga filifila o loo i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (tagai i le tusi lesona a le tagata aoga, 89). Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:38. Matau le folafolaga a le Alii e faapea o le a faataunuuina Ana afioga uma. Ia molimau atu faapea o le folafolaga i le aiga ua agavaa e avea ma siufofoga o auauna a le Alii. Ia fai i tagata o le vasega e faailoa mai folafolaga ma lapataiga mo tagata taitoatasi ma atunuu o loo i totonu o le folafolaga. Ia talanoaina ni mea o loo tutupu po o ni gaoioiga i totonu o o outou nuu po o atunuu o loo lapatai mai ai lenei folafolaga. FAUTUAGA I AUALA E AI Tusi lesona a le tagata aoga. O le folafolaga mo aiga o loo talanoaina ai auala e mafai ai ona tatou tetee atu i osofaiga a Satani i faaipoipoga ma aiga. Faitau le saunoaga a Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le vaega E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia (o loo i totonu o le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, tusi lesona a le tagata aoga, 143). (Atonu foi e te fia faitauina saunoaga faaopoopo mai isi vaega e faamalosia ai le manatu autu.) Fai i tagata o le vasega e su e i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (tusi lesona, 89) ma saili upu autu o loo ta u mai ai le ogaoga o ona fautuaga. Tusi a latou tali i luga o le laupapa. Afai e le mafai e tagata o le vasega ona faailoa mai fuaitau nei, ona faaopoopo lea i le lisi: Matou te... tautino atu ma le faamaoni (para. 1) Matou te toe tautino (para. 4, 5) O le a latou tali atu i le Atua (para. 6) Matou te lapatai atu o tagata taitoatasi (para. 8) Matou te lapatai atu foi... i tagata taitoatasi, alalafaga, ma malo (para. 8) Matou te valaau atu i tamalii ma failauga ma taitai o malo i soo se mea (para. 9) Galuega faivaega. Faitau le saunoaga lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley: Atonu o lo tatou popolega tele o loo i o tatou aiga. O le aiga ua malepelepe i soo se vaega o le lalolagi. O le fusi tuai sa fusia faatasi ai tama ma tina ma fanau o loo ua motusia i soo se vaipanoa (i le Conference Report, Oct. 1997, 94; po o le Ensign, Nov. 1997, 69). Ia fai ni kopi o saunoaga nei e lima, ia tofu le saunoaga ma le pepa e tufa atu. Vaevae le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa ma tuuina atu i vaega taitasi se saunoaga se tasi pe sili atu. Ia faamatala atu, o nei saunoaga o loo faamatala mai ai nisi o luitau o le a feagai ma aiga. Ia sue tagata o le vasega i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (tusi lesona a le tagata aoga, 89). Ia iloiloina e vaega la latou saunoaga tofia ma saili mo ni faafitauli o loo feagai ma aiga.
12 O LE A IGA: O SE F OLAFOLAGA I LE L ALOLAGI Ona tuu atu lea ia i latou e iloilo le folafolaga i le aiga ma vaai ni auala e fesoasoani ai le folafolaga e puipui pe faafetaiai ai ia faafitauli ma tali latou te mauaina. Saunoaga 1 Na faaalia e Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: [I totonu o le Iunaite Setete o] matua o le lata i le 2,750 tamaiti ua nonofo valavala pe tetea foi i aso taitasi.... O aso uma lava e sili atu i le 500 tamaiti e ta i 10 i le 14 tausaga ua amata ona latou faaaogaina fualaau oona e faasaina faaletulafono, ma e sili atu i le 1,000 ua amata ona inu ava malosi. E tusa o le afa o tamaiti e aooga i a oga faaitumalo ua latou faaaoga sese fualaau oona po o le ava malosi pe ua aafia foi i le [ola le mama] [Louis S. Richman, Struggling to Save Our Kids, Fortune, 10 Aug. 1992, 34 35]. O faamaumauga mai isi atunuu e tutusa lava le faapopoleina ai. O nei mea ma nisi mea faafatiatama i i o tatou tagata i aso nei ua avea ma pogai o le malepe o le aiga. Afai e mafai e Satani ona faavaivaia pe lepetia le vafealoai alofa i tagata o aiga, e mafai foi e ia ona faatupuina le tele o le mafatia ma le tele o le le fiafia i le tele o tagata nai lo se isi lava ala e mafai ai e ia (i le Conference Report, Ape. 1993, 85; po o le Liahona, Iulai 1993, 80). Saunoaga 2 Na saunoa Peresitene Gordon B. Hinckley, a o avea ma fesoasoani i le Au Peresitene Sili e faapea: Talu mai le 1960, [na matauina ai] e le Iunaite Setete... se 560% o le faateleina o le solitulafono mamafa; 419% le faateleina o le fanau faapouliuli; ua faafa le faateleina o ulugalii tete a; ua faatoluina le sii o pasene o le aofai o fanau ua na o le toatasi le matua o latou nonofo; e sili atu i le 200% le faateleina o fanau talavou ua pule i o latou lava ola (William J. Bennett, Quantifying America s Decline, Wall Street Journal, 15 Mar. 1993, p. A12).... O le mea moni, e le tau faitauina e se tasi ni tauaofa iga faalenumera faapea na te iloa ai le fai ifo i lalo o le ola mama ua siomia ai i tatou (tagai Conference Report Oct. 1993, 76 77; po o le Liahona, Ian. 1994, 67). Saunoaga 3 Na tusia e Elder Alexander B. Morrison, a o avea ma Fitugafulu e faapea: O faamaumauga faafuainumera a le malo [mo le Iunaite Setete] i le 1993 [ua faailoa mai ai e faapea]... e sili atu ma le 1.2 miliona pepe na fananau mai i fafo o le faaipoipoga (31% o i latou uma na fananau, e oo atu i le 28% e faatoa fananau mai i le tolu tausaga talu ai).... Toeitiiti lava tasi mai le fa o maitaga i le taimi nei ua iu i le faapauina, ma le tusa ma le 1.6 miliona maitaga na faapauina na faia i le 1990 ma le sili atu ma le 28 miliona maitaga ua faapauina [talu mai le] 1973.... O le numera o teteaga i Amerika ua faatupulaia i le tusa ma le 200 pasene i le tolusefulu tausaga ua tuanai; ae na o le 50 pasene o faaipoipoga i le Iunaite Setete i le taimi nei o faaipoipoga mo le taimi muamua.... O le pasene o tamaiti o loo ola i aiga e taitoatasi matua ua sili atu ma le faatoluina i le tolusefulu tausaga ua tuanai, i lona tulaga o loo i ai i le taimi nei ua
O LE A IGA: O SE F OLAFOLAGA I LE L ALOLAGI 13 latalata i le 29 pasene o aiga uma lava o loo i ai tamaiti. E tusa ma le 90 pasene o aiga e taitasi matua e leai ni tama.... O lipoti o mea e tutupu i le sauaina o tamaiti ua faateleina mai le 101 i le 10,000 tagata Amerika i le 1976 i le 390 mai le 10,000 i le 1990, ma ua latalata lava i le faafaina ona faateleina (Zion: A Light in the Darkness [1997], 4 7). Saunoaga 4 Na tusia e Elder Alexander B. Morrison, a o avea ma Fitugafulu, e faapea: I le The Atlantic Monthly (Aperila 1993), na tuusao mai e Barbara Defoe Whitehead e faapea o fanau e fananau mai i ulugalii ua tetea pe fananau i fafo atu o feagaiga o le faaipoipoga ua suia ai olaga o tamaiti Amerika.... O tamaiti i aiga e taitoatasi matua e tusa e faaluaina pe faatoluina ia faafitauli i o latou lagona ma amioga nai lo tamaiti mai aiga e toalua matua o loo i ai.... O tamaiti i aiga e taitasi matua e i ai e matele lava i le le faamaeaina o le aoga maualuga, e maitaga talavou, o le a faaaoga sese fualaau, ma o le a aafia ma i ai faafitauli i le tulafono. E sili atu ma le fitusefulu pasene o tamaiti uma e i ai faafitauli i totonu o nofoaga mo tamaiti faafitauli i totonu o le Iunaite Setete e o mai i aiga e leai ni tama.... O le sootaga i le va o le tama-tamaitiiti e matua ogaoga, e masani ona faaleagaina i tua atu o le toe faaleleia o faafitauli e mafua mai teteaga po o le le faamaoni. E latalata atu i le afa o ia tamaiti e le i vaai lava i o latou tama i tausaga ua tea. O le toatele o tama e te i lava ua mou ese atu.... Na faapea mai Barbara Whitehead o iloiloga ma suesuega ua faaalia mai ai o tagata Amerika e vaivai gofie nai lo tupulaga ua tuanai i le faatauaina o le faamaoni i feusuaiga, faaipoipoga mo le olaga atoa, ma le olaga faamatua o se faamoemoega faaletagata taua ma aoga tele. O le avea ma tina ua le toe faamatalaina o se olaga faatamaitai e faamoemoe i ai e ua matutua; e tutusa lava lona taua ma le tulaga moni e faapea o le olaga o le avea ma se tama ua agai ona faaitiitia o se tulaga e masani ona taua ma faamuamua i alii... [ Dan Quayle Was Right, Atlantic Monthly, Ape. 1993, 55 56]....... E leai se faapotopotoga e mafai ona toe ola umi i lena olaga maualalo, toilalo, ma le aveesea o le faatauaina o le avea ma tama. O alii uma e le taulai atu i le avea o se tama, ae muamua atu ai se faaipoipoga mamalu, e avea o se avanoa ma se tiute paia, ua latou teena lo latou lava avea ma tamatane ma o le a le mafai ona oo atu i lo latou malosiaga paia, i lenei lalolagi po o le olaga a sau (Zion: A Light in the Darkness [1997], 11 14, 18). Saunoaga 5 Na saunoa Elder Eran A. Call, a o avea ma Fitugafulu, e faapea: O le aiga ua sili ona lamatia ma luitauina i aso nei nai lo se isi lava taimi. O aso nei e itiiti ifo i le afa o fanau ua fananau mai i le Iunaite Setete, ma isi atunuu e tele o le lalolagi, ua faaaluina le vaitaimi atoa o laiti i latou i se aiga o i ai uma matua [tagai Barbara Defoe Whitehead, Dan Quayle Was Right, Atlantic Monthly, Ape. 1993, 47]. Ua matua faateteleina lava le tele o le tete a, faapauu pepe ma le lafoa i o aiga. Ua vave tele ona mamulu ese atu le tiute masani o le tama o le tausiaiga, saili mai tupe, puipui, faiaoga o le amio lelei, ma avea ma ulu o le aiga. I le tausaga e 1960 e oo i le 1990, o se vaitau e 30 tausaga, o tamaiti ua fananau fale i le Iunaite Setete, ua faateleina i le 500 pasene, ma ua faateleina le
14 O LE A IGA: O SE F OLAFOLAGA I LE L ALOLAGI tatalaga o faaipoipoga i le 400 pasene o teteaga na faateleina i le 400 pasene [tagai David Blankenhorn, Fatherless America: Confronting Our Most Urgent Social Problem (1995)] (i le Conference Report, Oct. 1997, 37 38; po o le Liahona, Ian. 1998, 33). Ia valaaulia se tagata aoga o le vaega muamua e ta u mai mea na maua e le latou vaega. Afai na suesueina e le isi vaega le saunoaga lava lena, ona tuu lea i ai e faaopoopo mai se isi mea e ese na latou mauaina. Faaauau atu i tagata o le isi vaega lea na suesueina le isi saunoaga, ma fai ai lava seia maea ona talanoaina saunoaga uma. Ia molimau atu o le folafolaga i le aiga o loo tuuina mai ai e le Alii ni tali mo le tele o faafitauli o loo feagai ma aiga i aso nei. O mataupu faavae o loo i totonu o le folafolaga i aiga e fesoasoani ia i tatou i le faia o faaiuga i tafaoga faamasani ma faauoga. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Vaevae le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa ma atofa i vaega taitasi se parakalafa mai le folafolaga i le aiga (tusi lesona a le tagata aoga, 89). Ia tuu atu i vaega ina ia saili i auala o loo tauina mai i le parakalafa e mafai ai e aoaoga faavae ona fesoasoani i le faia o faaiuga i tafaoga faamasani ma faauoga. Ia talanoaina mea ua latou maua. Afai e le ta ua e tagata o le vasega mea nei, ona faaaofia lea i le talanoaga: O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ua faauuina e le Atua ma... o le aiga o le totonugalemu lea o fuafuaga a Lå Foafoa mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau (para. 1). O le mataupu faavae lenei o le a fesoasoani tatou te iloa ai le mafuaaga e manaomia ai ma alagatatau le faaipoipoga. O tane uma ma fafine o se atalii po o se afafine faaleagaga faapelepele a ni matua faalelagi ma, o lea ua tofu ai i latou taitoatasi ma se natura ma se taunuuga paia (para. 2). O lenei mataupu faavae ua fesoasoani ina ia tatou malamalama ai i le mafuaaga e tatau ai ona tatou tausia ma le faaaloalo i latou uma o e tatou te faamasani i ai. Ua mafai i sauniga paia ma feagaiga ua maua i malumalu paia ona... toe faatasia ai aiga e faavavau (para 3). O lenei mataupu faavae o le a fesoasoani i soa o loo tafafao faamasani ia malamalama ai i le manaomia o le filifilia ma le poto o se soa e faavavau. FAAIUGA Ia faasoa atu parakalafa muamua e tolu o saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley i le vaega faaopoopo E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia (i totonu o le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, tusi lesona a le tagata aoga, 142). Fesili atu i tagata o le vasega po o a aafiaga latou te manatu e tatau i mataupu faavae o loo i le folafolaga i le aiga ona i ai i a latou tafaoga faamasani ma faauoga tumau. Ia molimau atu o le folafolaga i le aiga o se tusiga musuia na tuuina mai mo lo tatou saogalemu ma faamanuiaga mai perofeta moni a le Atua. Ia uunaia tagata o le vasega ina ia suesue le folafolaga i taimi uma ma faaaoga ona mataupu faavae i o latou olaga.
O FAATULAGAGA A LE A LII MO T AFAOGA F AAMASANI 15 4 O FAATULAGAGA A LE ALII MO TAFAOGA FAAMASANI AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE Ua tuuina mai e le Alii ia i tatou faatulagaga mo tafaoga faamasani ina ia tatou maua ai le fiafiaga sili, puipuiga, ma le faamanuiaina. Ua faataatia mai e le Au Peresitene Sili se auivi o nisi o nei faatulagaga i se tamaitusi ua taua Mo Le Malosi o le Autalavou, o loo toe lolomiina i totonu o le tusi lesona a le tagata aoga ( Mo Le Malosi o le Autalavou, 54). E tusa ai ma le lomiga muamua o lenei tamaitusi, na saumoa ai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: I totonu o ona lautusi o loo i ai se otootoga o saunoaga e uiga i nisi o tulaga patino faatauaina. O nei saunoaga na saunia e auauna faauuina a le Alii, mafaufau ane i le mau o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga: O se tiute tatau foi ia i tatou i le tupulaga tutupu a e uma, ma e lotomama uma Aua o i ai nei lava nisi e toatele i le lalolagi... a e taofia mai le upumoni ona ua latou le iloa le mea e maua mai ai. (MFF 123:11 12; tagai foi i le Iere. 50:2; 1 Ni. 21:22.) O loo faamatalaina e le tamaitusi, i [se] auala faapuupuu, faatulagaga patino lelei. E ui e tele mea o loo aofia ai, e tele foi nisi mea e mafai ona i ai ae le o i ai. Ua lava auiliiliga o loo aofia ai e mafai ai e outou taitoatasi ona iloa le mea o loo finagalo i ai le Alii mo outou ( Standards of the Lord s Standard-Bearers, Ensign, Aug. 1991, 9). MATAUPU FAAVAE O le mulimuli i faatulagaga a le Alii e tau atu ai i se fiafiaga e sili atu ma se puipuiga. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Mo Le Malosi o le Autalavou (54) Aoaoga Filifilia mai le Taiala mo Tafaoga Faamasani (53) Ua tuuina mai e le Alii ia i tatou taiala mo tafaoga faamasani mo le filemu o o tatou mafaufau, puipuiga, ma le fiafia. FAUTUAGA I AUALA E AI Lesona i Mea Faitino. Manatua: O lenei gaoioiga o loo taulai atu i se tala faatatau i le tenisi. Afai o oe po o au tagata o le vasega e le masani i le tenisi, e mafai ona e suia i se isi taaloga e i ai ni ona tuaoi e faailogaina ai i totonu ma le i fafo.
16 O FAATULAGAGA A LE A LII MO T AFAOGA F AAMASANI Tusi i luga o le laupapa se malae tenisi e pei o le malae lea e faatusa atu iinei. Fesili i tagata o le vasega ina ia tau mai nisi o tulafono o le taaloga. (Ia saunia e tuu atu ni faamatalaga pe afai e le iloa e tagata o le vasega le taaloga.) U u i luga se pate tenisi ma ni polo tenisi. Fai i tagata o le vasega ia mafaufau i le fita o le faafoeina ma le saoasaoa o loo i se tagata taalo tenisi e mafai ai ona ia gaoioi ai i le faaaogaina o nei mea taalo faatauvaa. Ia faamatala atu faapea i le tulafono taua o le tenisi o le tatau lea ona i ai pea le polo i totonu. Faamanino atu e leai ni tulafono o le saosaoa e te taina ai le polo po o le aofai foi o taimi e ova ai i luga o le upega, ae e i ai tulafono o le tausia o ai ae pe sa pa u le polo i totonu po o fafo. Fesili atu: Pe faatagaina tagata taaalo tenisi ona filifili i le tele o le malae a o faagasolo se taaloga? Pe filifilia e le au taaalo ia tuaoi o le malae i ni nai minute ae le i amataina se taaloga? Pe suia e le au taaalo ia tulafono pe a maea ona amata le taaloga? E mafai faapefea ona faatusatusa laina o le malae tenisi i faatulagaga ua uma ona faataatia e le Alii mo le faailoaina atu o lagona faaletino i taimi o tafaoga faamasani? (O ia tuaoi ua matua manino lona faailogaina.) O a ni auala e mafai ai e nei faatulagaga mai le Alii ona aumaia le filemu o le mafaufau, fiafia, ma le puipuiga ia i tatou? Ia faasoa atu saunoaga nei na faia e Peresitene Gordon B. Hinckley i le autalavou: Ou te folafola atu ia te outou, o le a le tuulafoaiina lava outou e le Atua pe afai o le a outou savavali i Ona ala ae taitaiina e Ana poloaiga ( O Le Fautuaga ma le Tatalo a se Perofeta mo le Autalavou, Liahona, Ape. 2001, 30). O a tuaoi ua fautuaina i tatou ina ia tutumau ai i totonu? E moomia ona tatou iloa ma mulimuli i faatulagaga a le Alii mo tafaoga faamasani. FAUTUAGA I AUALA E AI Tusi lesona a le tagata aoga. Ia talanoaina pe ono faape o tatou olaga pe a na fai e leai ni faatulagaga e taialaina ai i tatou. Fesili i tagata o le vasega e manatunatu po o le a le tulaga e oo i ai tafaoga faamasani pe a na leai ni tulaga faatonuina. Faatatau i le saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley o loo i lalo o Taiala mo Tafaoga Faamasani (tagai i le tusi lesona a le tagata aoga, 53). Fesili i tagata o le vasega e faitau ma tauaofai lana fautuaga. Ia faitau mai e se tagata o le vasega le saunoaga lenei mai le lomiga muamua o le Mo Le Malosi o le Autalavou: O tulaga faatonuina o ni tulafono po o ni taiala ia ua tuuina mai ina ia fesoasoani ai ia te outou e fua i ai a outou amio. Aisea ua tuuina mai ai e le Alii ia tulaga faatonuina? E finagalo o Ia ina ia toe foi uma atu Ana fanau ina ia mau faatasi ma Ia i se aso. Ae peitai, ua Ia silafia ua na o latou o e ua agavaa o le a mafai ona mau faatasi ma Ia. E fesoasoani tulaga faatonuina ia te outou ina ia
O FAATULAGAGA A LE A LII MO T AFAOGA F AAMASANI 17 iloa ai po o le a le lelei o au sauniuniga ina ia mau faatasi ma lou Tama o i le Lagi. O o outou olaga atoa i lenei lalolagi ua faamoemoe e tuu atu ai ia te outou ia avanoa e aoao ai ina ia filifili le lelei nai lo le leaga, o le auauna atu nai lo le manatu faapito, o le agalelei ma le manatu mo isi nai lo le faafefeteina ma le mitamitavale. O le faatusatusaina o au amioga ma ou manatu i tulaga faatonuina a le Tama, o le a e tu ai i se tulaga lelei e te pulea ai oe ma faia filifiliga sa o. O poloaiga (tulaga faatonuina) a le Atua e tumau, e le faamaluelueina, ma e faatuatuaina. A o e tausisi i ai, o le a e maua le anoanoai o faamanuiaga mai le lagi e aofia ai ma le meaalofa o le ola faavavau ([1990], 6). Fai i tagata o le vasega e fai se aotelega o le saunoaga lenei. Ia valaaulia tagata o le vasega e fua a latou amio agai i le taiala o loo i le lomiga o loo i ai nei o le Mo Le Malosi o le Autalavou. Valaaulia i latou ina ia iloilo a latou faiga masani o tafaoga faamasani ma fesili ifo ia i latou lava po o nei faiga masani o loo taitaiina atu ai i latou i se faaipoipoga i le malumalu. Ia uunaia tagata o le vasega ina ia tautino atu ina ia suia soo se faiga masani e le o talafeagai ma le mea o loo finagalo i ai le Alii. Ia talanoaina pe faapefea e le ola ai i faatulagaga a le Alii ona aafia ai lo tatou fiafia i le taimi nei ma le lumanai. Tusi lesona a le tagata aoga. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau le vaega o tafaoga faamasani o loo i le Mo Le Malosi o le Autalavou (tusi lesona a le tagata aoga, 00 [55 56]). Ia tuu atu ia i latou e lisi mai tulaga faatonuina mo tafaoga faamasani ua faataatia mai e le Ekalesia i le vaega lenei. Ia valaaulia i latou e talanoaina le faamoemoega o nei tulaga faatonuina ma pe faapefea foi ona taitaia i latou i le fiafia sili atu, puipuiga, ma le faamanuiaina i tafaoga faamasani. O le tele o gaoioiga mananaia o tafaoga faamasani e ogatasi ma faatulagaga a le Alii. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Faitau fautuaga lenei mai le Mo Le Malosi o le Autalavou : Ia fuafua tafaoga faamasani e lelei ma e le taugata, ma fesoasoani e iloa ai e le tasi le isi (tusi lesona a le tagata aoga, 58). Fesili i tagata o le vasega mo ni faataitaiga o gaoioiga o tafaoga faamasani e talafeagai ma nei tulaga faatonuina. Galuega faivaega. Ia kopi siata e lua o loo i le faaiuga o le mataupu lenei i itu e uma o le pepa e tufaina atu. Vaevae le vasega i ni vaega taitoatolu pe taitoafa, ma tuu atu i vaega taitasi se pepa tufaina atu. Ia faamatala atu, o le pito i luma o faataitaiga o ni uiga lelei e tatau ona i ai i se paaga, ae o le pito i tua o le lisi o gaoioiga mo tafaoga faamasani. Faatonu vaega ina ia filifili gaoioiga o tafaoga faamasani mai le lisi e manatu o le a sili ona faailoa ai le i ai po o le le i ai o uiga moni o loo i luga o le siata i le pito i luma. Tuu atu ia i latou e tusi i le koluma taumatau o le siata a latou filifiliga pito i luga e tolu o tafaoga faamasani mo uiga moni taitasi. Tuu atu i vaega ni nai minute e faatumu ai faamatalaga manaomia, ona tulai lea o se sui mai vaega taitasi e faasoa mai a latou tali i le vasega. E te ono manao e aofia ai i le talanoaga ia fesili nei: O le a se taua o nei uiga moni taitasi i se faaipoipoga ma le aiga? O le fea gaoioiga o tafaoga faamasani e masani ona e filifilia? Aisea? O le fea gaoioiga o tafaoga faamasani e seasea ona e filifilia po o le le filifilia lava? Aisea?
18 O FAATULAGAGA A LE A LII MO T AFAOGA F AAMASANI O a nisi gaoioiga o tafaoga faamasani e ono fesoasoani i se paga ina ia malamalama ai le tasi i le amio sao, o uiga faaalia, ma manatu o le isi i le talalelei, ma isi tulaga? O a ni auala e ono mafai ai e se paga ona iloatino tulaga faatonuina a le isi mai gaoioiga ua e filifilia? Aisea e taua ai lou iloaina o tulaga faatonuina a le o loo oulua tafafao faamasani? Ia talanoaina le saunoaga lenei mai le Mo Le Malosi o le Autalavou : O aganuu e talia ai tafaoga faamasani po o aumoega, e mafai ona fesoasoani ia te oe tafaoga faamasani e atiae ai faauoga tumau, ma iu ai ina maua se soa e faavavau. Tafafao faamasani ma na o i latou e maualuluga o latou tulaga faatonuina, ma i latou foi e mafai ona e tausisia ai ou tulaga faatonuina (tusi lesona a le tagata aoga, 58). Fesili i tagata o le vasega pe aisea e taua ai le tafao faamasani na o i latou e maualuluga o latou tulaga faatonuina. Tusi lesona a le tagata aoga. Ia faamatala atu i tagata o le vasega e faapea o le Mo Le Malosi o le Autalavou o loo faatulaga mai ai ni vaega o faatulagaga e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia tatou tafaoga faamasani ma faauoga tumau. Valaaulia i latou e faitau le Mo Le Malosi o le Autalavou mai le vaega Loto Faafetai seia oo atu i le Ia Agai i Luma ma le Faatuatua (tusi lesona a le tagata aoga, 55 61). Fai atu ia i latou e lisi mai faatulagaga o loo faamatala mai i vaega ia. (Manatua: Lesona 5, O Le Tulafono o le Legavia, o loo talanoaina ai le autu o le mama atoa i tulaga feusuai.) Tusi lesona a le tagata aoga. Suesue aoaoga filifilia mai le Taiala mo Tafaoga Faamasani o loo i le vaega o le tusi lesona a le tagata aoga (53). Ia talanoaina lenei fautuaga mai o tatou perofeta ma aposetolo, o loo taulai faapitoa lava i mataupu e le i talanoaina. FAAIUGA Fai i tagata o le vasega ina ia mafaufau loloto i mea ua latou aoaoina e uiga i le taua o le ola ai i faatulagaga a le Alii. Ia molimau atu faapea e tuuina mai e le Alii ia i tatou faatulagaga e fesoasoani ia i tatou ina ia tatou fiafia ai i a tatou tafaoga faamasani ma faauoga tumau ma puipuia ai i tatou mai faatosinaga e ono taofia ai i tatou mai le fausiaina o se faaipoipoga ma se aiga e faavavau.
O FAATULAGAGA A LE A LII MO T AFAOGA F AAMASANI 19 Uiga e Manatunatu I Ai O Gaoioiga o Tafaoga Faamasani e Mafai Ona Fesoasoani e Faaalia ai Nei Uiga Faaleagaga; o se faavae e atiina ae i luga o Keriso Alofa mama, alofa, ma popolega o le tagata lava ia Lagona faatagata matua; uiga tutumau Faanaunauga mautu, maelega, mafaufau atiae Ua lava le iloa i mea tautupe ma le ola pulea Soifua maloloina o le tagata lava ia Faamaoni ma le amio sao Onosai ma le faapalepale Tomai faaletausiaiga O le olioli i fanau Poto agavaa; manao i le atamai O le mafai ona faaali atu lagona talafeagai mo tafaoga faamasani O le mafai ona tumau i se galuega
20 O FAATULAGAGA A LE A LII MO T AFAOGA F AAMASANI Gaoioiga o Tafaoga Faamasani a. O i se tifaga, po o le matamata i le televise po o ni ata vitio. e. O i se faaaliga ata, tala faatino, po o se konaseti. i. O i se siva. n. O e tietie taavale po o le pasi. p. Feasiasia i i le aiga o le tasi ma le isi. s. Auai i se galuega auauna atu po o se galuega fesoasoani. aa. Nonofo faatasi i lalo ma talatalanoa. ee. Asiasi le tasi i le fale faigaluega o le isi. ii. O faatasi e fai se faatauga. o. Matamata i se taaloga afeleti. u. Auai i ni taaloga afeleti. f. O i se savaliga po o le tietie uila. g. Fai se pati i se fale o se isi. l. Fai se tafaoga. m. Auai i se faatasiga i le falelotu. t. Auai i sauniga lotu. v. Fai se taumafataga i se faleaiga. h. Saunia ma fai se taumafataga i le fale. k. Fai meaaoga po o le faitau tusi faatasi. r. Auai i se komiti mo gaoioiga a le aoga po o le ekalesia. oo. Asiasi po o le taaalo ma uso ma tuafafine laiti, fanau teine ma fanau tama a tausoga o matua po o isi foi tamaiti laiti. uu. O i ni tafaoga faamasani taitoalua po o se vaega. ff. Fai se taaloga o fesili ma tali e fai vaega po o ni taaloga o matematega.
O LE T ULAFONO O LE L EGAVIA 21 5 O LE TULAFONO O LE LEGAVIA AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson e faapea, O le tulafono o le legavia o se uiga lelei ma mama atoatoa i tulaga feusuai (The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 278). I se tusi na tuuina atu i tagata o le Ekalesia i le aso 14 Novema 1991, na ta ua ai e le Au Peresitene Sili: O sootaga i feusuaiga ua na o le va lava o le tane ma le ava e faatagaina ai i totonu o noataga o le faaipoipoga. Soo se isi lava sootaga o feusuaiga, e aofia ai le faitaaga, mulilua, ma le faatauatane po o le faatauafafine, o se agasala lava lea (i totonu o le tusi lesona a le tagata aoga, 245). Na faaopoopo mai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: E moomia e alii ma tamaitai uma ona silasila totoa i le tulafono o le legavia. O le tulafono Aua e te mulilua e aafia ai mea uma lava ( Combatting Spiritual Drift Our Global Pandemic, Ensign, Nov. 1993, 107). Na aoao mai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: Ua faamatalaina lo tatou faamamafaina o le tulafono o le legavia, i lo tatou malamalamaaga i le autu o o tatou mana foafoa, mo le faataunuuga o le fuafuaga a le Atua.... I tulaga e i fafo atu o noataga o le faaipoipoga, o le faaaogaina o le mana foafoa i auala uma lava, o ni faaaogaina sese ma agasala inosia ia o le uiga paia silisili o tane ma fafine (i le Conference Report, Oct. 1993, 99; po o le Liahona, Ian. 1994, 86; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 279). Na tusia e Bruce C. Hafen, lea na mulimuli ane valaauina o se Fitugafulu, e faapea: Ina ia tatou malamalama lelei, ua lapataiina i tatou e le au perofeta ma tusitusiga paia ina ia tatou ola mama, e le faapea ua mafua lenei lapataiga ona o se mea ua leaga le alofa faamanamea, a e ina ia iloa ai le lelei ma le tatau o le alofa faamanamea. Ua le gata o se mea lelei, a e o se mea mama, taua, mamalu ma le paia ( O Le Talalelei ma le Alofa Faamanamea, Liahona, Iuni 1983, 9). MATAUPU FAAVAE I o tatou aafiaga uma i tafaoga faamasani ma faauoga tumau, ua faasino mai e le tulafono o le legavia le auala i le filemu o le mafaufau, o le saogalemu tumau, ma le fiafia. TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Mama Faaletagata Lava Ia, Elder Jeffrey R. Holland (248) O lo Tatou Siosiomaga o Amioga Mama, Elder Boyd K. Packer (245)
22 O LE T ULAFONO O LE L EGAVIA Mama Atoatoa i Tulaga Feusuai (i le Mo le Malosi o le Autalavou, 58) Saunoaga i le E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia, Peresitene Gordon B. Hinckley (i le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, 142) Saunoaga i le E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia, Elder Boyd K. Packer (i le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, 143) O le uluai saunoaga i le Aafiaga o Tafaoga Faamasani, Faaipoipoga, ma Aiga i Ponokalafi, Peresitene Gordon B. Hinckley (i le Ponokalafi, 282) Tosina Atu i Tagata o le Itupa Lava e Tasi, Elder Dallin H. Oaks (313) Saunoaga o loo i le vaega o le Tosina Atu i Tagata o le Itupa Lava e Tasi, Peresitene Gordon B. Hinckley 313) Saunoaga i le Olaga Mama ma le Tauagafau, Peresitene Spencer W. Kimball (233) O Le Tulafono o le Legavia, Peresitene Ezra Taft Benson (242) O aoaoga faavae autu o le talalelei e fausia ai faamoemoega o le tulafono o le legavia. O sosaiete ma faalapotopotoga i aso nei ua latou le faatauaina le legavia ma le mama atoatoa. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Vaevae le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa. Fai i tagata o le vasega e sue i le Mama Faaletagata Lava Ia, mai ia Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, 248). Ia tuuina atu i vaega taitasi ia vaega nei mai lena saunoaga: O Le Aoaoga Faavae o le Agaga o le Tagata, O Le Faailoga Silisili o le Faatasiga Atoatoa, ma O se Faailoga o le Va Feagai ai ma le Atua Ia fai i vaega e suesue vaega ua tuuina atu ia te i latou ma tali fesili nei: Aisea e tatau ai ona tatou ola mama? Aisea ua taua ai tele lenei mataupu mai le vaaiga e faavavau? A uma, ona talanoaina lea o a latou tali. Fesili: Aisea ua taua tele ai le salamo i le faasa oina lea o se auala e le o ogatasi ma faatulagaga a le Alii? FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau le O Lo Tatou Siosiomaga o Amioga Mama, mai ia Elder Boyd K. Packer, o se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, 245). Tuu atu ia i latou e vaai mo: Auala ua tuumaualaloina ai e sosaiete le legavia ma le ola mama atoatoa. Taufaasese a Satani e uiga i le legavia. Suiga o uiga ma amioga i feusuaiga. O faatosinaga ma aafiaga faalelalolagi i sosaiete ma tagata taitoatasi. Talanoaga. Valaaulia tagata o le vasega e faitau le vaega Mama Atoatoa i Tulaga Feusuai vaega o le Mo Le Malosi o le Autalavou (tusi lesona a le tagata aoga, 58). Ia faapena foi ona faitau le saunoaga mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley ma Elder Boyd K. Packer i le vaega E Taumafai Satani e Lepeti le Fiafia (o loo i le O Le Fiafia i le Faaipoipoga, tusi lesona a le tagata aoga, 142) ma le parakalafa muamua i le tuufaatasiga o saunoaga mai ia Peresitene Hinckley i lalo o le Ponokarafi (tusi lesona a le tagata aoga, 283).
O LE T ULAFONO O LE L EGAVIA 23 E faaopoopo atu i ai, atonu e te manao foi ina ia aofia ai nisi o nei saunoaga po o saunoaga uma foi i le talanoaga: [E i ai] faigata o loo taufaamatau mai i le Ekalesia.... [O le tasi o nei mea] o le tulaga le mama o feusuaiga.... Afai ua faatuatuanai i le mama o le olaga, o le a oo mai isi mafatiaga i o tatou luga e faapei o ni tafega o vaitafe pe a matala faitotoa o lologa. Afai e tuulafoaia le mama o le olaga, o isi uma faigata o le a oo mai i luga o i tatou e pei o se vaitafe pe a matala faitotoa o lologa (Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 5 th ed. [1939], 312 13). E ao ia i tatou uma ona i ai se popolega e uiga i le lalolagi ua tatou nonofo ai, o se lalolagi ua i faitotoa o le faatafunaga.... Ua anoanoai i latou i le lalolagi ua foliga mai ua latou te leiloa pe le kea foi i le sao po o le sese (James E. Faust, i le Conference Report, Oct. 1996, 57; po o le Liahona, Ian. 1997, 48). E le i i ai muamua lava, i la matou augatupulaga, le matua matilatila naua o au a le amioleaga, matua leai se ma, le fefe, fai faamalosi e pei o aso nei.... Ua osofaia le aiga. Ua tele naua aiga ua faaleagaina.... Ia outou tutu i luga ae o mea mataga ma le eleelea, ma faaosoosoga ua siomia ai outou (Gordon B. Hinckley, Savavali i le Malamalama mai le Alii, Liahona, Ian. 1999, 117). Ua o tatou vaai i le tulaga o le ola mama ua matuai pa u lava i lalo, seia oo mai i le taimi nei ua matuai leai lava ni faatulagaga (Boyd K. Packer, i le Conference Report, Oct. 1998, 27; po o le Liahona, Ian. 1999, 25; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 295). O le lalolagi i aso nei, o le eseesega i le va o le sao ma le sese ua tau le manino ona o leo malomaloa ma faatosina o loo tauvalaau mai e leai ni faatapulaa i amioga faaletagata. Latou te tautatala i le saolotoga moni e aunoa ma ni manatu i ni taunuuga. Ou te faapea atu ma le manino o lea ituaiga amioga o se auala vave lea i le faatafunaina o le tagata (James E. Faust, i le Conference Report, Ape. 1999, 59 60; po o le Liahona, Iulai 1999, 53). Fesili i tagata o le vasega: Aisea tou te manatu ai o loo i ai se le amanaiaina faapea e le lalolagi o nei faatulagaga? Molimau atu e taua le manaomia o le ola ai i faatulagaga. Talanoaga. Manatua: I sauniuniga e aoao atu lenei lesona faitino, ia mautinoa ua suesueina ma le faaeteete le saunoaga a Elder Dallin H Oaks e uiga i le Tosina Atu i Tagata o le Itupa Lava e Tasi, (tusi lesona a le tagata aoga, 313) ina ia sauniuni ai e tali fesili o aoaoga faavae e faatatau i lenei mataupu. Ia tali fesili a tagata o le vasega i le faailoa atu lea ia te i latou o nei tali e mafai ona maua i le lauga. Ia uunaia tagata o le vasega o e mananao i nisi faamatalaga ina ia suesue atili le lauga. Sue ma tagata o le vasega i aoaoga filifilia o loo i le vaega Tosina Atu i Tagata o le Itupa Lava e Tasi (tusi lesona a le tagata aoga, 313). Faitau leotele le tali a Peresitene Gordon B. Hinckley i le fesili O le a se lagona o la outou Ekalesia e uiga i le faatauatane? Valaaulia ni tagata se toalua o le vasega e fai se tala faatino. Fai i le isi e faatino le vaega o se tagata o le Ekalesia ae fai le isi ma tagata e le o i ai i le ekalesia. O
24 O LE T ULAFONO O LE L EGAVIA le tagata o loo fai ma tagata o le Ekalesia ia tuuina atu se faamalamalamaga o le saunoaga a Peresitene Hinckley i le tagata e le auai i le ekalesia. Aua nei avea le tala faatino e fai ma tulaga faamomoiloto pe avea foi e fai ma se fefinauaiga. Fesili i le vasega: I lalo o a tuutuuga e avea ai le tosina atu i uiga faatauatane ma se taufaamatau i le auai o se tagata i le Ekalesia? O a nisi mafuaaga o i ai, e ese mai le faatumauina o le avea o i tatou ma tagata o le Ekalesia, mo le legavia? (tagai i le Kalatia 5:22 23). Afai e te lagona o loo i ai se manaoga i lau vasega, ia tuu atu i tagata o le vasega e faitau le saunoaga mai ia Elder Dallin H. Oaks e uiga i le Tosina Atu i Tagata o le Itupa Lava e Tasi (tusi lesona a le tagata aoga, 313). Ia tuuina atu nisi o fesili nei po o fesili uma foi: O a mafuaaga na tuuina mai e Elder Oaks na ala ai ona fai lenei saunoaga: O upu feusuaiga a le itupa e tasi, faatauafafine, faatauatane, o upu e faamatalaina ai ni mafaufauga patino, lagona, po o amioga. E tatau ona tatou aloese mai le faaaogaina o nei upu e fai ma nauna e faailoa ai ni tulaga faapitoa po o ni tagata patino? Na faapefea ona taulimaina e Elder Oaks i lana saunoaga le talitonuga o le lalolagi i aso nei e faapea o nisi o tagata na fananau mai lava faapena? O a ni fautuaga o loo tuuina atu e Elder Oaks ia i latou o loo tauivi ma lagona ma mafaufauga faatauatane? Afai tatou te faalogo i lapataiga a le Alii ina ia legavia, o le a tatou tutu ma le mausali e tetee atu matagi o le ola le mama. FAUTUAGA I AUALA E AI Tusi lesona a le tagata aoga. Ia faasino tagata o le vasega i le saunoaga mai ia Peresitene Spencer W. Kimball o loo i lalo o le Ola Mama ma le Tauagafau (tusi lesona a le tagata aoga, 233), ma talanoaina fesili nei: O le a le taimi sili ona talafeagai e faatulaga ai ou faatulagaga mo amioga i taimi o tafaoga faamasani? Aisea? O le a le saunoaga a Peresitene Kimball e uiga i le malamalama mama? E mafai faapefea ona e iloaina pe a lapataia oe e lou malamalama mama e uiga i nisi o amioga? E faapefea ona e faatautaia ou mafaufauga ina ia ogatasi ma lou malamalama mama? Ae faapefea pe afai o le a lua le malilie ma lau uo e uiga i amioga e tatau pe le tatau foi i tafaoga faamasani? E faapefea ona foia lea faafitauli ma tumau i faatulagaga o le Ekalesia? Tusi lesona a le tagata aoga. Fai i tagata o le vasega e faitau le O Le Tulafono o le Legavia mai ia Peresitene Ezra Taft Benson (tusi lesona a le tagata aoga, 242). Tuu atu i tagata o le vasega e tali mai i fesili nei: O le a le saunoaga a Peresitene Benson e uiga i le iuga o le agasala ma le solitulafono? O a faamanuiaga na ia taua e uiga i le tumau i le ola mama? O le a le mea na aoao ai i tatou e le Alii e uiga i agasala o feusuaiga, e tusa lava po o a talitonuga e mananao le lalolagi ia i tatou ia tatou talitonu i ai?
O LE T ULAFONO O LE L EGAVIA 25 O le a le mea o loo faamoemoeina e le Alii mai ia te oe? O a laasaga e mautinoa ai o le a e le pa u atu i lea soligatulafono? Tuu mai ni faataitaiga o se fiafiaga sili ma le saogalemu e oo mai ia i latou e usiusitai i le tulafono o le legavia. FAAIUGA Tusi mau nei i luga o le laupapa: Ia e taofi ou tuinanau uma, ina ia faatumauina oe i le alofa (Alema 38:12). Fesili: O le a le uiga o le upu taofi? ( Ia taofia, taitaia po o le pulea; siaki, mataituina; taofi o tuinanau [Noah Webster, An American Dictionary of the English Language (1828)].) O le a sou manatu i le uiga o le faaupuga taofi ou tuinanau uma? O a auala e mafai ai e le pulea lelei o o tatou tuinanau ona taitaia i tatou i le faateleina o le alofa? E mafai faapefea e le ola i le tulafono o le legavia ona taitaia i tatou i le faatupulaia o le alofa ma se faaipoipoga lelei ona tausia? E faapefea ona taitai atu i tatou i le fiafia ma le olioli e le usiusitai i poloaiga? Aisea?
26 T UMAU I LE O LA M AMA 6 TUMAU I LE OLA MAMA AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE Pe a tatou usitaia le tulafono o le legavia, o le a fesoasoani le Alii ina ia tatou tutupuae i le faatuatua, talitonuina o i tatou lava, filemu o le mafaufau, ma le fiafia i lenei olaga ma le olaga a sau. I le konafesi aoao ia Aperila 1942, na tuuina atu ai e Peresitene J. Reuben Clark Jr. se savali mai le Au Peresitene Sili o loo aofia ai saunoaga nei: E mamalu ma pito atu i agelu se talavou e mama (i le Conference Report, Ape. 1942, 89). Na fautua mai Peresitene Gordon B. Hinckley i le autalavou a le Ekalesia e faapea: Aloese mai talanoaga leaga. Aua le ta u fua le suafa o le Alii. Ia filifili ma le faaeteete au uo. Ia mama. Aua le faamaimauina lou taimi i faafiafiaga e faatamaia ai. Aloese mai ponokarafi. E faasufi, ae o le a faatamaia ai outou. E uiga i fualaau faasaina,...ia matua aloese atoatoa mai ai. Ua fautuaina e le Ekalesia e le tatau ona vave eva faamasani a o laiti. O le eva faamasani tumau a o laiti, e masani lava ona taitaiina atu i se mala. Ia outou maua se taimi matagofie, a ia soso ese ma le fai ma masani. Ia tuu ou lima ia te oe lava. ( O le Fautuaga ma le Tatalo a se Perofeta mo le Autalavou, Liahona, Ape. 2001, 36 37.) MATAUPU FAAVAE O le fiafia ma le filemu o le mafaufau e sau mai le tausia o o tatou olaga ia mama. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Saunoaga a Peresitene Gordon B Hinckley e uiga i le Ola Mama ma le Tauagafau, (234) O Taunuuga o le Usiusitai po o le le Usiusitai (o loo i le Ola Mama ma le Tauagafau, 235) Mo le Malosi o le Autalavou (54) Ia Ofuina le Ofutau Atoatoa o le Atua, Peresitene Harold B. Lee (237)
T UMAU I LE O LA M AMA 27 E oo mai faamanuiaga silisili ona o le usiusitai i le tulafono o le legavia, ae e oo mai iuga matautia ona o le le usiusitai i ai. O le ola foi i isi mataupu faavae o le talalelei e fesoasoani ia i tatou ina ia tatou ola ai i le tulafono o le legavia. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia tusia i luga o le laupapa le ulutala Usitai ma le Le Usitai. Ia faitau mai e tagata o le vasega le faatonuga a Peresitene Hinckley i le autalavou a le Ekalesia (i totonu o le Ola Mama ma le Tauagafau, tusi lesona a le tagata aoga, 234) ma le vaega Taunuuga o le Usiusitai po o le Le Usiusitai (i totonu o le Ola Mama ma le Tauagafau, tusi lesona a le tagata aoga, 235). Faaaoga ia faitauga nei e fai ma tulaga e faailo ai faamanuiaga o le usiusitai ma taunuuga o le le usiusitai (e aofia ai le lagona tausalaina, loto momomo ma aiga malepelepe, faamai feaveai e ala i feusuaiga, o tina ma tama le faaipoipoina). Lisi tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa i lalo o ulutala talafeagai. Ia valaauina tagata o le vasega e faasoa mai ni faataitaiga mai tusitusiga paia o ni faamanuiaga e ala mai i le usiusitai i le tulafono o le legavia. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Fesili: O le a le mea e mafai ona tatou faia ina ia tatou tumau ai i le ola mama? Tusi manatu o tagata o le vasega i luga o le laupapa. Faitau mau nei ma talanoaina pe faapefea e nei mau taitasi ona fesoasoani i lo tatou malamalamaaga i auala tatou te tumau ai i le ola mama: Kalatia 5:16 17, 19 21; Iakopo 1:13 15; 1 Nifae 15:23 24; Alema 13:28; 17:2 3; Helamana 5:12. Tusi lesona a le tagata aoga. Vaevae le vasega i vaega taitoatolu po o le taitoafa ma tuu atu i vaega taitasi se vaega o le Mo le Malosi o le Autalavou (tusi lesona a le tagata aoga, 54). Ia tuuina atu i vaega taitasi e faitau vaega ua atofaina mo i latou ma saili ni fautuaga mai le Au Peresitene Sili e fesoasoani ia i tatou ina ia tatou tumau i le ola mama i taimi o a tatou tafaoga faamasani ma faauoga tumau. Ia lisi ni mea na maua e tagata o le vasega i luga o le laupapa. Afai latou te le i taua manatu taitasi nei, ia aofia ai i le faatalanoaga: Filifili uo e mafai ona fefaasoaai ou faatulagaga ina ia mafai ona faamalosia ai e le tasi le isi e ola i faatulagaga maualuga (tusi lesona a le tagata aoga, 56). Ia tausia tagata uma i le agalelei ma le faaaloalo (57 58). Ia laei i laei tauagafau (56). Ia filifili na o faafiafiaga ma ala o faasalalauga e faagaeetia ai oe (57). O ponokalafi i ona itu uma... e matua matautia lava ma faataumaoi (57). Ia e maua le lototele e te savali ese mai ai i se tifaga po o se pati o faia ai se vitio, tape se komepiuta po o se televise, sui se alaleo faasalalau o se leitio, pe tuuese se mekasini pe afai o faaali mai ai pe tusia ai ni mea e le ogatasi ma tulaga faatonuina a le Tama Faalelagi (57). Aua e te faalogologo i musika e aveesea ai le Agaga, e uunaia ai le ola le mama, faaviivii i uiga fia malosi po o le faatupu vevesi, faaaoga ai gagana mataga po o gagana faatiga, pe faalauiloa ai foi faiga faa-satani po o isi faiga faatiapolo (57).
28 T UMAU I LE O LA M AMA Afai e te siva, ia matua aloese lava mai le fepaiai o lou tino ma le tino o lau paga. Aua nei faaaogaina ni faiga po o ni taga e tosina ai ni amioga feusuai (57). Tafafao faamasani ma na o i latou e maualuluga o latou tulaga faatonuina, ma i latou foi e mafai ona e tausisia ai ou tulaga faatonuina (58). A amata ona e tafao faamasani, ia o faatasi ma nisi pe taitoatele ni paga e tafafao faatasi (58). Ia fuafua tafaoga faamasani e lelei ma e le taugata (58). Ia fai mea na o le a fesoasoani ai ia te oe ma au paaga e tausisia ai le faaaloalogia o oe, ma tumau ai lou mafuta vavalalata ma le Agaga o le Alii (58). Ua poloai mai le Atua o le sootaga vavalalata faalefeusuai, e ao ona faaagaaga mo faaipoipoga (58). Ia taulimaina ma le faaaloalo i taimi uma le tagata e te tafao faamasani i ai (59). Ia o i ni nofoaga saogalemu e faigofie ai ona e pulea ou lagona faaletino. Aua nei e auai i ni talanoaga po o ni gaoioiga e faaosofia ai lagona feusuai (59). O gaoioiga po o faiga faatauatane ma faatauafafine o se agasala matuia (59). Ia e faamaoni ia te oe lava, o isi, ma le Alii (59). Afai e te tausia le Upu a le Poto ma mulimuli i isi gaoioiga faasoifua maloloina, e te maua ai faamanuiaga o se tino maloloina lelei, o se mafaufau mataalia, ma le taitaiga a le Agaga Paia (60). Ia e faamaoni i le Alii ma Lana Ekalesia i ona tulaga uma (60). O filifiliga sao e oo atu ai i le fiafia ma le ola e faavavau (61). Talanoaga. Ia fai atu i tagata o le vasega e faitau le Ia Ofuina le Ofutau Atoatoa o le Atua, na saunia e Peresitene Harold B. Lee (tusi lesona a le tagata aoga, 237). Fesili: O a vaega e fa o le tino o loo lapatai mai ai Paulo ia i tatou ina ia puipuia mai osofaiga a Satani? O a mea e faaaogaina e ao ona mamanuina ai o tatou ofutau? O a auala e mafai ai ona fesoasoani le upumoni, amiotonu, o le talalelei o le filemu, ma le faaolataga i le faasaoina o lo tatou ola mama? E mafai faapefea ona tatou faaaogaina le talita o le faatuatua ma le pelu o le Agaga e faatoilaloina ai taumafaiga a Satani e aveese lo tatou ola mama mai ia i tatou? Aisea e tatau ai ona i ai uma le talita ma le pelu? Faitau le Efeso 6:14 15. Faaali le Ata o le Feagaiga Fou 18, O le Ofutau Atoatoa a le Atua (14:43; aitema 5x141), o le faaalia o aoaoga i ona po nei a Paulo i le Efeso 6:11. Talanoaga. Ia talanoa ma tagata o le vasega po o a mea e mafai ona tatou faia ina ia laugatasia ai a tatou amio ma lo tatou malamalamaaga o le sa o ma le
T UMAU I LE O LA M AMA 29 sese. Fesili po o le a le mea e mafai ona tatou faia e faatumauina ai la tatou vaaiga e faavavau i taimi o faaosoosoga po o le le mautonu. Atonu e te manao ina ia aofia ai nisi o mea nei po o mea uma nei i le talanoaga: E tatau ona tatou mulimuli i fautuaga a Elder Harold B. Lee, a o avea o ia ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, i le faatauaina o le olaga faatamaitai (i le Conference Report, Ape. 1954, 71). E tatau ona tatou faitauina tusitusiga paia i aso uma. E tatau ona tatou fafagaina o tatou agaga ina ia mafai ai ona ia puleaina o tatou tino. E tatau ona tatou faapea ifo ia i tatou lava: E faapefea ona aafia ai a u i lea amio? E faapefea ona aafia ai isi la u uo o loo ma tafafao faamasani, lo u aiga, le aiga o la u uo o loo ma tafafao faamasani, o lo u toalua i le lumanai ma fanau? E faapefea e le amio lea ona aafia ai lo ma va ma le Atua? E moomia ona tatou manatua o le tosina atu i isi tagata i feusuaiga ua tuuina mai e le Tama Faalelagi ia i tatou o se vaega o le mana o le foafoaga ua Ia faasoa mai ia i tatou. Faatasi ai ma lena mana, ua Ia tuuina mai foi le malosi tatou te pulea ai na lagona. E tatau ona tatou taliaina le matafaioi o le puleaina lea o o tatou mafaufauga, lagona, ma amioga (tagai i le 1 Korinito 10:13; 2 Peteru 2:9; Mataupu Faavae ma Feagaiga 62:1). E le tatau ona tatou fefefe e faia se talanoaga e faatulaga ai tuaoi ma se uo o loo oulua tafafao faamasani, aemaise lava le uo e foliga mai e manao i se fesootaiga militino nai lo le mea e tatau ai. E mafai ona tatou faataitai muamua i le mea e tatau ona tatou tautala atu ai. E le tatau ona tatou faatagaina o tatou tagata e faapogisaina e le amioga eleelea o lo tatou siosiomaga. Na sii mai e Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le solo lenei na tusia e Alesana Pope: O amio le mama o se sauai taufaafefe, E ao ona inoino i ai ae le o le vaai i ai; Peitai ua vaaia soo, ua masani i ona foliga, Muamua e onosai, gaualofa, ona opo mai ai lea (An Essay on Man, epistle II, laina 217 20; Conference Report, Ape. 1993, 94; po o le Liahona, Nov. 2001, 4). E tatau ona tatou ola i faatulagaga a le Alii e ui i le malosi mai o a isi, e tusa lava foi pe faapea e faifai i tatou o ni uiga-tuai (tagai i le Nifae 8:33 34). E tatau ona tausia a tatou feagaiga o le faamanatuga ina ia tatou manatua pea Iesu Keriso (tagai i le MFF20:77, 79) ma tali i faaosoosoga e pei ona Ia faia e ala lea i le le gauai atu i ai (tagai i le MFF 20:22). FAAIUGA Fai atu i tagata o le vasega ia manatua pea o taui faaletino ma taui faaleagaga e oo mai ia i tatou pe a tatou mama atoatoa. Ia talanoaina le savali mai le Au Peresitene Sili na tuuina mai e Peresitene J. Reuben Clark i le 1942 (tagai i le vaega o aotelega o aoaoga faavae i le itulau e 26 i luga a e). Ia faasoa atu lau molimau i le taua o le tumau i le mama atoatoa i lo tatou olaga atoa.
30 A GAVAA F AALETAGATA MA F AAMANUIAGA O LE F AAIPOIPOGA E F AAVAVAU 7 AGAVAA FAALETAGATA MA FAAMANUIAGA O LE FAAIPOIPOGA E FAAVAVAU AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O le togiola a Iesu Keriso ua mafai ai ona tatou aeae ai i faamanuiaga e oo mai i le agavaa mo se faaipoipoga i le malumalu. Na saunoa Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: Ou te molimau atu faatasi ai ma se puapuaga ma tiga le mafaamatalaina i se tau e le mafuatiaina, na maua ai e le Faaola Lana aia tatau e avea ai ma o tatou Fautua, ma o tatou Togiola, ma lo tatou Faamasino Mulimuli. O le faatuatua ia te Ia, ma le mauaina o sauniga tatau ma feagaiga, o le a e mauaina ai lau aia tatau i faamanuiaga o faaipoipoga e faavavau, ia ua mafai ona maua ona o Lana togiola le faatuaoia (i le Conference Report, Ape. 1999, 34; po o le Liahona, Iulai 1999, 31). MATAUPU FAAVAE O le Togiola a Iesu Keriso ua mafai ai ona tatou aeae i faamanuiaga o le faaipoipoga e faavavau. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Faamaloloina o Mailaila Matuia o le Saunoa, Elder Richard G. Scott (6) Saunoaga o loo i le Mataupu Faavae o le Salamo, Elder Boyd K. Packer (i le vaega o le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi vaega 90) Manatua: I lenei lesona atoa, e tatau ona e faamamafa atu i ai le taua o le taumamaoese atoatoa mai le agasala o feusuaiga. Ae peitai, atonu o loo i ai ni tagata i lau vasega ua latou solia le tulafono o le legavia. E tatau foi ona e faamamafaina atu le mana o le Togiola a Keriso ma lo tatou tulaga e salamo ai ma faamamaina atoatoa. E mafai foi e tagata o le vasega ona fesili e uiga i le sauaina ma le le agavaa faaletagata. Ia sauniuni mo na ituaiga fesili i le faitauina lea o le Faamaloloina o Mailaila Matuia o le Saunoa mai ia Elder Richard G. Scott (tusi lesona a le tagata aoga, 6). Faamalosia tagata o le vasega ina ia filifilia paaga e maua ai lo latou fiafia ma taimi alu tatau.
A GAVAA F AALETAGATA MA F AAMANUIAGA O LE F AAIPOIPOGA E F AAVAVAU 31 O le agavaa mo sauniga i le malumalu e manaomia ai le salamo faamaoni, e aofia ai le faanoanoa faaleatua mo agasala a se tagata. FAUTUAGA I AUALA E AI Vitio. Mafaufau e faailoa atu le mataupu o le agavaa faaletagata i le faaalia lea o le vitio o le Feagaiga Fou 16, O le Faanoanoa FaaleAtua e Tau Atu ai i le Salamo (9:25, aitema 5x141). Po o le faitau po o le toe faamatala o tala nei: O se tamaitai talavou ua uma ona faamau ma ua matua fiafia lava e uiga i lana faaipoipoga i le malumalu o loo loma. I le taimi o le faatalanoaga ma lana epikopo mo lona pepa faataga o le malumalu, sa ia tautau atu ai ni agasala ua tuanai. Sa faamalamalama atu e le epikopo e tatau ona toe tuu i tua lana faaipoipoga i le malumalu ina ia lava le taimi e saili ai le ala sa o o le salamo. Sa matua le fiafia lenei tamaitai, ona o le popole ma lona maasiasi e ta u atu i lana uo tama, o aiga ma uo. Sa ia lagona ua le fetaui le faaiuga a le epikopo, ona ua leva ona le toe tafao faamasani ma le alii na tupu ai le agasala ma ua le toe faia ai lava lea agasala. Sa faamalamalama atu i ai e le epikopo e faapea o le salamo moni e manaomia ai ni mea e sili atu nai lo le na o le faamutaina o le faia o le agasala, ma o lona faafuaseia o lona le fiafia ua na o se faaaliga lea o le faanoanoa faalelalolagi. Sa ia aoao atu ia te ia e tatau ona ia lagonaina le faanoanoa faaleatua ina ia mafai ai ona salamo. E ui lava ina tolopo le aso o le faipoipoga, ae o le suesue ma tatalo o le a latalata ai o ia i lona Tama Faalelagi, ia oo i le faanoanoa faaleatua, ole atu mo le faamagaloga, ma mulimuli ane ai maua le olioli o le salamo. E ui lava ina lagona le tiga, ae i le aso o lana faaipoipoga na ia lagona le filemu tele ma le fiafia ona ua ia iloa ua faamamaina o ia ma agavaa ai e ulu atu i le maota o le Alii. A maea le vitio(po o le tala), fesili atu: Aisea na alagatatau ai i lenei tamaitai talavou ona tautau atu ana solitulafono? O le a le mea na mafai ai ona aluese o ia mai le faanoanoa faalelalolagi ae agai atu i le faanoanoa faaleatua? O le a le mea e tatau ona tatou faia ina ia salamo ai e ese mai le mauaina o le faanoanoa faaleatua? (Mai le tele o isi mea, e tatau ona tatou ole atu mo le faamagaloga.) O le a se mea e ono tupu pe ana fai e filifili le tamaitai talavou e nana ana agasala mai le epikopo ma lana uo tama nai lo le taliaina o lena matafaioi? (tagai i le MFF132:18). O a ni auala e te manatu na tuputupuae ai o ia ona o le tautau atu ma le salamo? O le a se mea na lamatia ina ua ia tautau atu ma salamo? O a ni auala sa mafai ona tuputupuae ai lana uo tama? O le a sou manatu na faapefea ona aafia ai lona lagona tauaogaina ona o lenei mea na tupu? O le a sou manatu na faapefea ona aafia ai lona va ma le Alii?
32 A GAVAA F AALETAGATA MA F AAMANUIAGA O LE F AAIPOIPOGA E F AAVAVAU O le salamo moni e aumaia ai le faamagaloga i le tagata solitulafono e ala i le Togiola. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia faitau leotele le saunoaga mai ia Elder Boyd K. Packer, a o avea ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, i le vaega Mataupu Faavae o le Salamo (i le vaega O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi tusi lesona a le tagata aoga, 92). Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le 1 Ioane 1:8 ma fesili: Aisea e taua ai i a i tatou pe faapefea ona tatou salamo moni ia tatou agasala? Valaau tagata o le vasega e faaamatala le auala o le salamo e pei o loo latou aoaoina se tagata e le auai i le Ekalesia. Fai atu ia te i latou e aofia ai elemene o le salamo o loo taua i le Mosaea 27:23 29; Alema 36:5 24. Ia aofia elemene nei pe afai e le taua e tagata o le vasega: Ia tatou iloa lo tatou lagona tausalaina. Faanoanoa faaleatua ma le tiga o a tatou agasala. Faatoesega (i le Tama Faalelagi, i isi ua tatou faia i ai se mea sese, ma i taitai faaperisitua pe a talafeagai ai) ma talosaga mo se faamagaloga. O le taliaina o le taulaga togiola a Keriso. O le toefuataiina, i le mea e gata ai, o mea ua leiloloa po o ua aveesea. Suia o le agasala i le usitai i tulafono a le Atua. O le olioli matagofie e oo mai ma le faamagaloga o a tatou agasala (tagai i le Alema 36:20 21). Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le Mosaea 4:2 3. Ia talanoaina pe mafai faapefea ona tatou iloa ua faamagaloina i tatou pe a maea ona tatou salamo. E tusa ai ma le fuaiupu e 3, o a aiaiga e tolu e fesoasoani ia i tatou ina ia tatou iloa ai ua faamagaloina a tatou agasala? (O le oo mai o le Agaga o le Alii i o tatou luga, ua faatumulia ai i tatou i le olioli, ma ua ia i tatou le ( filemu o le mafaufau. ) Faitau fuaiupu e 26 30, ma talanoaina po o le a le mea a le tagata e tatau ona fai ina ia faatumauina ai le faamagaloina o agasala. Talanoaga. Faitau leotele ma talanoaina le saunoaga lenei mai ia Peresitene Boyd K. Packer, Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: Ia Aperila 1847, na taitai atu ai e Polika Iaga le vaega muamua o paionia mai Winter Quarters. I lena lava taimi e tasi, i le 1,600 maila i le itu i sisifo i lalo atu o mauga o Sierra Nevada e agai atu i le Vanu o Sacramento, sa i ai le au malaga ua faasalalauina solo e Donner. Na latou pagatia ai i se taumalulu matautia i le malosi o le kiona i lalo ifo o mauga. E toetoe a le talitonuina pe afai na i ai se tasi na ola i aso ma vaiaso ma masina o le fia aai ma le mafatia e le mafaamatalaina. Sa faatasi ma i latou se tamaitiiti e sefululima tausaga le matua e igoa ia John Breen. I le po o le aso 24 o Aperila, na savali atu ai o ia i le Faatoaga a Johnson. I ni tausaga mulimuli ane sa ia tusia ai e faapea: O le po na matou taunuu atu ai i le Faatoaga a Johnson, ma o le taimi muamua na ou vaai atu ai i le faatoaga, o le taeao po lava. Sa lelei le tau, sa ufitia le laueleele i le mutia lanumeamata, sa tausani mai manu i luga o tumutumu o laau, ma ua taunuu le faigamalaga. Sa faigata ona ou talitonu o loo ou ola pea. O le vaaiga na ou vaaia i lena taeao e foliga mai na pueina e lo u mafaufau. O le tele o mea na tutupu ua faagaloina, ae o loo mafai pea ona ou vaai atu i le
A GAVAA F AALETAGATA MA F AAMANUIAGA O LE F AAIPOIPOGA E F AAVAVAU 33 tolauapiga i tafatafa o le Faatoaga a Johnson [John Breen, Pioneer Memoirs, e le i lomia, e pei ona taua i le The Americanization of Utah, faasalalauga a le PBS i le televise]. O le taimi muamua sa ou le malamalama i lana faamatalaga faapea o le tele o mea na tutupu ua faagaloina. E mafai faapefea ona aveese mai lona mafaufau le tele o masina na feagai ai ma puapuaga ma le faanoanoa? E mafai faapefea ona suia lena taumalulu matautia e se taeao susulu e tasi? I le mafaufau atili i ai, na ou manatu ai e le o se mea faigata ona malamalama i ai. Ua ou iloa ni mea faapena na tutupu foi i ni tagata ou te iloa. Ua ou vaaia foi se tasi na faaaluina se taumalulu umi o le nofosala ma le fia ai faaleagaga lea na aveesea i le taeao o le faamagaloga. Ina ua oo mai lea taeao, na latou iloa ai le mea lenei: Faauta, o le ua salamo i ana agasala, e faamagaloina o ia, ma o a u, le Alii, ou te le toe manatua lava [MFF 58:42]. O a u, o a u lava lå soloiesea au solitulafono, ona o a u lava; o au agasala foi ou te le toe manatua ia [Isaia 43:25]. Aua ou te faamagalo ia latou amio leaga, ma ou le toe manatua a latou agasala [Ieremia 31:34]. Aua ou te faamagalo ia latou amioleaga, ou te le toe manatua foi a latou aga sala ma o latou solitulafono [Eperu 8:12; tagai i le Eperu 10:17].... O tusi na maua mai i e na faia ni sese matuia. Ua latou fesili mai, Pe mafai ea ona faamagaloina a u? O le tali o le ioe! (i le Conference Report, Set. Oke. 1995, 21 22; po o le Liahona, Ian. 1996, 22). O le salamo ia tatou agasala ma faalagolago i le Togiola a Iesu Keriso e toefuatai ai le tauaogaina. FAUTUAGA I AUALA E AI Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau mau nei ma talanoaina fesili o loo tuuina mai faatasi ai. Fai atu i tagata o le vasega e vaai mo mea e atagia mai ai le salamo ma le mana o le Togiola a Iesu Keriso. Mosaea 11:14; 23:9. O le a le matuia o agasala a Alema le Matua? Alema 26:20 22. E faapefea ona e iloa na faamagaloina Alema le matua? Aisea e mafai ai foi ona faamagaloina i tatou? Mosaea 28:4. O le a le matuia o agasala a Alema le Ititi? E faapefea ona e iloa na faamagaloina o ia? Alema 8:14 15; 36:24 30. O le a le mea na fai e Alema le Ititi na maua ai lona faamagaloina ma toe faamamaina ai o ia? E faapefea ona faatatau le vaega lea ia i tatou? 2 Nifae 25:23, 26. O le a le tala a Nifae ia i latou o e matatau ina ne i le mafai ona faamagaloina i latou? Mosaea 26:29; Moronae 6:8. O le a se faamoemoega o i ai mo i latou e toe agasala ina ua maea ona faamagaloina? Mosaea 14:4 5. O le a le uiga o nei fuaiupu ia te oe?
34 A GAVAA F AALETAGATA MA F AAMANUIAGA O LE F AAIPOIPOGA E F AAVAVAU E sili atu ona lelei le le agasala i le taimi muamua nai lo le agasala ma salamo. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Fesili: E faapefea ona aoga i le tamaitai talavou o loo i le tala i le lesona ua tuanai lona le agasala i le taimi muamua? Ia talanoaina le saunoaga mai ia Elder Spencer W. Kimball, a o avea o ia ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: O se tasi o manatu sese o loo i ai i nisi o tagata solitulafono, ona o le mafai ona maua e latou o le faamagaloga mai le Atua, ua oo ai ia te i latou se manatu faapea e mafai ona faamalosia atili i latou, pe afai e faia le agasala ona ola ai lea mo se vaitaimi mo le salamo. O le mea moni lava e le sao lea manatu. O le tagata e tetee atu i faaosoosoga ma ola ai e aunoa ma le agasala e sili atu ona lelei o ia nai lo le tagata ua pau atu i le agasala, e tusa lava po o le a le salamo ua oo i ai lena tagata.... O lana agasala ma lona salamo o le a le mafai ona faamalosia ai o ia ina ia sili atu nai lo le tagata lea o loo tausisi pea o ia i le amiotonu.... E matua sili atu lava le lelei ona le solia o le agasala! (O le Vavega o le Faamagalo Atu [1969], 361). Ia talanoaina pe aisea e sili ai ona lelei le tausisi i le amiotonu. FAAIUGA Faitau le saunoaga a Elder Richard G. Scott mai le aotelega o aoaoga faavae mo le lesona lenei (30). Ia valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto i le aafiaga o o latou olaga ona o le Togiola a Iesu Keriso. Ia molimau atu i le mana faaola o le Togiola ua maua ai e i tatou le avanoa e faaipoipoina ai mo le faavavau.
F AATOILALOINA O LE T AGATA O LE L ALOLAGI 35 8 FAATOILALOINA O LE TAGATA O LE LALOLAGI AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE Sa aoaoina e le tupu o Peniamina lona nuu, Aua o le tagata o le lalolagi o le ita lea i le Atua, ma ua faapea talu le pau o Atamu, e faapea foi e oo i le faavavau, faavavau lava (Mosaea 3:19). Sa ia faamalamalamaina e faapea o lea ituaiga tagata o le a tumau pea i lena tulaga se i vagana ua ia gua i atu i galuega alofa a le Agaga Paia, ma tuuese le tagata o le agasala, ma ua avea o ia ma tagata amiotonu ona o le togiola a Keriso le Alii; ma avea foi o ia e pei o le tama itiiti, ua fia usiusitai, ma agamalu, ma faamaulalo, ma onosai, ma ua tumu i le alofa ma le fia gauai i mea uma ua silafia e le Atua e tatau ona faatiga ai o ia, e pei lava ona gauai le tama itiiti i lona tama (f. 19). Na aoao mai Elder Orson Pratt, a o avea ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e faapea: O le tele ona amiotonu o tagata o le tele foi lena o lo latou agavaa mo le alofa atu i isi ma tuu atu i ai le fiafia. E mafai e le tagata amioleaga ona alofa i lana ava ae laitiiti (O le Tagatavaai [1853 54], 156; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 166). MATAUPU FAAVAE A o tatou tauivi ia avea atili e faapei o le Faaola ma faatoilaloina le tagata o le lalolagi, o le a matuai lava saunia i tatou mo tafaoga faamasani ma se faaipoipoga i le malumalu. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Saunoaga a Elder Jeffery R. Holland Faaosoosoga a Satani ma le Tagata o le Lalolagi, (353) Tuuese le Tagata o le Lalolagi, Ae Ia o ese Mai ma le Manumalo, Elder Neal A. Maxwell (357) Faaeteete i le Faamaualuga, Peresitene Ezra Taft Benson (287) Puleaina o se Loto Ita, Peresitene Gordon B. Hinckley (356) O Le Mou Atu o lo Tatou Tauagafau, Peresitene Gordon B. Hinckley (354) O le solia o tulafono a le Atua, o le a avea ai le tagata ma se tagata o le lalolagi ma o se fili i le Atua. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau le Mosaea 3:19; 16:2 5; 27:25; Eteru 3:2; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:20 ma vaai po o a ni tulaga e manaomia ona faatoilalo e le tagata. Fesili i tagata o le vasega pe aisea e ta ua ai le tagata i le tulaga lea o le tagata o le lalolagi. Ia talanoaina po o le a le mea e tau atu ai i lena tulaga. Faitau le saunoaga a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i aoaoga filifilia i le vaega o Faaosoosoga a Satani ma le Tagata o le Lalolagi (tusi lesona a le tagata aoga 353). Fesili atu:
36 F AATOILALOINA O LE T AGATA O LE L ALOLAGI O le a le matafaioi a le Pau o Atamu o loo faatinoina i le pau o le tagata? (tagai i le Eteru 3:2). O a taunuuga pe afai tatou te tumau pea i se tulaga pau? O le a le matafaioi a tagata taitoatasi e fai mo lo latou tulaga pau? (tagai i le Mosaea 16:2 5; Alema 42:10 12; MFF 20:20). E faapefea ona eseese le natura e faavavau o le tagata mai le tagata o le lalolagi? (tagai i le Mosaea 3:19; MFF 93:38). E ui lava e faapea o le tagata o le lalolagi o le ita lea i le Atua (Mosaea 3:19), ae aisea ua le faapea ai ua leai so tatou faamoemoe i lea tulaga? (tagai i le Ioane 3:3 8; 15:14; Mosaea 3:11 12; 27:25 26). Ia molimau atu o le tagata ua salamo o le a agavaa mo le Togiola a Iesu Keriso e ala lea i le ola i tulafono a le Atua (tagai i le Mosaea 3:11 12, 19). O tagata uma e salamo e mafai ona toe fanaufouina, ma ola ai faaleagaga, ma avea ma tagata agavaa e taua o se uo a le Atua (tagai i le Ioane 3:3 8; 15:14; Mosaea 27:25 26). O le manatu faapito, manatu maualuga, ita, ma le le faaaloalo o le tagata o le lalolagi e faaleagaina ai se mafutaga fealofani ma le manuia. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Faitau le saunoaga lenei mai le Perofeta o Iosefa Samita: O lenei, i lenei lalolagi, e maua tagata uma i le manatu faapito, losilosi vale, ma le taumafai ia sili a e nai lo le tasi; ae o isi ua naunau e atiina ae isi e faapea foi ma i latou lava (Teachings of the Prphet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 297). Ia faamatala atu, o lenei lesona o le a iloiloina ai le manatu faapito, faamaualuga, ita, ma le le faaaloalo o le tagata o le lalolagi. Vavae le vasega i ni vaega se fa. Ia tofi ia vaega taitasi e faitau mea e faaaogaina o loo i se tasi o vaega nei ma tali fesili o loo tuuina atu faatasi ai. Manatu Faapito Faitau le Tuuese le Tagata o le Lalolagi, Ae ia O Ese Mai ma le Manumalo, mai ia Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, 357), e saili ai tali mo fesili nei: Na faapefea ona faauigaina e Elder Maxwell le upu manatu faapito? Aisea ua avea ai le manatu faapito o se maaafi o le solia o Tulafono e Sefulu? O le fea ituaiga manatu faapito o loo i ai le mana e talepe ai mafutaga o tafaoga faamasani ma faaipoipoga? Aisea? O a uiga lelei e moomia ona tatou atiina ae ina ia aloese ai mai le manatu faapito? E mafai faapefea ona faamalosia a tatou mafutaga? O le a le mea ua tuuina mai e le Atua ia i tatou e fesoasoani ai i le faatoilaloina o le manatu faapito? Faamaualuga Faitau Faaeteete i le Faamaualuga, mai ia Peresitene Ezra Taft Benson (tusi lesona a le tagata aoga, 287), e saili ai tali i fesili nei: E mafai faapefea ona avea le inoino i le Atua e aafia ai le auala e tatou te taulimaina ai e tatou te tafafao faamasani? E mafai faapefea ona avea lo tatou inoino i o tatou uso a tagata ma auala e aafia ai a tatou amioga i tafaoga faamasani ma faauoga tumau? O a ni auala e faailoa mai ai le faamaualuga e pei ona otootoina mai e Peresitene Benson e aafia ai a tatou amioga i taimi o tafaoga faamasani ma faauoga tumau?
F AATOILALOINA O LE T AGATA O LE L ALOLAGI 37 E mafai faapefea e le lotomaualalo ona faaleleia a tatou amioga i taimi o tafaoga faamasani ma faauoga tumau? Ita Faitau Puleaina o le Loto Ita, mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley, ao avea ma fesoasoani i le Au Peresitene Sili (tusi lesona a le tagata aoga, 356), ma tali fesili nei: O le a le mea e mafai ona faia e le loto ita i se mafutaga o tafaoga faamasani ma se faauoga tumau? O le a le fautuaga na tuuina mai e Peresitene Hinckley e uiga i le puleaina o le loto ita o se tasi? Pe mafai e se tasi ona faaita oe? Aisea e mafai ai pe aisea foi e le mafai ai? O le Le Tauagafau Faitau O le Mou Atu o lo Tatou Tauagafau, mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley (tusi lesona a le tagata aoga, 354), ma saili tali mo fesili nei: E faapefea e lo tatou aoaoina ona aafia lo tatou ola tauagafau? O a ni faataitaiga o le le tauagafau i tafaoga faamasani ma faauoga tumau? O a ni faataitaiga e mafai ai e lo tatou ola tauagafau ona faaleleia ia mafutaga i tafaoga faamasani ma faauoga tumau. A maea galuega a vaega taitasi, ona valaau lea o se sui mai vaega taitasi e faailoa mai a latou tali i le vasega. Ia talanoaina mea na latou maua. E ala mai i le Togiola a Iesu Keriso ma le fesoasoani a le Agaga, e mafai ai ona tatou faatoilaloina le tagata o le lalolagi ma avea o se tagata moni o le Au Paia. O le faatoilaloina o le tagata o le lalolagi e sili atu ai ona tatou iloagofie le Agaga Paia ma faamalosia ai a tatou mafutaga ia e tau atu i le faaipoipoga e faavavau. FAUTUAGA I AUALA E AI Gaoioiga i tusitusiga paia. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau le 2 Nifae 25:23, 26; Mosaea 3:19; 4:1 6; 5:2 9 ma saili pe faapefea ona tatou faatoilaloina le tagata o le lalolagi. Ia talanoaina a latou sailiga. Tusi i luga o le laupapa: E ala mai i le Togiola a Iesu Keriso ma le fesoasoani a le Agaga Paia, e mafai ai ona tatou faatoilaloina le tagata o le lalolagi ma avea o se tagata moni o le Au Paia. Fesili: Aisea e le mafai ai ona faatoilaloina le tagata o le lalolagi pe a aunoa ma le Togiola a Iesu Keriso? Toe faitau le Mosaea 5:2 ma fesili: O a auala e mafai ai e o tatou natura faaletagata ona suia a o tatou faatoilaloina le tagata o le lalolagi ma avea o se tagata moni o le Au Paia? E mafai faapefea e le faia pea mea lelei e le aunoa ona aafia ai se mafutaga i tafaoga faamasani? FAUTUAGA I AUALA E AI Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le mataupu faavae O a Mea e Aoao Atu mo lenei lesona faatino. Ia faitau mai e tagata o le vasega se mau se tasi pe sili atu foi o nei mau ma faatusatusa i le mataupu faavae ua fai ma aoaoga: Roma 12:2 19; Moronae 10:20 23; Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:5 10. Tuu atu ia i latou e aumai ni faataitaiga.
38 F AATOILALOINA O LE T AGATA O LE L ALOLAGI FAAIUGA Faitau le Kalatia 5:16 17. Ia fesili i tagata o le vasega po o a mea na latou aoaoina mai le lesona e ono fesoasoani ia i latou i la latou taumafaiga e savavali i le Agaga. Ia talanoaina pe faapefea ona fesoasoani le savavali i le Agaga ia i tatou e faatoilalo ai le tagata o le lalolagi. Ia uuna i tagata o le vasega ina ia saili le fesoasoani a le Agaga Paia i aso uma. Ia molimau atu o le fesoasoani a le Agaga ma le Togiola a Iesu Keriso e mafai ai ona faatoilalo le tagata o le lalolagi ma fausiaina ai ni mafutaga uumi.
F AAPALENIINA O LE T UPUTUPUAE F AALETAGATA MA LE T IUTETAUAVE 39 9 FAAPALENIINA O LE OLA FAALETAGATA LAVA IA MA MATAFAIOI AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE Ina ia faamanuiaina i a tatou mafutaga, e tatau ona tatou mulimuli i faataitaiga a le Faaola i le tauivi lea mo le tuputupuae i o tatou olaga faaletino, faalemafaufau, olaga lautele, faalelagona, ma le faaleagaga. Na aoao mai Elder Ezra Taft Benson, a o avea ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, faapea: E foliga mai ia te au o le polokalama sili ona faamanuiaina o le malosi atoatoa o le autalavou ua lauiloa i tagata sa faamatalaina lea i ni upu e sefulufa... : Ua tupu le poto ma le tino o Iesu, ua alofagia o ia e le Atua atoa ma tagata. O se tulaga manaomia tele lena i soo se polokalama faamalositino a le autalavou, e fesoasoani ai i o tatou tupulaga talavou ina ia faateleina le poto ma le tino ma ia alofagia foi e le Atua atoa ma tagata. E aofia ai mea uma: malosi o le tino, malosi o le mafaufau, malosi o le olaga lautele, malosi o lagona, malosi faaleagaga (... So Shall Ye Reap [1960], 140). MATAUPU FAAVAE O le tuputupuae faaletagata o le ki lea i le fausiaina o ni mafutaga uumi. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Aoaoga filifilia mai Faatagata Matua (211) O le tuputupuae faaletagata e aofia ai le mauaina o le paleni i vaega eseese o o tatou olaga. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Fesili i tagata o le vasega: O le a lou mafaufau i le uiga o le faatagata matua? Ia faamatala atu, e mafai ona tatou vaai i le Faaola mo se faataitaiga o le faatagata matua. Faitau le saunoaga a Elder Ezra Taft Benson o loo i le aotelega o aoaoga faavae o loo i luga. Valaauina tagata o le vasega ina ia saili le Luka 2 mo le fuaiupu na taua e Elder Benson. Ia tusia i luga o le laupapa le ulutala Ua Tupu Iesu i le ma le E Manaomia lo Tatou Tutupuae. Ia lisi e tagata o le vasega ni auala na tupu ai Iesu ma ni auala tutusa e manaomia ai lo tatou tutupuae. E tatau ona foliga faapenei le siata atoa pe a uma:
40 F AAPALENIINA O LE T UPUTUPUAE F AALETAGATA MA LE T IUTETAUAVE Ua tupu Iesu i le E Manaomia lo tatou Tutupuae poto tino alofagia e le Atua alofagia e tagata i le mafaufau ma lagona faia faaiuga i luga o mataupu faavae o le talalelei, tauave tiutetauave faaletagata faaletino ia usitaia faiga mo le soifua maloloina, ma ia i ai lagona maumaututu i o tatou agavaa faaleagaga ola i ni olaga e faaautu ia Keriso olaga lautele aua le manatu faapito, auauna atu i isi Ia talosaga atu i tagata o le vasega mo ni faataitaiga o ituaiga faatagata matua o loo lisi i le koluma taumatau. Na saunoa Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, O se iloiloga faavaitaimi o feagaiga ua tatou osia ma le Alii o le a fesoasoani ia i tatou i mea tatou te faamuamua ma paleni ai o tatou olaga. Ia valaaulia tagata o le vasega e talanoaina fautuaga nei mai ia Elder Ballard: 1. Mafaufau i lou olaga ma faatulaga au mea e faamuamua. 2. Ia faatulaga ni sini pupuu e mafai ona e ausia. 3. E ala i le paketi ma le atamai, ia e puleaina mea e te matua manaomia ma fuafua faaeteete agai i ou manaoga e tele o le olaga. 4. Ia fausia fesootaiga ma lou aiga ma uo e ala i fesootaiga faamaoni ma le tuusao. 5. Suesue i tusitusiga. 6. Faatulaga lelei ina ia maua le taimi e malolo lelei ai, faamalositino, ma toafilemu ai. 7. Ia aoao le tasi i le tasi i le talalelei. 8. Ia tatalo e le aunoa o ni tagata taitoatasi ma ni aiga. (I le Conference Report, Ape. 1987, 15 17; po o le Liahona, Iulai 1987, 14 15.) E tele mea e tau atu i le faatagata matua nai lo le avea ma se tagata matua. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Fesili i tagata o le vasega pe o i ai se eseesega o le matua i tausaga ma le faatagata matua. Ia faitau leotele e se tagata o le vasega parakalafa muamua e tolu o le tala mai ia Elder Marvin J. Ashton, ao avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, i le vaega Faatagata Matua (tusi lesona a le tagata aoga, 211). Fesili i tagata o le vasega: O le a se mea e le o i ai i le tamaitai lea pe afai e manao i se mafutaga umi? Ia tuu atu i se isi tagata o le vasega e faitau le parakalafa lona fa o le tala. Fesili: O le a le saunoaga a Elder Ashton i faailoilo moni o le faatagata matua? Ia tusia i luga o le laupapa le ulutala Faatagata Matua ma le Le Faatagata Matua. Fai atu i le vasega mo ni faataitaiga o mea e fai e tagata i o latou tausaga e iloa ai ua faatagata matua po o le le faatagata matua foi. Ia lisi a latou tali i luga o le
F AAPALENIINA O LE T UPUTUPUAE F AALETAGATA MA LE T IUTETAUAVE 41 laupapa. Ia talanoaina pe mafai faapefea e nei aga ona fesoasoani pe faalavelavea ai se mafautaga i tafaoga faamasani. Tusi lesona a le tagata aoga. Tusi i luga o le laupapa le ulutala mai le siata lenei. Faatumu le koluma agavale. Ia valaaulia tagata o le vasega e saili le vaega o le Faatagata Matua i le tusi lesona a le tagata aoga (211 12) mo ni faailoilo o le faatagata matua. Tuu atu ia i latou e faailoa mai ni mataupu faavae o loo i totonu o saunoaga taitasi ma fautua mai po o le fea vaega o le tuputupuae e talafeagai tonu ma nei mataupu faavae. Tusi a latou tali i luga o le laupapa i le koluma talafeagai. O le koluma ua maea e tatau ona foliga i mea nei: Failauga Peresitene Spencer W. Kimball Faailoilo o le Faatagata Matua Mafaufau ma Lagona Faaletino Faaleagaga Olaga lautele Ausia togi maualuluga pe a maea se misiona. E malosi, galue malosi pe a maea se misiona. Sa auauna atu i se misiona faamamaluina. Ua sili atu le agalelei ina ua maea ona auauna atu i se misiona. Peresitene Gordon B. Hinckley Puleaina mafaufauga. Pulea mea e fai. Pulea mafaufauga ma mea e fai. Pulea mafaufauga ma mea e fai. Elder Marvin J. Ashton Puleaina mafaufauga, e ola taupulea, e amio solia, ia toa e tulai ese mai fefinauaiga ma aua nei taui ma sui ai. Ia faaalia le fetuutuunai ma le taumafai e faaauau pea. Taumafai ia avea faapei o Keriso. E faaaloalogia. Elder Neal A. Maxwell Tuuese le lotofefete. Ia faaalia le faatuatua ma le talitonu i le faatalitali mo se faamalamalamaga. Elder Richard G. Scott E fetaiai ma luitau, e foiaina faafitauli faigata. Aoao e faaaoga le upumoni. Elder Marion D. Hanks E mama, e faaalia le faamaoni ma le amio sao, faatino le auaunaga e le faatuaoia. E faatuatuaina, e magafagafa, agalelei, ma popole mo isi. Ia tauaofai mea na maua e tagata o le vasega i luga o le siata. Ia valaaulia tagata o le vasega e aumai ni a latou fautuaga i nisi o faailoilo o le faatagata matua. Fesili: O a ni auala e mafai ai e uiga taitasi nei ona faateleina le avanoa mo se faaipoipoga manuia?
42 F AAPALENIINA O LE T UPUTUPUAE F AALETAGATA MA LE T IUTETAUAVE FAAIUGA Toe faitau le parakalafa lona fa o le lauga a Elder Marvin J. Ashton e faatatau i le Faatagata Matua (tusi lesona a le tagata aoga, 211). Faamalosiau atu i tagata o le vasega ina ia filifili ni vaega o o latou olaga ma taumafai e faaleleia lena vaega mo isi vaiaso o lumanai ai. Ia molimau atu o le faaauau ona tuputupuae ma le paleni e taua tele mo ni mafutaga uumi.
S AUNIUNIGA F AALETINO 43 10 SAUNIUNIGA FAALETINO AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O aiga e faavavau e taumafai e avea Iesu Keriso ma o latou taulaiga i mataupu faaletino e faapea foi ma mataupu faaleagaga. Ua poloaiina e le Alii Lana Ekalesia i lenei tisipenisione ina ia outou faatulagaina; ia saunia mea tatau uma (MFF 88:119). Ina ia usitaia lenei tulafono e manaomia ona tatou saunia e tuuina atu le tausiga faaletino mo o tatou aiga i le lumanai. MATAUPU FAAVAE O le saunia faaletino e faateleina ai lo tatou mafaia ona fausia se faaipoipoga manuia. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA O le saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley Saunia mo le Lumanai, (i le A oga, 82) Saunoaga i le O le Taua o A oga mo Tamaitai, Elder Howard W. Hunter (i le A oga, 83) Saunoaga i le O le Taua o A oga mo Tamaitai, Elder Russell M. Nelson (i le A oga, 83) Aoaoga filifilia mai le Sauniuniga Faaletino (350) Aoaoga filifilia mai le Tutoatasi (145) Avea ma Tagata e Faalagolago ia te Ia Lava, Elder L. Tom Perry (329) E tatau ona tatou saunia mo se faaipoipoga faaletino faapea foi ma le faaleagaga. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Tau i tagata o le vasega e faapea sa i ai se afafine na fesili i lona tama i se tasi aso, O a mea e tatau ona vaavaai i ai mo le sailia o so u toalua? Sa tali le tama, Saili se alii o le Atua e i ai sana galuega. Ou te masalo sa tuuina atu e ia lenei lava fautuaga e tasi i lona atalii: Saili se tamaitai o le Atua e iloa pulea lona aiga. Fesili atu i tagata o le vasega pe mafai faapefea ona saunia faaletino mo se faaipoipoga ma se olaga faaleaiga. Ia lisi a latou tali i luga o le laupapa. O tali e ono aofia ai le mafaia ona: Maua se galuega lelei. Pulea lelei tupe. Pulea lelei le taimi. Faamama ma suisui lavalava. Saunia taumafa lelei. Aoaoina ina ia faatumau le lelei o mea e nonofo ai. Ia iloa tomai faatausiaiga masani.
44 S AUNIUNIGA F AALETINO Aoao i le teuina ma le gaosiga o meaai mo le aiga. Faataitai mataupu faavae o le soifua maloloina ma le malosi o le tino. Aoao ia ola galue. Faamaea galuega fuafuaina ma ausia sini. Tusi i luga o le laupapa saunoaga nei mai ia Peresitene Thomas S. Monson o le Au Peresitene Sili: E muamua le saunia i lo galuega (i le Conference Report, Ape. 1996, 61; po o le Liahona, Iulai 1996, 52). Fesili: E mafai faapefea ona avea le le lava o sauniuniga i vaega o loo lisiina e aafia ai le mafaia e se tasi ona tausia sona aiga mo le lumanai? E faapefea ona fesootai lenei mea i le saunoaga o loo i luga o le laupapa? Tusi lesona a le tagata aoga. Fesili: O le a le uiga o le saunia faaletino mo se faaipoipoga? Ia talanoaina le saunoaga mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley i le vaega Saunia mo le Lumanai ( A oga, tusi lesona a le tagata aoga, 82). Fesili i tagata o le vasega po o a mea na latou aoaoina mai nei saunoaga e uiga i sauniuniga faaletino mo se faaipoipoga. Ia valaaulia i latou e mafaufau po o faapefea ona latou saunia i le taimi nei ina ia tali atu i manaoga faaletino o o latou aiga i le lumanai. O sauniuniga faaletino e ono aofia ai le atamai ma le lelei i ni tomai eseese. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Fai i tagata o le vasega e faitau vaega nei o loo i le tusi lesona a le tagata aoga ma tali i fesili o loo aumai faatasi ai. Aoga Faitau le saunoaga mai ia Elder Howard W. Hunter ma Elder Russell M. Nelson o loo i le vaega O le Taua o le Aoga mo Tamaitai ( Aoga, tusi lesona a le tagata aoga, 83). Toe faitau le timaiga mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley o loo i le vaega Saunia mo le Lumanai (tusi lesona a le tagata aoga, 82). Aisea e taua ai le aoga ma aoaoga i alii ma tamaitai i le sauniuni atu mo se faaipoipoga? O a nisi o mea e lelei ai le lelei o le aoga? Ola Maloloina Faitau le saunoaga mai ia Peresitene Spencer W. Kimball i lalo o le Ola Maloloina ( Sauniuniga Faaletino, tusi lesona a le tagata aoga, 350). Aisea ua avea ai le aoao ma le faataitai o mataupu faavae o le ola maloloina lelei ma ni sauniuniga taua mo se faaipoipoga? O le a lau mea o loo fai e tausi ai lou ola maloloina? Galuega ma Tupe Faitau le vaega Galuega ma Tupe ( Sauniuniga Faaletino, tusi lesona a le tagata aoga, 350). E faapefea ona avea se tagata poto i mea tau tupe ma faamanuiaga i se faaipoipoga? O le a le saunoaga a Elder Boyd K. Packer, a o avea ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e faatatau i ituaiga galuega eseese?
S AUNIUNIGA F AALETINO 45 Na tuuina mai e Elder M. Russell Ballard, a o avea o ia ma se tasi o le Au Peresitene o Fitugafulu, ni ki se tolu o le faaleleia o mea tau tupe i le aiga. O a ni auala o loo e faatinoina ai nei mataupu faavae i le taimi nei? E tusa ai ma le saunoaga a Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e mafai faapefea ona tatou fesoasoani i fanau ia aoao ona tutoatasi? Teuina ma le Gaosiga o Meaai i le Fale Faitau le vaega faaopoopo Teuina ma le Gaosiga o Meaai i le Fale ( Sauniuniga Faaletino, tusi lesona a le tagata aoga, 352). Aisea e taua ai le malamalama i le teuina ma le gaosiga o meaai mo le aiga i sauniuniga mo se faaipoipoga? O le a lau mea o fai nei ina ia aoaoina ai le teuina ma le gaosiga o meaai mo le aiga? O Sauniuniga a le Tagata Lava Ia ma le Aiga Faitau le saunoaga a Elder L. Tom Perry o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o loo i le Sauniuniga Faaletino (tusi lesona a le tagata aoga, 350). Aisea e manaomia ai lo tatou sauniuni mo taimi faaletonu? O le a se faamanuiaga sili e oo mai i le nofo saunia? O le faalagolago o le tagata ia te ia lava o se vaega taua o le saunia mo se faaipoipoga. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Fesili i tagata o le vasega po o le a so latou manatu o le a le uiga o le tutoatasi. Faitau leotele le tala lenei: I lo matou aai tuaoi laufofoga fiafia o St. Augustine o loo i ai se taaga tele o gogo e fiaaai e ui i le tele o meaai. O loo lelei pea faigafaiva, ae peitai e le iloa e gogo ona fagogota. I le tele o augatupulaga sa latou faalagolago lava i le aufagota ula e tauai atu ia i latou mea e totoe mai upega. O le taimi nei ua leai ni aufagogota.... Sa faatuina e le aufagogota ula ia se Nofoaga e Faalagolago i ai gogo mo a latou meaai i aso uma. O gogo matutua sa le popole lava e aoao le auala e fagogota ai mo i latou lava ma e latou te le i aoaoina lava a latou fanau ina ia iloa fagogota. Ae ua latou faasino atu a latou fanauiti i le upega o ula. O le taimi nei la, o gogo, o ni manulele saoloto e toetoe a fai ma faailoga o le saolotoga, o le a feoti i le fia aai ona ua maua i latou i le mailei o le maua o se mea mai le leai o se mea Ua latou ositaulagaina lo latou ola tutoatasi mo se mea e maua gofie. E faapena foi le toatele o tagata.... Aua ne i faaseeinagofie i tatou e pei o gogo. E tatau... ona tatou tausia lelei a tatou taleni o le faalagolago ia i tatou lava, o lo tatou poto maoae e faia mea mo i tatou lava, o lo tatou lagona o le ola magafagafa ma lo tatou fiafia moni i le ola tutoatasi ( Fable of the Gullible Gull, Reader s Digest, Oct. 1950, 32; i le Marion G. Romney, i le Conference Report, Oke. 1982, 132 33; po o le Liahona, Nov. 1982, 91).
46 S AUNIUNIGA F AALETINO Ia valaaulia tagata o le vasega e faamatala pe faapefea ona aoga lenei tala i sauniuniga mo se faaipoipoga. Ona sosoo ai lea ma le faitauina e tagata o le vasega o le vaega Tutoatasi (tusi lesona a le tagata aoga, 145). Fesili: O a ni malamalamaaga na e maua mai i nei aoaoga? O le a so outou manatu e faapefea ona fesootai le tutoatasi ma le mafutaga o le faaipoipoga? Galuega faivaega. Fai i tagata o le vasega e sue i le Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava, mai ia Elder L. Tom Perry (tusi lesona a le tagata aoga, 329). Vaevae le vasega i ni vaega se fa. Fai i le vaega muamua e faitau vaega e lua o le saunoaga, O le faalagolago o Nifae ia te ia lava ma le Taua o le Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava. Fesili atu ia i latou po o le a le mea e tupu i lo tatou tuputupuae faaleagaga ma le faaletino pe afai e le mafai ona tatou faalagolago ia i tatou lava. Fai i le vaega lona lua e faitau le vaega lona fa, Tausiga Faaleagaga. Fai atu ia i latou e sauni e faamatala pe faapefea e lo tatou malamalamaaga i tusitusiga ona fesoasoani ia i tatou ina ia avea ai i tatou ma e e faalagolago ia i tatou lava. Fai i le vaega lona tolu e faitau le vaega lona lima, Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava i le Faaletino. Fai atu ia i latou e mafaufau i nisi auala e mafai ai e se ulugalii faatoa faaipoipo ona faalagolago ia i laua lava. Fai i le vaega lona fa e faitau vaega e lua mulimuli, O le Faaaoga Tatau o Punaoa ma le Mautu i Mea tau Tupe. Fai atu ia i latou e lisi mai ni auala e mafai ai e se ulugalii fou ona faaleleia lo la faalagolago ia i laua lava i le faaaogaina lea o mataupu faavae nei e lua. Fesili i vaega uma ina ia mafaufau i faataitaiga moni o le olaga mo le faatinoina o mataupu faavae ua atofaina. A maea ia vaega, ia i ai se sui mai vaega taitasi e lipoti mai mea na latou maua. Ia talanoaina a latou tali. FAAIUGA Tusi i luga o le laupapa le saunoaga lenei mai ia Elder M. Russell Ballard: O le amio o se vaega taua lea o le faavae lea tatou te atiina ae ai i luga se olaga manuia (tusi lesona a le tagata aoga, 351). Ia talanoaina e le vasega le saunoaga. Fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama o le saunia faaletino o se vaega taua lea mo se faaipoipoga faamanuiaina.
O FESOOTAIGA L ELEI 47 11 O FESOOTAIGA LELEI AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE Na aoao mai le Faaola: Aua o le tele o mea i le loto e tautala mai ai le gutu (Mataio12:34). O ni fesootaiga lelei e fesoasoani e faafiafiaina i tatou pe a tatou faatasitasi ma isi, fetufaai lagona ma manatu, ma fausia ai se mafutaga o le a tumau mai le taimi muamua o masaniga e ala i le alofa ma tautinoga. Na saunoa mai Elder Marvin J. Ashton o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: Afai tatou te iloa le alofa moni ma le malamalamaaga o le tasi i le isi, e tatau ona tatou iloa o fesootaiga e sili atu nai lo le fetufaai o upu. O le fetufaaiga o lagona poto, lagona, ma atugaluga. O le fetufaaiga atoa o se tasi (i le Conference Report, Ape. 1976, 80; po o le Ensign, Me 1976, 52; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 35). O fesootaiga lelei e taua tele mo tafaoga faamasani ma faaipoipoga. MATAUPU FAAVAE O fesootaiga lelei o le a fesoasoani i le fausiaina o faigauo ma faamalosia ai tautinoga i taimi o faauoga tumau ma faaipoipoga. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Fesootaiga i le Aiga, Elder Marvin J. Ashton (34) O fesootaiga lelei e matua taua lava i se mafutaga vavalalata. O loo i totonu o tusitusiga paia ni faataitaiga o ni fesootaiga amiotonu ia sa faamalosia ai mafutaga. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Tusi faaupuga nei i luga o le laupapa: E fesoasoani fesootaiga e iloilo ai pe mafai ona agai se mafutaga a se alii ma se tamaitai o loo tafafao faamasani i se tulaga maualuga o tautinoga. Fai atu i tagata o le vasega e faamatala mai ni faataitaiga e faailoa ai lea mataupu faavae. Vaevae le vasega i vaega taitoatolu po o le taitoafa. Ia tofi vaega e faitau le Fesootaiga i le Aiga, mai ia Elder Marvin J. Ashton (tusi lesona a le tagata aoga, 34), ma tauaofai se fautuaga se tasi po o le sili foi o fautuaga e fitu na tuuina mai e Elder Ashton mo fesootaiga lelei. E fautuaina ina ia sui e tagata o le vasega le upu tafaoga faamasani po o le toalua pe a faaaoga e Elder Ashton upu aiga, tagata o le aiga, ma faapena ai lava. A uma, ona valaaulia lea o se sui mai vaega taitasi e faailoa atu i le vasega a latou sailiga. FAUTUAGA I AUALA E AI Gaoioiga i tusitusiga paia. O loo i totonu o tusitusiga faataitaiga o fesootaiga le lelei ia na faaleagaina ai se mafutaga e faapena foi i fesootaiga lelei na fausia ai ia mafutaga. Tusi i luga o le laupapa le ulutala mai le siata lenei. Faatumu le koluma muamua o le siata i mau ua lisiina. Vaevae le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa ma tuuina atu i vaega taitasi ni mau se lua po o le sili atu foi mai le koluma. Ia tuuina atu i vaega e aoao i a latou fuaitau faatonuina ma saili mo (1) faataitaiga o fesootaiga lelei ma ni faataitaiga o ni fesootaiga le
48 O FESOOTAIGA L ELEI lelei, ma le (2) o mataupu faavae lautele o fesootaiga lelei. Ia tofia se sui mai vaega taitasi e faailoa mai i le vasega a latou sailiga, ma tusi i luga o le laupapa. E tatau ona foliga faapenei le siata atoa pe a maea: Mau Fesootaiga le Lelei Fesootaiga Lelei Mataupu Faavae o Fesootaiga Faataoto 8:6 9 Tautala i le amioleaga, e le lelei ma o uiga faatiapolo. Tautala i mea sili ona lelei, mea sao, mea moni, amiotonu, faigofie. Faaaoga talanoaga mama. Tau le mea moni. Faataoto 15:1 2 O le tautala i upu faatiga e oo ai le ita, tautala le mafaufau. Tuuina atu tali filemu e liliueseina ai le ita, e atamai ma poto. E mafai ona tatou aloese mai le tele o faafinauga e ala ia tatou fesootaiga lelei ma le faamaoni. Faataoto 15:28 Sasaa i fafo mea faatiapoloa. E suesue ae le i tali atu. Mafaufau muamua ae te le i tautala. Mataio 12:34 37 E sau mai le loto tiapoloa, tautala i upu le aoga e faasala atu ai. E sau mai se loto lelei, e tautala i mea lelei e mafai ona faamaonia. O a tatou tala e iloa ai o tatou tagata. Mataio 15:16 20 E sau mai le loto tiapoloa, eleelea, molimau pepelo, upuvale i le agaga. O mafaufauga tiapoloa e luai mai ai tala faatiapolo. Efeso 4:29, 31 32 E piopio, tiga, itaita gofie, ita, leotele, tumu i le matau a. E faagaeetia, loto alofa, agamalu, loto faamagalo. Aloese mai le tautala i upu leaga. Salamo mai mea leaga. Kolose 4:6 E tumu i le alofa tunoa ma agavaa. Taumafai e fai tala e faagaeetia ai le loto. Atonu e te manao foi e iloilo e tagata o le vasega se tasi po o le sili atu foi o nei mau o se vaega o le gaoioiga: Mosaea 2:32; Alema 5:30 31; 12:14; 3 Nifae 11:29; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:54; 88:124. O le fefaasoaai talafeagai o faalogona loloto, o lagona, ma atugaluga o le a fesoasoani e faamalosia ai mafutaga. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Faitau leotele le saunoaga mai ia Elder Marvin J. Ashton o loo i le Aotelega o Aoaoga Faavae o loo i luga. Fesili: O a ki i fesootaiga ua tuuina mai e Elder Ashton? Vaevae le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa. Fai i tagata o le vasega e faasoa mai faamatalaga nei e faatatau ia i latou i a latou vaega: O fea na e fanau ma e ola a e ai. Se mea e ese ai lou aiga. O sau malaga po o se tafaoga sa sili ona e fiafia ai.
O FESOOTAIGA L ELEI 49 O se mea e te fiafia ai e uiga i lou aiga po o sau uo. O se uiga o loo ia te oe e te manatu o le a fai ma sao i le manuia o lau faaipoipoga i le lumanai. A maea vaega, ona fesili lea: O le fea o nei mataupu sa sili ona faigofie ona e tautala i ai? O le fea sa sili ona faigata? Aisea? Ia aofia ai nisi fesili nei po o fesili uma foi nei i le talanoaga: O a mataupu e masani ona talanoaina e se paga i le la tafaoga faamasani muamua? O a ni mataupu e te manao e talanoaina? O le a se mea e ono tupu i se paga ua atiae le mafutaga ae le i tofotofoa le talanoaina o mataupu patino i le tagata lava ia? O a ni tulaga matautia o le talanoaina o mataupu e faatatau tau i le tagata lava ia? E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i isi ina ia lagona le saogalemu i le fefaasoaai atu o aafiaga faaletagata, manatu, ma lagona? E mafai faapefea ona e faaali atu o oe o se tagata e lelei le faalogo? O a ni fesili e mafai ona e fesili ai i tafaoga faamasani e fesoasoani ia te oe ina ia e iloa lelei ai le isi tagata? (Manaia pe a lisi ia fautuaga a tagata o le vasega i luga o le laupapa.) O le a se eseesega e mafai ona faia i se mafutaga pe afai ua e iloa ua mafai ona e faasoa atu ma le fiafia ou manatu ma lagona i le isi tagata? E faapefea e fesootaiga lelei ona faafailele fetufaaiga, faigauo, tuputupuae, fetaui lelei, talitonuina, ma le alofa i se mafutaga? FAAIUGA Faitau le Mataio 12:34 35; Iakopo 3:5 6 ma fesili: E faapefea ona fesootai le laulaufaiva i le loto? E faapefea ona avea le laulaufaiva e fai ma afi itiiti? O a auala e mafai ai e a tatou fesootaiga ona fausia pe talepeina a tatou mafutaga? Ia molimau atu o fesootaiga lelei e manaomia ma taua tele i le fausiaina o se mafutaga e faavavau.
50 O ESEESEGA NA F ANANAU M AI MA T ANE MA F AFINE 12 O ESEESEGA NA FANANAU MAI MA TANE MA FAFINE AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O tagata soifua uma tane ma le fafine ua foafoaina i le faatusa o le Atua. O i latou taitoatasi o se atalii po o se afafine faaleagaga faapelepele a ni matua faalelagi, ma, o lea ua tofu ai i latou taitoatasi ma se natura ma se taunuuga paia. O le tulaga tane po o le tamaitai (o le tagata) o se vaega taua tele lea o le muai olaga, olaga faitino, ma lona faamoemoe e faavavau ( O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, tusi lesona a le tagata aoga, 89; po o le Liahona, Ian. 1996, 122 23). E eseese matafaioi paia ma tiutetauave o alii ma tamaitai ma e eseese foi a [latou] mea e tufaina mai le alofa tunoa ua foaiina mai ia i [latou] (Roma 12:6). Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley, a o avea ma fesoasoani i le Au Peresitene Sili e faapea: O i tatou uma lava e taitoatasi. O i tatou taitoatasi e eseese. E tatau ona i ai le faaaloalo i na eseesega, ma a o avea ma se mea taua ma manaomia e tatau ai i le tane ma le ava ona taumafai e toe faatulaga ma faaleleia na eseesega, e tatau ona i ai se amanaiaina o loo i ai nei mea ma e faapea e le manaomia. E tatau ona faaaloalo le isi i le tasi, e tusa lava po o a eseesega. O le mea moni, o eseesega e ono avea ma mea e lelei ma fai ai le faatasiga ma mea fiafia (O Maatulimanu o se Aiga Fiafia) [tamaitusi, 1984], 4 5; tagai i le tusi lesona a le tagata aoga, 135). MATAUPU FAAVAE O le malamalama i eseesega na fananau mai ma tane ma fafine o le a fesoasoani i paaga o loo tafafao faamasani ina ia fegalegaleai i auala faakeriso. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Aoaoga filifilia mai le O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine (66) O le Olioli i le Tulaga Faatamaitai Sister Margaret D. Nadauld (73) Saunoaga i le Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai, Elder James E. Faust (85) Saunoaga i le Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai, Sister Eliza R. Snow (85) O eseesega i natura o tane ma fafine ua mafai ai e tagata taitoatasi ona faia ni sao taua i tafaoga faamasani ma mafutaga faalefaaipoipoga. FAUTUAGA I AUALA E AI Tusi lesona a le tagata aoga. Fai i tagata o le vasega e faitau leotele le parakalafa muamua o le saunoaga a Peresitene Spencer W. Kimball o loo i lalo o le O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine tusi lesona a le tagata aoga (66). Faitau leotele le saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley o loo i le aotelega o aoaoga faavae o loo i luga. Talanoaga. Fesili: E tusa ai ma le saunoaga a Peresitene Hinckley, aisea e le talafeagai ai ona manaomia ia eseesega i le va o tane ma fafine?
O ESEESEGA NA F ANANAU M AI MA T ANE MA F AFINE 51 Aisea e manaomia ai ona tatou faaaloalo i eseesega i le va o tane ma fafine? E mafai faapefea e o tatou eseesega ona fausia se paaga e sili ona fiafia? Tusi lesona a le tagata aoga. Ia faataga se taimi mo tagata o le vasega e faitau ai le lauga a Sister Margaret D. Nadauld O Le Olioli i le Tulaga Faatamaitai (tusi lesona a le tagata aoga, 73). Fesili i alii po o a vaega e sili ona faagaeetia ai i latou. Fesili i tamaitai po o a vaega e sili ona faagaeetia ai i latou. O le eseesega o kenera e fesoasoani ia i tatou i le faataunuuina o a tatou matafaioi mai le Atua. FAUTUAGA I AUALA E AI Tusi lesona a le tagata aoga. Faitau le saunoaga a Peresitene Howard W. Hunter e uiga i le O Eseesega na Fananau mai ma Tane ma Fafine (tusi lesona a le tagata aoga, 66). Fesili: O le a le tiutetauave o loo i le ata o le faaolataga e te manatu e fesoasoani ai le meaalofa faaleagaga i fafine e faataunuuina? Faitau saunoaga mai taitai nei i le vaega O le Eseesega Faanatura o le Tane ma le Fafine ma talanoaina fesili o loo tuuina faatasi mai ai. Peresitene Spencer W. Kimball O a ni auala e te manatu ai o le eseesega i le va o tane ma fafine e avea ai latou e faalagolago le isi i le tasi ina ia oo atu i le atoatoaga o lo latou lelei? Aumai ni faataitaiga o eseesega i le va o tane ma fafine e faavae matagofie ma isi o ni mea e le moni. Peresitene Ezra Taft Benson O a ni uiga masani, lagona alofa, ma uiga vaaia na saunoa i ai Peresitene Ezra Taft Benson e masani ona i ai i fafine? O a ni auala e te manatu e fesoasoani ai nei uiga taua i le faapaleniina o le malosi ma le uiga faatauva o tane? O le a le mea na saunoa i ai Peresitene Benson e masani ona tupu i fafine pe a ulufale atu i le tausinioga o galuega? Peresitene Boyd K. Packer O le a le eseesega o le va o tama ma tina ua e maitauina? Na lapatai mai Peresitene Boyd K. Packer, le Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o le suiga o tiutetauave o tane ma fafine e ono afaina ai le aiga. E mafai ona e mafaufau i nisi faataitaiga nei suiga i matafaioi? Elder James E. Faust (tagai itulau 85) Na faamatalaina e Elder James E. Faust, a o avea ma uso o le Korama a Aposetolo e faapea o loo maua e o tatou tuafafine pele, se faamanuiaga faapitoa faaleagaga lea e o faatasi ma o latou natura. O a ni auala e te manatu o le a fesoasoani ai lenei faamanuiaga faapitoa faaleagaga i tamaitai i le faataunuuina o o latou valaauga paia? O a ni auala e fesoasoani ai le eseesega o meaalofa a tina ma tama? Elder Dallin H. Oaks Na saunoa ia Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o loo i ai ni uunaiga malolosi i aso nei mo nisi suiga ua fenumiai ai tagata ma aveesea ai le eseesega i le va o tane ma fafine. O le a le faatulagaga
52 O ESEESEGA NA F ANANAU M AI MA T ANE MA F AFINE na ia tuuina mai e fesoasoani ia i tatou e faamasino ai pe faamata o ia suiga e lelei mo i tatou pe le lelei foi? (O se tasi o faatulagaga e le tatau ona suia ia tiute ma avanoa eseese o alii ma tamaitai lea e taua i le faataunuuina o le ala sili o le fiafia. ) Elder Neal A. Maxwell O fea na amata mai ai le vaevaeina o tiute i le va o tane ma fafine? E faapefea ona avea lou iloa o lenei mea e aafia ai lau vaaiga i le eseesega i le va o tane ma fafine? Elder Merrill J. Bateman E faapefea ona e faamatalaina se mafutaga galulue faatasi? O lo tatou talisapaiaina o eseesega na fananau mai ma isi tagata faapea ma meaalofa a le tasi o le a fesoasoani ia i tatou ina ia tatou fegalegaleai ai i auala faakeriso. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. O eseesega faavae i le va o tane ma fafine e mafai ona aafia ai mafutaga mo le lelei po o le leaga. O eseesega ua nofo malamalama i ai ma talisapaia e mafai ona fesoasoani e fausia se mafutaga, ae o eseesega e le amanaiaina pe le fiafia i ai e mafai ona tupu mai ai finauga. Faitau leotele le tala lenei: Ina ua valaauina Spencer W. Kimball e fai ma Aposetolo, sa latou nonofo ma lona faletua o Camilla ma lo la aiga i Arizona. O le telefoni mai le Au Peresitene Sili e faailoa atu ai ia te ia le valaauga sa matua lofituina ai o ia, sa oo ia te ia le lagona o le faatauvaa ma le le atoatoa. A o tagi masusu o ia, sa nofo ifo Camilla i luga o le fola o le fale faatasi ma ia, ma seluselu lona ulu i lona lima, ma taumafai e faamafanafana ia te ia. Sa ia tusia: Sa avea la u ava ma o u faaolataga. Sa faamafanafana mai o ia ma faalototele mai ia te au ma tausisi lava i lana faamatalaga, e na o le tasi lava le ala e mulimuli ai (Spencer W. Kimball: Twelfth President of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, ed. Edward L. Kimball ma Andrew E. Kimball Jr. [1977], 191; tagai 189 90). Fesili: O a ni auala e te manatu na avea ai Sister Kimball ma ona faaolataga? Faitau leotele ni vaega ia o le tusi na tusia e Sister Kimball mo lona toalua: E i ai taimi sa toetoe a ou lagonaina le mamafatu o le tele o ou tiutetauave ia e le o toe afaina tele ia te au. Soo se tasi e mafaufau e faapea o le avea ma ava a se tasi o le pulega aoao o se mea fiafia ma le manaia tele e tatau ona faataitai tasi i ai, a ea? Ou te vaai i ai faalemafaufau ma talisapaia le tele o faamanuiaga ma ona itu lelei, ae peitai o nisi taimi ou te lagona ai le manatu faapito faapea ai se manaia pe ana le faasoaina atu lo u toalua ma le miliona o isi tagata. Ou te alofa ma ou talisapaia oe, lau pele, ma ou maitau ma le fiafia ou uiga faatamalii. O le a ou le faalavelave lava ia te oe i sina mea itiiti a o e feagai i le faatinoina o lou tiute,... ae peitai e faafiafia loto le mautinoa i lea taimi ma lea taimi lou iloaina o loo o u tu i ou tafatafa (i le Caroline Eyring Miner and Edward L. Kimball, Camilla: A Biography of Camilla Eyring Kimball [1980], 130). Fesili: O a auala na manaomia ai e Sister Kimball le lagolago a lana tane e pei ona manaomia e lana tane le lagolago mai ia te ia? Ia talanoaina ma tagata o le vasega le auala o loo faailoa mai ai e nei faataitaiga e lua le manaomia e tane ma fafine o le malosi ma le lagolago mai le isi. Ia faailoa atu i tagata o le vasega e ui ina faapea o eseesega o tulaga tane po o le fafine o le tagata o se mea e lelei mo se faaipoipoga e faavavau, ae a le lelei lona puleaina e mafai ona avea ma ala o feeseeseaiga. E tatau i tane ma ava ona onosai le isi i le tasi ma taumafai atili e malamalama le isi i le tasi.
O ESEESEGA NA F ANANAU M AI MA T ANE MA F AFINE 53 Talanoaga. Toe faitau le saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley o loo i le aotelega o aoaoga faavae mo le lesona lenei ([i. 43]). Fesili: O a ni mea e mafai ona fai e tane ma fafine e fesoasoani ai le isi i le tasi ina ia lagona le alofa ma le manaomia? O le a se mea e mafai ona latou faia e faailoa ai le manatu popole ma le agalelei o le isi i le tasi? O a nisi auala e iloa ai e se fafine ua malamalama ma talia o ia e se tane? O a nisi auala e iloa ai e se tane ua malamalama ma talia o ia e se fafine? O a nisi auala e faaalia ai e tane ma fafine lo latou faaaloalo o le tasi i le isi? Aisea e taua ai i ulugalii le taliaina o eseesega o loo ia i laua ia e foliga mai e le mafai ona suia? Mafaufau i se tagata e te iloa e foliga mai o se soa lelei i lona toalua. O a ni mea faapitoa e mafai ona tatou aoaoina mai i faataitaiga a lenei tagata? Gaoioiga i tusitusiga paia. Vaevae le vasega i ni vaega se tolu ma tuuina atu i vaega taitasi e faitau se tasi o poloka lenei o mau: Ioane 2:1 10 (tala i le aiga o le faaipoipoga; tagai foi i le FIS, Ioane 2:4). Ioane 4:6 30 (o le fafine Samaria i le vaieli). Ioane 8:1 11 (feiloaiga a Iesu ma le fafine na molia i le talitane). Ia valaaulia vaega taitasi ina ia sailia auala na faaali atu ai e le Faaola lona faaaloalo i manaoga o fafine. Ia fai atu foi ia i latou e vaai po o a ni mea tatou te aoaoina mai i faataitaiga a le Faaola. Valaaulia i latou ina ia mafaufau pe faapefea ona faaaoga nei lesona i tafaoga faamasani ma fegalegaleaiga. A maea, ia tulai mai se sui o vaega taitasi e lipoti mai ni mea ua latou maua i le vasega. FAAIUGA Fai atu i tagata o le vasega e faitau le lauga mai ia Sister Eliza R. Snow, o le sa avea ma peresitene aoao o le Aualofa, e faatatau i le tulaga o fafine (i le Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai, tusi lesona a le tagata aoga, (85). Ia talanoaina lana saunoaga. Ia valaaulia tagata o le vasega ia faamatala le uiga o moomooga faaauro o loo tautala agai i ai Sister Snow. Ia molimau atu, o meaalofa eseese e taua i le malosiaga o se mafutaga.
54 O TIUTETAUAVE MA M ATAFAIOI P AIA O T ANE MA F AFINE 13 O MATAFAIOI MA TIUTETAUAVE PAIA O ALII MA TAMAITAI AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O eseesega, faafeagai i le va o tane ma fafine na fananau mai ma i latou ua mafai ai ona latou faataunuuina matafaioi paia na tofiaina mai i ai i le fuafuaga a le Tama Faalelagi. Afai tatou te malamalama i le mea ua faamoemoeina mai e le Alii mai ia i tatou i le fuafuaga sili o le fiafia, e tatau ona tatou taumafai e faaaoga nei eseesega i lana galuega (tagai i le MFF 82:3). Na fetalai le Alii ia Mose e faapea, ina ua uma ona faia ia Atamu, Ma o Au, le Alii le Atua, na ou fai atu i lou Atalii e Toatasi na Fanaua, e le lelei ona nofo toatasi o le tagata; o lea, o le a ou faia se fesoasoani mo ia (Mose 3:18). Ona faia ai lea o Eva, ma avea ai loa Atamu ma Eva o le tane ma le ava. O le ala lea a le Alii; ma o Lana faatulagaga tonu lea. MATAUPU FAAVAE O le taliaina o tiutetauave ma matafaioi paia ua atofaina mai i le fuafuaga o le talalelei e fesoasoani tele lea ia i tatou i le sailia o le fiafiaga sili i a tatou mafutaga. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Aoaoga Filifilia mai le O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Alii (213) Avea ma Tane ma Tama Amiotonu, Peresitene Howard W. Hunter (219) Ola Agavaa mo le Teine o le a e Faaipoipo i ai i se Aso, Peresitene Gordon B. Hinckley (222) Mo Tama i Isaraelu, Peresitene Ezra Taft Benson (216) Aoaoga filifilia mai O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Tamaitai (371) O Tamaitai o le Ekalesia, Peresitene Gordon B. Hinckley (382) Mo Tina i Siona, Peresitene Ezra Taft Benson (377) Aoaoga filifilia mai Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai (84) Saunoaga i le vaega o le Mataupu Faavae o le Faaaloalo Lelei, Elder Merrill J. Bateman (i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, 98) Saunoaga i le O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine, Peresitene Boyd K. Packer (67) O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (89) Saunoaga i le O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine, Elder Neal A. Maxwell (68)
O TIUTETAUAVE MA M ATAFAIOI P AIA O T ANE MA F AFINE 55 Saunoaga i le O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine, Elder Merrill J. Bateman (68) Aoaoga Filifilia ma Galuega a le Tina i Fafo Atu o le Aiga (253) A o le Mea Lava e Tasi e Ao Ina Ia Maua : Ia Avea ma Tamaitai Faatuatua Tele ia Keriso, Sister Patricia T. Holland (392) O fafine ma tane e i ai o latou tiutetauave ma matafaioi ua tofia i ai i le fuafuaga o le talalelei. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Tusi i luga o le laupapa le ulutala O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Alii ma O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Tamaitai. Vaevae alii o le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa ma tofi ia vaega taitasi e faitau mai se vaega e tasi o vaega nei o le tusi lesona a le tagata aoga: Aoaoga filifilia mai O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Alii (213) Avea ma Tane ma Tama Amiotonu, mai ia President Howard W. Hunter (219) Ola Agavaa mo le Teine o le a e Faaipoipo i ai i se Aso, mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley (222) Mo Tama i Isaraelu, mai ia Peresitene Ezra Taft Benson (216) Vaevae tamaitai o le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa ma tuu atu i vaega taitasi e faitau mai vaega nei: Aoaoga filifilia mai "O Matafaioi ma Tiutetauave Paia o Tamaitai" (371) O Tamaitai o le Ekalesia, mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley (382) Mo Tina i Siona, mai ia Peresitene Ezra Taft Benson (377) Saunoaga mai ia Matthew Cowley, o se tasi na avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefulua, i le Matthew Cowley Speaks (1954), 109: O outou tuafafine... o se vaega o se faalapotopotoga tele o le faalapotopotoga a tamaitai o le faaola. E tou te le umia le perisitua. O tane e ese, e tatau i tane ona tuuina atu ia i latou se mea ina ia mafai ai ona avea i latou ma faaola o alii, ae le faapena tina, e le faapena tamaitai. Na outou fananau ma le aia i totonu ia te outou, o se pule i totonu ia te outou e avea ai outou ma faaola o agaga o tagata. Tou te foafoaina faatasi ma le Atua ana fanau. O le mea lea, o loo i ai le faamoemoe ia te outou mai le aia paia e avea ai outou ma faaola ma le malosi e toefuatai ai ola o fanau a le Atua i luga o le fogaeleele. Ia fai i vaega uma e saili mo matafaioi paia tofia o tane ma fafine. A maea, ia tofia se sui se toatasi mai vaega taitasi e lipoti mai a latou sailiga i le vasega. Ia fai i sui taitasi ia tusi se otootoga o a latou sailiga i luga o le laupapa i koluma talafeagai. (Tuu ai pea le lisi lea i luga o le laupapa.) Iloilo fuaiupu mulimuli e lua o le parakalafa fitu o le folafolaga i aiga (tusi lesona a le tagata aoga, 89). Ia talanoaina pe aisea e tatau ai i tane ma ava ona galulue faatasi o se au, e fefaasoaai matafaioi ma tu le isi mo le tasi. Ia faamatala atu, e pei ona i ai soo se au, o tagata uma e tatau ona fetuutuunai ma naunau e lagolago le isi i o la tiute autu ma nisi tiute e sosoo atu i ai.
56 O TIUTETAUAVE MA M ATAFAIOI P AIA O T ANE MA F AFINE E tutusa uma tane ma fafine i luma o le Atua. O tiutetauave ma matafaioi paia o tane ma fafine e atagia ai lo la eseese ae fesoasoaniai i o la natura. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia faamatala atu le auala e leai ai se isi o le tane ma le fafine e sili ae i lo le isi, ae peitai o o la natura ma o la matafaioi e eseese. Fesili i tagata o le vasega pe aisea e taua ai le malamalama i lea mea. Fesili: O a saunoaga a o tatou taitai o le Ekalesia e uiga i le tulaga tutusa o tane ma fafine? (Atonu e te manao e fai i tagata o le vasega e faitau nisi o aoaoga filifilia o loo i le vaega Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai i le tusi lesona a le tagata aoga 84 85). Ia mautinoa ua malamalama tagata o le vasega o o tatou natura ma a tatou matafaioi na tatou o mai ma tatou mai lo tatou muai olaga. Ia molimau atu e tutusa uma le faamanuiaina e le Atua o tane ma fafine, e tusa ai ma lo latou amiotonu. Tusi lesona a le tagata aoga. Faitau ia saunoaga mai ia Peresitene Spencer W. Kimball i le vaega Tulaga Tutusa o Alii ma Tamaitai (tusi lesona a le tagata aoga, 84). Fesoasoani i tagata o le vasega ina ia iloa o i latou o le isi itupa e ese o latou tiute ma avanoa ae peitai e tutusa uma le taua i le ata o le faaolataga a le Alii. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau le saunoaga mai ia Elder Merrill J. Bateman i le vaega faaopoopo o Mataupu Faavae o le Faaaloalo Lelei (i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi tusi lesona a le tagata aoga, 98). Fesili: E tatau faapefea ia i latou ua malamalama i le ata o le faaolataga ona vaavaai atu i matafaioi paia o tane ma fafine? FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Faitau laina nei: O le lalolagi atoa o se tulaga o faafiafiaga, Ma o tane ma fafine uma ua na o ni tagata e faatinoina ni tala. E i ai lo latou ulufafo ma lo latou ulufale, Ma e tasi le tagata i isi taimi na te faatinoina ni vaega se tele (William Shakespeare, As You Like It, act 2, scene 7, lines 139 42). Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia mafaufau i o tatou matafaioi i le olaga o se vaega o se tala faatino. Fesili: Mo tane ma fafine ua malamalama i le ata o le faaolataga, o a matafaioi faavavau e sili ona taua mo i latou ina ia faataunuuina? (O tali e ono aofia ai le matafaioi tofia o le avea ma atalii ma afafine o le Atua, tane po o le ava, tama po o le tina.) Manatua: O le folafolaga a Peresitene Tavita O. MaKei e faapea E leai lava se isi faamanuiaga e mafai ona suitulaga i le toilalopopo i totonu o le aiga (i le Conference Report, Ape. 1964, 5). Ia faamatala atu, e tele matafaioi faatauva i le lalolagi o loo taumafai tane ma fafine e faataunuu. Ua fesoasoani mai perofeta a le Atua ia i tatou ina ia tatou malamalama i o tatou matafaioi paia na tofiaina mai i le avea ai ma atalii ma afafine o le Atua. Faitau ma talanoaina le saunoaga mai ia Peresitene Boyd K. Packer, Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, i aoaoga filifilia i le O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine (tusi lesona a le tagata aoga, 67). Tusi lesona a le tagata aoga. Faitau le parakalafa lona lua O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (tusi lesona a le tagata aoga, 89). Fesili: O le a le mea o loo fautua mai ai lenei parakalafa e uiga i le mea na amata mai ai tiutetauave ma matafaioi paia a fafine ma tane? Fai i tagata o le vasega e faitau le saunoaga a Elder Neal A. Maxwell, a o avea o ia ma se tasi o le Au Peresitene
O TIUTETAUAVE MA M ATAFAIOI P AIA O T ANE MA F AFINE 57 o Fitugafulu, i le vaega O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine (tusi lesona a le tagata aoga, 68). Ia faamamafa atu faapea o o tatou matafaioi ma tiute na fuafuaina ma le paia i se isi taimi ma se isi nofoaga. Faitau leotele le parakalafa lona fitu o le folafolaga i le aiga, amata I le fuafuaga paia. Ia talanoaina fesili nei ma faaopoopo tali a tagata o le vasega i le lisi o matafaioi paia i luga o le laupapa. O a tiutetauave e patino lava i tane? i fafine? O le a le mea o loo fai mai ai le folafolaga e uiga i le fetuutuunai o tagata taitoatasi i ia matafaioi? O le a le tatou matafaioi i le fesoasoani ai i isi tagata ina ia faataunuuina o tatou matafaioi ma tiutetauave eseese? Fai i tagata o le vasega e faitau le saunoaga mai ia Elder Merrill J. Bateman o le Fitugafulu o loo i le vaega O Eseesega na Fananau Mai ma Tane ma Fafine (tusi lesona a le tagata aoga, 68). Fai i tagata o le vasega e mafaufau i ni auala e mafai ai e matafaioi o loo lisiina i luga o le laupapa ona felagolagomai. Ua fautua mai taitai o le Ekalesia i tina ina ia aua nei sailia ni a latou galuega i fafo atu o le aiga. FAUTUAGA I AUALA E AI Vitio. Mafaufau e faaali le Old Testament Video ata 17, For This Child I Prayed (12:16; aitema 5x058). O loo faaali mai ai i le ata lenei se tamaitai talavou o loo taumafai e filifili i le va o le avea ma tausiaiga ma le sailia o se galuega. A uma ona faaali le ata, ia talanoaina pe aisea e manaomia ai le faatuatua ia Iesu Keriso mo le faia o lea filifiliga ma le vaaiga i le ata o le faaolataga. Tusi lesona a le tagata aoga. Ia tuuina atu i tagata taitoatasi o le vasega se saunoaga mai le vaega O le Galuega a le Tina i Fafo Atu o le Aiga (tusi lesona a le tagata aoga, 253 57), po o le vaevae o le vasega i ni vaega taitoatolu po o le taitoafa ma tuu atu i vaega taitasi se saunoaga. A o latou faitau, fai i tagata o le vasega e tauaofai fautuaga o loo i saunoaga. Ia fai atu foi ia i latou e saili mataupu faavae e mafai ona tusia o ni faaupuga afai-ona ma tali fesili o loo mulimuli mai ai: O le a se tau e ono tulai mai mo se tina e faigaluega i fafo atu o le aiga pe afai e le tatau ai ona faia? O le a le fautuaga mo i latou e tatau ona faia lena mea? Ia faasoa atu le saunoaga lenei mai ia Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: Na aoao mai Peresitene Benson o se tina e i ai fanau e tatau ona nofo o ia i le fale.... (I Tina o Siona [tamaitusi, 1987], 5 6). O outou o i ai i nei tulaga e le masani ai, ua agavaa outou mo se musumusuga faaopoopo ma le malosi mai le Alii. O i latou o e tuua aiga mo nisi pogai e itiiti ifo, o le a le agavaa (i le Conference Report, Ape. 1993, 42 43; po o le Liahona, Iulai 1993, 42 43). A maea loa, ia tuu atu ia i latou e faailoa mai a latou sailiga i le vasega. Talanoaga. Manatua: Ae le i aoaoina atu lenei lesona faatino, ia faitau A o Le Mea Lava e Tasi e Ao Ina Ia Maua : O le Avea ma Tamaitai e Faatuatua Tele ia Keriso, mai ia Sister Patricia T. Holland (tusi lesona a le tagata aoga, 392) ma maitau le nofoaga o fautuaga o le a fesoasoani i tagata o le vasega e feagai ai ma manaoga faivavale o matafaioi.
58 O TIUTETAUAVE MA M ATAFAIOI P AIA O T ANE MA F AFINE Ia talanoaina ma tagata o le vasega pe aisea e mamafa ai i lagona o nisi o tane ma fafine feteenaiga po o manaoga faivavale o tiutetauave po o le manatu e tatau ona latou faatelelise pe galue e sili atu nai lo lo latou malosi (MFF 10:4). Faitau le tusiga a Sister Holland. Ia talanoaina lana fautuaga e uiga i le matautia o le faatusatusaina o i tatou i isi. Fesili i tagata o le vasega po o le a se mea na latou aoaoina mai lea tusiga e uiga i le feagai ai ma manaoga faivavale o matafaioi. (Afai e talafeagai ai. Faaaoga le fautuaga na e matauina i taimi o tapenaga o lau lesona.) FAAIUGA O i tatou o atalii po o afafine a lo tatou Tama Faalelagi, ua auina mai i le lalolagi ina ia tatou aoao i le auala e avea ai i tatou e faapei o Ia ina ia faataunuuina ai o tatou taunuuga ma foi atu ai ia te Ia. O mea uma tatou te faia o ni tane ma ni fafine e tatau ona faia ma le mafaufau i le mea lenei. Fesili: Mai mea ua e aoaoina mai lenei lesona, e tatau faapefea ona tatou vaai atu i eseesega i le va o fafine ma tane? E faapefea ona mafai e tane ma ava ona fesoasoani le isi i le tasi e malamalama i o la eseesega ma mea e tutusa ai i luma o le Alii? E faapefea ona fesoasoani lenei mea i le faapelepeleina o lenei faatasiga ma le talitonuga i se faaipoipoga? O a nisi o auala e ono tapa atu i ai tane ma fafine ina ia lagolagoina ai e le tasi le isi i o la matafaioi eseese?
A LOFA M ONI 59 14 ALOFA MONI AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O le malamalama i le alofa o lea fesoasoani ia i tatou i le filifiliga o se soa e faavavau ma faatuina se faaipoipoga e faavavau. Na saunoa Bruce C. Hafen, o se na avea mulimuli ane ma Fitugafulu, e faapea: Ia muamua ona avea ma uo ae mulimuli ane ona faatoa avea lea ma manamea. Na saunoa Lowell Bennion i se tasi o ana saunoaga e faapea o mafutaga i le va o alii talavou ma tamaitai talavou e tatau ona fausia e pei o se tia. O le faavae o le tia o le faauo lea. O le fatufatuina faafasitepu i luga, ua fausia lea i mea e pei o le taimi, loto malamalama, faaaloalo, ma le loto pulea. O le tumutumu o le tia ua i ai se mea lilo laitiiti ma le susulu, ua tau o le alofa faamanamea. Ma e ao ona vaai mamao atu tagata malaga vaivai o le toafa i lenei tia, e le taumate o le mea muamua lava o le a latou iloa atu, o le a mafai ona latou iloa atu se mea laitiiti ma le susulu, o le maa taua lea o i le tumutumu o le tia, ae a latalata atu i latou, latou te iloa atu uma mea o loo taofia maualuga i luga o lenei maa taua, po o le alofa faamanamea ( O le Talalelei ma le Alofa Faamanamea, i le Brigham Young University 1982 83 Fireside and Devotional Speeches [1983], 32). Na tusia e le Aposetolo o Ioane: Ia tatou fealofani: aua e mai le Atua le alofa; o i latou uma foi e alolofa ua fananau mai le Atua, ua iloa foi e i latou le Atua. O se le alofa ua le iloa e ia le Atua; aua o le Atua, o le alofa lava ia (1 Ioane 4:7 8). MATAUPU FAAVAE O le malamalama i le alofa e fesoasoani ia i tatou e atiae ma faatumauina le mafutaga e faavavau. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Aoaoga Filifilia mai le Alofa (163) E faigata le alofa ma e masani ona le malamalama i ai. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia faamatala atu, o isi lagona e masani ona aveseseina mo le ituaiga alofa e amata ma faatumau ai le mafutaga e faavavau. Afai e leai se isi mea tatou te mafaufau i ai i le alofa moni nai lo le tulaga moni ua na o se tuinanauga faaletino, e mafai ona iu i le faatoilaloina, le fiafia, ma le faatafetafea ese atu ai lava. Tusi i luga o le laupapa ia ulutala Alofa Moni ma Mea Faafoliga. Fesili i le vasega mo upu e faamatalaina ai le alofa moni. (E ono aofia ai faavavau, mama, matua, faaleatua, tausiga faapelepele, moni, ma le alofa faaipoipo.) Tusi tali i luga o le laupapa i koluma talafeagai. Fesili foi i tagata o le vasega e tau mai upu e faamatala ai mea e faafoliga o le alofa moni. (E ono aafia ai le valea o le mafaufau, manaoga faapito, feosoosofai, fia tama autu, ma le manaovale.) Tusi tali i luga o le laupapa. Ia faamatala atu, o le faamoemoega o lenei lesona o le sailia lea o eseesega o le alofa moni ma ona faafoliga.
60 A LOFA M ONI Ina ia ausia se faaipoipoga e faavavau, e tatau i ulugalii ona aoao i le eseesega i le va o le alofa moni ma ona faafoliga. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Tusi fesili nei i luga o le laupapa: 1. O le a le alofa moni? 2. O a nisi faafoliga o le alofa moni? 3. E faapefea e lo tatou alofa mo le Atua ona aafia ai lo tatou mafaia ona alolofa atu i isi? 4. O a ituaiga amio e fesoasoani i le atinaeina o le alofa moni i mafutaga? Ia faamatala atu faapea o nei fesili o ni soã ulutala mai le vaega o le Alofa i le tusi lesona a le tagata aoga (163 67). Vaevae le vasega i ni vaega se fa ma tuuina atu i vaega taitasi se fesili e tasi mai fesili e fa nei. Fesili i tagata o le vasega e saili tali i le faitauina lea o vaega talafeagai. Tuu atu ia i latou e lipoti mai a latou sailiga. Talanoaga i tusitusiga paia. Faitau mau ma saunoaga nei ma faaali mai pe faapefea ona fesoasoani i le taliina o fesili o loo aumai faatasi ai. O le a le Alofa Moni? Faitau le Kenese 29:20. O le a sou manatu na faapefea ona faaalia le naunautai o Iakopo e galue ina ia faaali atu lona alofa mo Rasela? (O tali e ono aofia ai lona ofoina atu e galue mo Rasela, o lona alofa e lei faavaivaia pe faaitiitia, sa ia faailoa atu lona alofa i ana galuega e fai, sa ia onosai.) Faitau le Roma 8:35, 39. E faapefea ona mafai e mataupu faavae o loo aoaoina mai i nei fuaiupu ona faatusatusa i le alofa moni mo se soa e faavavau? (tagai foi i saunoaga a Elder Spencer W. Kimball o loo i le vaega faaopoopo). Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:22 23. O le a le isi mea e tatou te pipii i ai? Faitau le saunoaga lenei a Elder Spencer W. Kimball: E i ai i latou o e ua faaipoipo o loo faatagaina o latou mata e feoai solo ma o latou loto e tosina solo, o e ua faapea e le afaina le faifai amio solo, tosina atu le loto, ma i ai manaoga mo se isi e ese mai le ava po o le tane, [ae peitai] ua fetalai mai le Alii i le matuai leai o ni tulaga faaleogalua: Ia e alofa atu i lau ava ma lou loto atoa, ma pipii atu ia te ia ae le o se isi. [MFF 42:22; faaopoopo le faatusilima.] Ma, a fetalai mai le Alii ma le loto atoa, e le faatagaina se fetufaaiga po o se vaevaega po o le soonafai. Ae, mo le fafine ua toe faaupuina ai faapea: Ia e alofa atu i lau tane ma lou loto atoa ma pipii atu ia te ia ae le o se isi. O upu ae le o se isi ua aveesea ai tagata uma ma mea uma. O le toalua o le a avea ma faatumutumuga i le ola o le tane po o le ava, ma e le o le olaga faisoo po o le olaga faigaluega po o le olaga faapolokiki po o se isi lava mea fiafia po o se tagata po o se isi mea e na te avea le faamuamua i luga atu o lau soa (i le Conference Report, Oke. 1962, 57). O a Nisi Faafoliga o le Alofa Moni? Faitau le saunoaga lenei a Peresitene Spencer W. Kimball: O se olaga o feusuaiga le talafeagai e na o le faanoanoa, inoino ma le teenaina e na te aumaia.... E masani lava i ulugalii o ni tagata e toalua ua ola le mama, faatufanua, o e ua faia mea amioletonu ua inoino le tasi i le isi ma faamuta ai mafutaga
A LOFA M ONI 61 uma. E toatele ua le toe mananao, pe ita, i le paaga ua agasala (O le Faatuatua e muamua mai i le Vavega [1972], 156). O le a le matafaioi a le tosinaga o mata e tatau ona faia i le filifiliga o se uo? Faitau le Roma 13:10. O a nisi o auala e feagaleagaai ai ulugalii i aso nei? E Faapefea e lo Tatou Alolofa Atu i le Atua Ona Aafia ai lo tatou Mafaia Ona Alolofa Atu i Isi? Faitau le Mataio 6:24; Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:5. Afai tatou te alolofa i se isi mea e sili atu nai lo le Atua, o le a faapefea ona aafia ai lo tatou alolofa i faauoga ma faaipoipoga? (tagai foi i le saunoaga a Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o loo i le vaega faaopoopo). Faitau le Mataupu ma Feagaiga 42:22. O ai se isi e i tafatafa ane o le Atua ua faatonuina i tatou ina ia tatou alolofa atu i ai ma o tatou loto atoa? Faitau le Kalatia 5:16 19. Faatusatusa le eseesega o le galuega a le tino ma le savavali i le Agaga. Faitau le Kalatia 5:22 23. E faapefea e le usitai i mataupu faavae o le talalelei ona fesootai i le alofa moni? (tagai foi i le saunoaga a Elder Orson Pratt, o le na avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, i le vaega faaopoopo). O a Ituaiga Amioga e Mafai ona Fesoasoani i le Atinaeina o le Alofa Moni i Mafutaga? Faitau le 2 Timoteo 2:22. O le a le mea e faatatau i ai le upu sola ese o loo taua i le timaiga a Paulo? E faapefea e le mulimuli i le amiotonu ona faaitiitia le faamatau mai o tuinanau o le talavou? (tagai foi i le Kenese 39:10 12 o le sola ese o Iosefa mai faaosoosoga.) Faitau le Moronae 7:45 47. E faapefea ona faaleleia e le atinaeina o le alofa mama a tatou mafutaga? FAAIUGA Ia tusi le ata lenei i luga o le laupapa. Ia faamatala atu, e tatau ona fua a tatou tautinoga i a tatou molimau i le Alii ma Lana talalelei. Atua Tautinoga i le Atua Tautinoga i le Atua Tane Tautinoga i le toalua Fafine
62 A LOFA M ONI Tau i tagata o le vasega o loo i ai nisi o mataupu faavae taua mai le lesona o le asõ o loo faailoa mai i le ata. Ia valaaulia tagata o le vasega e taumafai e faamatalaina. Ia molimau atu o le ki i le atinaeina o le alofa moni ae aloese mai faiga faatosina a Satani o le faamalosia lea o le tatou tautinoga i le Atua. Afai tatou te faia faapena, o le a faateleina foi lo tatou alolofa mo a tatou soa e faavavau.
O LE S AILIGA MO SE S OA E F AAVAVAU 63 15 O LE SAILIGA MO SE SOA E FAAVAVAU AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O le faaipoipoga i le va o le tane ma le fafine ua faauuina e le Atua (tagai i le MFF 49:15 17). A aunoa ma le tasi, e le mafai e tane ma fafine ona faataunuuina le faamoemoega na ala ai ona faia i latou (tagai i le 1 Korinito 11:11; Mose 3:18, 24). Ua na o le faaipoipoga lava i le malumalu e mafai ai e tane ma fafine ona maua faamanuiaga uma e faavavau (tagai i le MFF 131:1 4; 132:15 18). Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball e faapea: I le filifilia o se manamea mo le ola nei ma le faavavau, ua matua onomea ma tatau ai le faia o fuafuaga lelei, mafaufau, tatalo ma le anapogi ina ia mautinoa ai o faaiuga uma lava, o le tagata tonu lea e tatau ona la faatasi. I le faaipoipoga moni, e tatau ona i ai le tasi o mafaufauga atoa foi ma le tulaga o lagona. O lagona ootia e le tatau ona fuaina i ai ia faaiuga, ae o le mafaufau ma le loto, e faamalosia e le anapogi ma le tatalo ma manatunatuga loloto, o le a mafai ona tuuina atu ai i se tasi se avanoa tele e maua ai se faaipoipoga fiafia ( Tasi i Le Faaipoipoga, Liahona, Iuni 1978, 1). MATAUPU FAAVAE O le fetaui ma le talafeagai i mea uma o vaega taua ia e aoga mo se faaipoipoga fiafia. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Aoaoga filifilia mai le Filifilia o se Uo (200) O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (89) Ua fautua mai taitai o le Ekalesia ia i tatou ina ia sailia se soa faavavau amiotonu. O le filifiliga o se toalua o le a aafia ai le anoanoai o tupulaga i le lumanai. Manatua: O le lesona lenei e foliga mai e lua vasega e aoao atu ai. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia valaaulia alii o le vasega e faitau le vaega Fautuaga mo Alii Nofofua (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 202) ina ia iloa ai uiga ua fautuaina i tatou e taitai o le Ekalesia ina ia tatou sailia i a tatou uo. Ia valaaulia tamaitai e fai le mea lava lea e tasi i le vaega Fautuaga mo Tamaitaii Nofofua (tusi lesona a le tagata aoga, 202). Tusi i luga o le laupapa sailiga a tagata o le vasega ma talanoaina o se vasega. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Faitau le saunoaga a Peresitene Spencer W. Kimball i le vaega faaopoopo O le Taua o le Filifili ma le Poto (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 200). Ia fai atu i tagata o le vasega e faailoa mai manatu pito sili ona taua mai le faitauga.
64 O LE S AILIGA MO SE S OA E F AAVAVAU Vitio. Ina ia faailoa mai ai le auala e mafai ai e a tatou filifiliga e uiga i se soa e faaipoipo i ai ona aafia ai le lumanai, faaali le Old Testament Video ata 10, Thousands of Million (4: 48; aitema 5x058). Ia talanoaina pe aisea e avea ai le faia o faaiuga poto o se tiutetauave tatou te nofoaitalafu ai i a tatou fanau, e le gata i le olaga nei ae o le faavavau. Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le Kenese 24:60 ma fesili i tagata o le vasega pe na mafai faapefea ona faitauina ia fanau a Repeka i se afe o miliona. Atonu e te manao e faaali atu le toatele o tupuaga e mafai ona aafia i se ulugalii amiotonu se tasi. Fesili: Afai e toafa se fanau a se tane ma se ava, ma ua faaipoipo uma le fanau ma tofu i latou taitoatasi ma fanau e toafa, ma faaauau ai lava, e toafia ni tagata na tutupu mai le ulugalii muamua i le lona lima o augatupulaga? (256.) E toafia o le a tutupu mai i lona sefulu o augatupulaga? (262,144.) E toafia i le lona luasefulu o augatupulaga? [274,877,906,944.) Ia faamanino atu afai o augatupulaga taitasi e averesi i le tolusefulu tausaga, o le a oo le augatupulaga lona luasefulu i le na o le 600 tausaga. Fesili: O le a le mea o loo faaataata mai i i e uiga i le filifiliina o se soa mo le faaipoipoga? Lesona faitino. Ina ia faataitaia le aafiaga faifai pea o filifiliga a se paaga e faaipoipo, faaali le ata o loo faapipii atu ai. Pe faaali atu ni ata o se faaipoipoga, mulimuli atu ma ata o se ulugalii ma le la fanau i le sefulu tausaga mulimuli ane, luasefulu tausaga mulimuli ane, ma faaauau ai lava. Taumafai e saili ni ata o loo aofia ai le fanau a le ulugalii ma o latou taitoalua, o fanau a le la fanau, ma fanau a fanau a le la fanau. E tatau ona tatou iloiloina le tele o tulaga i le filifiliga o se paaga e faaipoipo atu i ai. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia tusi le ata lenei i luga o le laupapa. (Tuu pea le ata i luga o le laupapa mo le taimi atoa o le gaoioiga i lenei lesona.) O tagata uma e mafai ona tatou faaipoipo i ai Faamama 1: O i latou e ono mafai ona tatou tafafao faamasani i ai Faamama 2: Tafaoga Faamasani Faamama 3: Faauoga tumau Faamama 4: Uiga Faaletagata a. Talaaga e. Uiga ma vaaiga masani o le tagata Sini ma tulaga taua Faasoa atu ia aafiaga O musumusuga ia i laua taitoatasi Faaipoipoga Ia faamatala atu, o le ata o loo faaalia ai pe faapefea ona filifilia se soa e faavavau. I le pito i luga o le ata o le amataga lea o la tatou sailiga mai i a tatou uo ma e masani i ai. O faamama o loo faatusa i ai a tatou filifiliga ua fai lea e tau atu ai i tafaoga faamasani, faauoga tumau, ma faaipoipoga. Mo se faataitaiga, e mafai ona tatou faaaoga le faamama 1, le faamama o uiga faaletagata, ma le faamama 2, le faamama o sini ma tulaga taua, e saili i ai tagata e faigofie ona tatou fesootai i ai ma lagona ai le fiafia i tafaoga faamasani. E mafai ona tatou
O LE S AILIGA MO SE S OA E F AAVAVAU 65 faaaoga le faamama 3, le faamama o le faasoa atu o aafiaga, a o tatou filifilia se isi tatou te faauo tumau i ai. Ma e mafai ona tatou saili mo le faamama lona fa, o musumusuga ia i laua taitoatasi, ina ia fesoasoani ia i tatou e faia faaiuga pe tatou te faaipoipo i lena tagata. Ia faamatala atu, o nisi o faamama e mafai ona sili atu ma le faatasi ona faaaoga i se tulaga o se mafutaga. Mo se faataitaiga, e mafai ona tatou mananao ia tatou iloa atili ni sini ma ni tulaga taua a le o loo i ai le faamoemoe e te tafao faamasani i ai (faamama 2) ae le i amata ona tafafao faamasani ma lena tagata. (Atonu e te manao e faaopoopo se ã motumotu i le ata e faamatala atili ai lenei manatu.) E masani, o taimi o a tatou tafaoga faamasani e faatoa tatou aoaoina ai nei faamatalaga. O gaoioiga o loo totoe o lenei lesona e iloilo ai le faamama 1 ma 2. O le faamama 3 ma le 4 o le a talanoaina i le lesona 16, O le Faaiuga e Faaipoipo ma Faamau. Fesili: E mafai faapefea ona fesoasoani lo tatou suesueina o nei faamama i la tatou sailiga mo se tatou soa mo le faavavau? Talaaga, uiga o le tagata, ma vaaiga i uiga masani o ni vaega taua tele i le sailiga o se uo. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Tagai i le faamama 1 i le ata o loo i luga o le laupapa. Faitau e tagata o le vasega le saunoaga muamua mai ia Peresitene Spencer W. Kimball i le vaega faaopoopo Faamaoniga o Talaaga (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 200). Ia talanoaina le mataupu faavae feoeoeai. Fesili i tagata o le vasega pe mafai faapefea e le tutusa o talaaga ona fesoasoani i se mafutaga o se faaipoipoga. Fesili i tagata o le vasega po o le a le matafaioi latou te manatu o loo faatinoina e o tatou eseesega faaleaganuu i se faaipoipoga. Fesili ia i latou po o le a so latou manatu o le a le matafaioi a le eseese o aoaoga o loo mafai ona fai. Fesili: O le a sou manatu o le a le talaaga sili ona taua e mafaufau i ai pe a sailia se paaga e faavavau? Faitau le saunoaga lona lua a Spencer W. Kimball i lalo Faamaoniga o Talaaga, ma faamamafa le fuaitau e toetoe ona avea ma taunuuga le maalofia. Fesili: O a auala e masani ona aveesea ai nei faafitauli pe afai o le ulugalii uma o ni tagata faamaoni o le Ekalesia? Ia faailoa atu lou agaga faafetai mo faamanuiaga o le faaipoipoga i le malumalu. Talanoaga. Vaai i le faamama o uiga faaletagata o loo i le ata. Ia faitau e tagata o le vasega le saunoaga a Peresitene Tavita O. MaKei i le vaega Faamaoniga o Talaaga (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 200). Ia talanoaina le taua o le sailia o se tagata e i ai ni ona uiga masani (i nisi upu, uiga faaalia o le tagata ma ona uiga masani) e tutusa ma ou foi uiga. Ia tau mai e le vasega foliga vaaia ma lisi i luga o le laupapa. Ia aofia nisi nei o uiga taua: agalelei, toafilemu, faamaopoopo, fetuutuunai, matua i lagona, fiafia, mafaufauga mautu, manatu mautinoa. Fai i tagata o le vasega e filifili po o le fea o nei uiga taua ua lisiina e sili ona tutusa ma o latou lava uiga. Ia talanoaina pe aisea e taua ai le poto e filifili ai se isi e tutusa uiga ma musuia ai tatou ia tatou lelei se isi e mafai ona tatou tutusa ma musuia. Ia talanoaina uiga vaaia e tatau ona tatou atinaeina ina ia avea ai i tatou ma ni soa e faavavau e sili ona lelei.
66 O LE S AILIGA MO SE S OA E F AAVAVAU E tatau ona tatou faaipoipo atu i se isi na te taliaina lelei ia sini ma tulaga faatauaina o loo i le folafolaga i le aiga. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Tagai i le faamama 2, o sini ma tulaga faatauaina, o loo i le ata. O sini ma tulaga faatauaina e aofia ai o tatou uiga e faatatau i mataupu faavae o le talalelei, o matafaioi ma tiute i le faaipoipoga, galuega, tupe, fanau, ma isi mea faapena. Ia faamatala atu, le taua o le iloa o uiga ma le maualuga o le tautinoga i le talalelei o loo i se paaga o loo i ai le faamoemoe e faaipoipo i ai. Fai i tagata o le vasega e vaai i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi (tusi lesona a le tagata aoga, 89), lea o loo lisi mai ai le tele o tulaga faatauaina e fesootai i faaipoipoga ma aiga. Tufa atu i tagata o le vasega ni kopi o le pepa e tufaina atu i le faaiuga o le tusi lesona (tagai i le i. 92 94). Ia faamatala atu, o le fesili o loo i le pepa na tufaina atu o loo faavae mai tulaga faatauaina o loo i le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi. Vaevae tutusa ia fesili i ni vaega eseese o tagata o le vasega. Ia talanoaina e vaega taitasi pe aisea e taua ai autu o loo i a latou fesili i sauniuniga mo se faaipoipoga i le malumalu. Ia tuu atu foi ia i latou e talanoaina po o a ni faafitauli e ono aliae mai i faaipoipoga pe afai e eseese lagona o le ulugalii e uiga i nei tulaga faatauaina. Ia faia le faatalatalanoaga i se uiga lautele ma aua le faatatauina i se isi. Faailoa atu ia i latou o nisi o eseesega i tulaga faatauaina e mafai ona foia i le fetuutuunai. Faitau ma talanoaina le saunoaga mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley i lalo o le Filifilia o se Uo (tusi lesona a le tagata aoga, 200). FAAIUGA Fesili i tagata o le vasega po o a ni mea na latou aoaoina mai i lenei lesona. Faitau le saunoaga a Peresitene Spencer W. Kimball o loo i le aotelega o aoaoga faavae mo le lesona lenei (i. 63). Ia talanoaina pe aisea e avea ai le filifilia o soa mo le olaga nei ma le faavavau ma se tasi o filifiliga e pito i sili ona taua i o tatou olaga.
O LE F AAIUGA E F AAIPOIPO MA F AAMAU 67 16 O LE FAAIUGA E FAAIPOIPO MA FAAMAU AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE O le mea lea e tuua ai e le tane lona tama ma lona tina, ae faatasi ma lana ava: ona avea ai lea o i laua ma tino e tasi (Kenese 2:24; tagai foi i le Mataio 19:5; Mareko 10:7; MFF 42:22; Mose 3:24; Aperaamo 5:18). Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea: O le filifiliga aupito sili lea ona taua i lou olaga, o le filifilia lea o le tagata e te faaipoipo i ai. E leai se mea e suia ai le faaipoipoga i le malumalu.... Ia faaipoipo i le tagata sao i le nofoaga sao i le taimi sao (Liahona, Me. 1999, 4). MATAUPU FAAVAE E tatau ona tatou faaaofia ai le Alii i a tatou faaiuga ina ia faaipoipo. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Aoaoga filifilia mai le Filifilia o se Uo (200) Saolotoga po o Musumusuga? Elder Bruce R. McConkie (205) Aotelega o le Lisi o Mea e Tatau Ona Fai (i le Fuafuaga mo se Faaipoipoga i le Malumalu, 340) O tafaoga faamasani talafeagai e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia iloa po o ai tatou te faaipoipo i ai. E tatau ona tatou fuafua ma le faaeteete ma mafaufau ma anapogi ma tatalo pe a filifili a tatou soa e faavavau. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. O paaga e alualu i luma a latou mafutaga mai le faauo seia oo atu i tafaoga faamasani tumau o le a oo lava i le tulaga e fai ai se faaiuga. O le mafutaga e mafai ona: Alualu i luma seia oo atu i se faamauga. Toe foi i le na o se tafaoga faasamasamanoa. Famuta. Ia talanoaina pe aisea e taua tele ai le faia o se faaiuga i le mea e agai i ai se mafutaga. Fesili: E mafai faapefea ona tatou iloa le mea e tatau ona fai? Ia faamanino atu le taua o le iloilo ma le faaeteete o le mataupu ma saili le taitaiga mai le lagi. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Faitau faatasi le saunoaga mai ia Peresitene Spencer W. Kimball o loo i lalo o le Sailia o le Tagata Sao (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 204). Ia talanoaina pe aisea e fesoasoani ai lo tatou malamalama e faapea, atonu e le na o le toatasi se tagata tatou te manatu tatou te faaipoipo i ai. Fesili: O a ni faafitauli e ono mafai ona tatou fetaiai pe afai tatou te manatu e na o le toatasi le tagata e mafai ona tatou faaipoipo i ai? (O tali e
68 O LE F AAIUGA E F AAIPOIPO MA F AAMAU mafai ona aofia ai mea nei: Afai tatou te manatu o faaipoipoga lelei e faia i le lagi, e mafai ona tatou toilalo i le iloaina lea o faaipoipoga lelei e manaomia ai le taimi ma galuega i luga o lenei fogaeleele. Po o le tatou faatalitali i le olaga atoa mo se tagata atoatoa nai lo le sailia o se tasi e i ai le agavaa i le ausiaina o le atoatoa i le olaga a sau. Pe afai e i ai ni o tatou faafitauli pe a maea le faaipoipoga, e mafai ona tatou faaiuina e faapea ua tatou faaipoipo i le tagata sese ma ua le tuuina atoa i ai le malosi e foia ai o tatou faafitauli.) E tatau ona tatou taumafai e faaleleia o tatou lava tagata a o tatou fuafua po o ai e faaipoipo i ai. E tatau ona tatou mulimuli i fautuaga a perofeta ma aposetolo a o tatou tafafao faamasani ma fuafua po o ai e faaipoipo i ai. FAUTUAGA I AUALA E AI Gaoioiga i tusitusiga paia. Faitau le Mataio 7:3 5. Faitau le saunoaga a Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: Afai o le filifiliga ia faaleleia [isi] po o tatou lava, e i ai se isi mea e sili atu ona lelei e amata ai? O le ki i lenei mea o le matua pupula lea o o tatou mata i o tatou lava pona ae moeiini mai pona o isi tagata! O sese o isi e le mafai ona tauamiotonuina ai i tatou mai le faaleleia o o tatou lava sese (i le Conference Report, Ape. 1982, 57; po o le Liahona, Me 1982, 39). Fesili: E faapefea ona faatatau lenei fautuaga i faauoga tumau? (Ia faailoa atu e faapea e taua foi o le amanaiaina o uiga vaaia o le paaga ina ia aua nei taofia ai le faataunuuina o le faaipoipoga i le malumalu po o le lepetia ai o se faaipoipoga i le lumanai.) Ia talanoaina pe aisea e tatau ai ona tatou taumafai e faaleleia i tatou lava ao tatou faauo ma aua ne i tele ni mea e te faamoemoeina mai le ua tatou fuafua e faaipoipo i ai nai lo mea tatou faamoemoeina mai ia i tatou lava. Ia talanoaina pe aisea e manaomia ai ona tatou faaauau pea ona faia faapea pe a uma ona tatou faaipoipo. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Tusi i luga o le laupapa le ata mai le lesona 15 (i. 64). (Tuu pea le ata i luga o le laupapa i le taimi atoa o le lesona.) Tagai i le faamama 3, o le fefaasoaai i aafiaga. Ia faamatala atu faapea afai e maea ona tatou mauaina se tasi e tutusa ona uiga ma i tatou, ma ua tonu ia i tatou o le a fefaasoaai a tatou sini ma tulaga faatauaina ma lena tagata, e tatau ona tatou filifili po o le tagata lea tatou te fia faauo tumau i ai. O se vaega o lenei faaiuga e tatau ona fuafuaina ai aafiaga lelei ma aafiaga e le lelei na tatou fefaasoaai ai. Ia faailoa atu o fautuaga mai perofeta ma aposetolo e fesoasoani ia i tatou ina ia iloilo lelei ai nei mea. Faitau le saunoaga mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley i lalo O le Tagata Sao (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 200). Fesili: O a fautuaga na tuuina mai e Peresitene Hinckley e faatatau i le filifilia o se tasi e faaipoipo i ai? Tusi le lisi o tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa. E tatau ona aofia i le lisi mea nei: Ia e agavaa mo lau paaga ua e filifilia. Faaipoipo i le tagata sao i le nofoaga sao i le taimi sao. Filifili se soa o lau lava faatuatuaga. O le a sili ona e fiafia. Filifili se soa e mafai ona e faamamaluina i taimi uma. Filifili se soa... e mafai ona e faaaloalo i ai i taimi uma.
O LE F AAIUGA E F AAIPOIPO MA F AAMAU 69 Filifili se soa... o le a faaopoopo atu i lou lava olaga. Filifili se soa... o se tasi e mafai ona tuu atu i ai lou loto, lou alofa atoa, o lou loto tautua atoa, lou faamaoni atoa. Ia talanoaina le taua o lenei fautuaga mo i latou o loo fuafua po o ai e faaipoipo i ai. Tusi lesona a le tagata aoga. Faitau le saunoaga mai ia Elder Bruce R. McConkie, o se sa avea ma Fitugafulu, i le vaega O le Tagata Sao (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 200). Fesili: Aisea e taua ai le mafaufau pe mata o i ai ni o tatou lagona mo le tagata ua tatou fia faaipoipo i ai? Aisea e taua ai ona tatou mafaufau pe mata o lena tagata o loo taumafai e faaipoipo i le malumalu? Faitau le saunoaga mai ia Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le vaega lava lena e tasi (tusi lesona a le tagata aoga, 201). Fesili: O a uiga taua manaomia o loo taua e Elder Scott? Tusi tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa. Afai e le aofia mai ai mea nei, ia faailoa faapea na fautua mai Elder Scott ia i tatou ina ia saili se tasi e: E i ai sona alofa loloto mo le Alii ma Ana poloaiga. E i ai se naunautaiga e ola ai i poloaiga. O se tasi e malamalama. E loto faamagalo i isi. E naunau e tuuina atu o ia. E naunau mo se aiga e faapaleina i ni fanau matagofie. E tuuina atu atoa lona taimi i le aoaoina o mataupu faavae o le upumoni i lana fanau. Fesili: Aisea e taua ai nei uiga ia te oe faapea foi lau soa? O a nisi uiga na fautua mai ai Elder Scott i alii ina ia sailia i se tamaitai? (O lona naunau e avea o se ava ma se tina, o lana tautinoga i le atinaeina o le onosai ma le agaalofa, lona alofa mo fanau, ma lona naunautaiga e tausi ia te i latou nai lo le sailia o galuega e fiafia i ai.) O le a se isi mea na ia fautua ai i tamaitai ina ia sailia i se alii? (O lona faamamalu i le perisitua ma le faaaogaina e auauna atu ai i isi, o lona taliaina o lana matafaioi o le sailia lea o mea e tausi ai le aiga, ma le taumafai e saunia o ia e faataunuuina ia matafaioi.) Ia talanoaina pe aisea e taua ai le atamai e saili se soa o le e taumafai e maua uiga e pei ona faamatala e Elder McConkie ma Scott. Toe faitau le parakalafa mulimuli o le saunoaga a Elder Scott. Ia talanoaina pe aisea e tatau ai ona saili e agavaa mo le malumalu nai lo le atoatoa mo se ua faamoemoe e faaipoipo i ai. Na fautua mai Peresitene Tavita O. MaKei e faapea: Afai e te feiloai i se tamaitai e te lagona le naunau e ausia e musuia ai oe e faia le mea e sili ona lelei, ma faia mea uma e mafai ona e faia, o lena tamaitai talavou ua agavaa mo lou alofa ma ua faatupuina ai le alofa i lou loto (Gospel Ideals [1953], 459). Ia matauina pe faapefea ona fesootai ia fautuaga i le Moronae 7:14 16. Ia matau foi tatou te le faamasino atu i le isi tagata, ae o aafiaga o le isi tagata ia i tatou.
70 O LE F AAIUGA E F AAIPOIPO MA F AAMAU E tatau ona tatou saili le musumusuga a le Agaga i a tatou filifiliga mo se faaipoipoga. O le faamauga o se taimi mo le tuputupu ae ma sauniuniga. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Tagai i le faamama 4 i le ata, musumusuga ia i laua uma. Ia faamatala atu faapea pe a maea ona tatou malamalama i uiga lelei o se tagata, ia manatunatu i sini ma uiga o tulaga faatauaina o le tagata, ma iloilo aafiaga na tatou fefaasoaai ai ma lena tagata, e mafai ona tatou sailia le musumusuga a le Alii a o faia a tatou faaiuga pe tatau ona tatou faaipoipo atu i lena tagata. Fai i tagata o le vasega e sue i le Saolotoga po o Musumusuga? mai ia Elder Bruce R. McConkie, o se tasi na avea ma uso o le Korama Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, 205 10). Vaevae le vasega i ni vaega se fa. Tuu atu i le isi vaega e faitau le E te Le i Malamalama, 206), o le aoaoga a Elder McConkie e uiga ia Oliva Kaotui (tagai i le MFF 8 9). Ia fai i le vaega lona lua e faitau le Aisea E te Fesili Mai Ai Ia Te Au? (207), e uiga i le uso o Iareto (tagai i le Eteru 2 3). Tuu atu i le vaega lona tolu e faitau le E tatau ona Fefautuaa i i le Va o i Latou ma Au (208), e faatatau ia Epikopo Edward Partridge (tagai i le MFF 58). Tuu atu i le vaega lona fa e faitau le Ia Oulua Filifili ma le Atua i Au Mea Uma e te Fai (209). Fesili i vaega pe faapefea ona mafai ona tatou mauaina se faapaleni lelei i le va o le faaaogaina o o tatou saolotoga ma le faalagolago i le Agaga. Ia i ai se sui mai vaega taitasi e tuuina mai a latou sailiga i le vasega. Ia tauaofai le tusiga e ala lea i le faitauina leotele o le parakalafa lona fa i lalo o le ulutala Filifili ma le Alii i Au Mea Uma E te Fai 209 10). Talanoaga. Faitau saunoaga mai ia Elder Bruce R. McConkie ma Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le vaega O le Matafaioi a le Tatalo ma Faaaliga Patino (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 203). Ia talanoaina le taua o le faaaogaina o le tatou taumafaiga sili ona lelei e fai a tatou faaiuga faapea ai ma le talosagaina o le taitaiga a le Alii. O le a le uiga o le suesueina o o tatou faafitauli i o tatou mafaufau? (tagai i le MFF 6:22 23; 9:8 9). E mafai faapefea ona e iloaina se tali sese mai se tali sao? O le a sou faalogona pe afai e sao se mea pe sese? Ia faamatala atu, o nisi taimi e sili le tolopo po o le faauma se faamau pe afai e le o mautinoa lava se faaiuga ina ia faaipoipo. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia faailoa atu e faapea afai ua filifili se alii ma se tamaitai e faaipoipo, ona fai lea o se la faamau. O le faamau e aofia ai le suia o le tulaga ae amata e aiga ma uo ona tilotilo ia i laua o se paaga. O le faamau e tuuina atu ai i ni tagata se toalua le taimi e taulai ai faapitoa le isi i le tasi, lagonaina le filemu i le iloaina lea na musuia e le Alii le la faaiuga, ma faia fuafuaga tatau. Ia talanoaina pe aisea e avea ai le faamau ma taimi o le tuputupu ae ma sauniuniga. Fesili: Aisea e masani ai ona avea le taimi o faaiuga ina ia faaipoipo e uunaia ai le autalavou matutua i le isi laasaga fou o le faatagata matua? Ia faailoa atu e faapea i le taimi o le la faamau, e tatau i le paga ona fuafua le la faaipoipoga ma amata ona sauniuni mo lo la olaga faatasi. Ia valaaulia tagata o le vasega e sue i le Aotelega o le Lisi o Mea e Fai (o loo i le Sauniuniga mo le Malumalu, tusi lesona a le tagata aoga, 340). Ia iloilo mo sina taimi nisi o mea o loo i le lisi. Ia maitauina o sauniuniga mo le malumalu o se mea e sili atu lona taua i sauniuniga uma mo se faaipoipoga, ma o le a talanoaina le tele
O LE F AAIUGA E F AAIPOIPO MA F AAMAU 71 o ia mea i le isi lesona o le a sosoo ai. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia lisiina nisi o sauniuniga e ono faia e se alii ma se tamaitai ua faamau. E ono aofia ai mea nei: Fuafua se aiga o le faaipoipoga, pe a manaomia. Fuafua se tafaoga pe a uma ona faaipoipo (honeymoon). Saili se nofoaga e faamautu ai. Fuafua mo le faaauauina o aoaoga mo i laua uma. Faatulaga se inisiua mo le soifua maloloina ma le ola. Faatulaga ina ia ausia manaoga o feoaiga. Faatau mea e manaomia i le aiga. Ia faamasani i aiga fou. Amata le olaga tutoatasi mai matua. Faamautu po o ai e totogia le a. Ia talanoaina po o le a le mea e te gafatia. Tapena meatotino. Tusi tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa. Afai latou te le taua mea nei, ia tuu i ai i le lisi: Tapena se paketi, ia aofia ai sefuluai ma isi taulaga. Faitau faatasi O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, ma talanoaina pe faapefea ona faaaoga mataupu faavae i le lua faaipoipoga. Faia fuafuaga mo mea taitasi nei pe a uma le faaipoipoga: tatalo faaleaiga i aso uma, suesue faatasi tusitusiga o se aiga, afiafi faaleaiga i vaiaso uma (e tusa lava pe le i maua ni fanau), ma ia auai i le malumalu i taimi uma. FAAIUGA Faitau le saunoaga mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley o loo i lalo o le O le Tagata Sao (i le Filifilia o se Uo, tusi lesona a le tagata aoga, 200), ma faamamafa lana fautuaga o le faaipoipo atu lea i le tagata sao i le nofoaga sao i le taimi sao. Ia molimau atu i le taua o le sailia o le soa agavaa ma maua le faamaoniga a le Agaga i lea faaiuga.
72 S AUNIUNIGA MO LE M ALUMALU 17 SAUNIUNIGA MO LE MALUMALU AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE Na valaauina e Peresitene Howard W. Hunter tagata o le Ekalesia ina ia tepa taulai i le malumalu o le Alii o se faatusa tele lea o lo outou auai i lana Ekalesia (Jay M. Todd, President Howard W. Hunter: Fourteenth President of the Church, Ensign, Iulai 1994, 5). Na faamalamalama e Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea o malumalu ua avea ma sui o le tumutumuga i a tatou tapuaiga ma le faatumutumuga o faamanuiaga e maua ai (i le Conference Report, Oke. 1999, 4; po o le Liahona, Ian. 1999, 6). O feagaiga ma sauniga o le malumalu e manaomia mo le faaeaga. O tapuaiga i le malumalu o le a aumaia ai faamanuiaga o le a aafia ai vaega uma o o tatou olaga. Na aoao mai Peresitene Hinckley e faapea: A na tele atu ni galuega o le malumalu e faia e le Ekalesia, o le a faaitiitia le manatu faapito, faaitiitia le femisaai, faaitiitia le manatu maualalo i isi. O le a faateleina le siitia faaleagaga o le Ekalesia atoa, fealofani, ma le usiusitai i poloaiga a le Atua (Aoaoga a Gordon B. Hinckley [1997], 622). MATAUPU FAAVAE O sauniuniga, agavaa, ma le tali atu i le Agaga e fesoasoani ia i tatou ina ia malamalama i aoaoga o le malumalu ma avea ma vaega totonugalemu o o tatou olaga. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA O le Malumalu Paia, Peresitene Boyd K. Packer (341) Aoaoga filifilia mai Sauniuniga mo le Malumalu (336) O feagaiga ma sauniga o le malumalu e manaomia mo le faaeaga. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia faaali ni ata se tele o malumalu (tagai i le Pusa o Ata o le Talalelei, nu. 501 2, 505; faavaa filifilia o Liahona; ata mai le potutusi o le falelotu; Malumalu o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 35863). Atonu e te manao foi e faaali se ata o se teine ma se tama faaipoipo i luma o se malumalu. Sosoo atu i le ata, faaali atu saunoaga nei. Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea: I alii ma tamaitai uma, i tama ma teine uma, ia saunia nei e malaga atu i le Maota o le Alii. Ia oo ifo se faaiuga i lou loto o le a faatulaga lou olaga ma aumaia ai se toefaatulagaina e pei ona manaomia ai ina ia e agavaa ai e te ulufale atu i lena Maota ( Messages of Inspiration from President Hinckley, Church News, 6 Nov. 1999, 2). Na tusia e Elder Boyd K. Packer, a o avea ma se uso o le Korama o le Toasefululua: O le a se taua o [sauniga o le talalelei] ia i tatou o tagata o le Ekalesia?
S AUNIUNIGA MO LE M ALUMALU 73 Pe mafai ona e fiafia, pe mafai ona togiolaina oe, pe mafai foi ona faaeaina oe e aunoa ma ia sauniga? O le tali: Ua matuai fautuaina lava ina ia tatou mauaina ma e matuai manaomia lava ma sili atu foi le moomia. E sili atu ona taua. E matuai taua lava mo i tatou uma taitoatasi (O Le Malumalu Paia [2002], 29). Ia talanoaina pe aisea e taua ai le saunia o o tatou tagata mo feagaiga ma sauniga o le malumalu. Faitau faatasi ma le vasega ia parakalafa muamua e lua o le tusiga O Le Malumalu Paia, na saunia e Peresitene Boyd K. Packer, Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, 341). Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau ia vaega o loo faaulutalaina Ua Paia Nei Mea ma le E le Aunoa ma Mea Faafeagai Fesili: O le a sou manatu aisea ua ta ua ai le malumalu o le maota o le Alii? Aisea e taua ai sauniga o le talalelei? (Atonu e te manao e faitau le saunoaga lenei mai le Perofeta o Iosefa Samita: E masani ona fesiligia soo le fesili, Pe le mafai ona faasaoina i tatou e aunoa ma le ui uma atu i na sauniga, ma isi? Ou te tali atu, Leai, e le o le atoatoaga o le faaolataga. Na fetalai Iesu, E tele mea e nonofo ai i le maota o lo u Tama, ana leai, po ua ou fai atu ou te alu e sauni se mea e nonofo ai outou. O le maota o loo taua iinei sa tatau ona faaliliuina o le malo; ma o soo se tagata e faaeaina i le maota sili ona maualuga e ao ona usitaia se tulafono faaselesitila, faapea ma le tulafono atoa [Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith (1976), 331].) E faapefea ona ese mai le malumalu mai lo isi fale o le Ekalesia? E faapefea ona fesoasoani le mauaina o sauniga o le malumalu e saunia ai i tatou e faia faaiuga taua? Fesoasoani i tagata o le vasega ina ia malamalama o malumalu o se nofoaga e maua ai faaaliga mo le tagata lava ia aua o ona sauniga ma aoaoga o le a fesoasoani ia i tatou ina ia tatou latalata ai i le Alii. E faaaoga e le Alii faailoga e fesoasoani ai ia i tatou ina ia tatou malamalama ai i le ata o le faaolataga. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Tusi i luga o le laupapa Papatisoga i le faatofuina ma le O le falaoa ma le vai o le faamanatuga. Fesili: O le a le mea o loo faatusa i ai le faatofuina i le vai o le papatisoga? O le a le mea o loo faatusa i ai le falaoa ma le vai o le faamanatuga? O a isi faailoga o loo faaaoga e le Alii e aoao ai i tatou? E faapefea ona fesoasoani faailoga e aoaoina ai i tatou e uiga i tikeri e tolu o le mamalu? Ia faasoa atu saunoaga nei. Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea, O mea uma o loo tutupu i totonu o na malumalu e faatatau uma lava i le faavavau, ma le ola e faavavau ( Messages of Inspiration from President Hinckley, Church News, 6 Fep. 1999, 2). Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson e faapea: O le sauniga o le malumalu sa tuuina mai e se Tama Faalelagi atamai ina ia fesoasoani ai ia i tatou ia avea atili faapei o Keriso. O le faaeega paia na faaalia mai e ala i le faaaliga ma e
74 S AUNIUNIGA MO LE M ALUMALU mafai ona malamalama i ai e ala i faaaliga. O faatonuga o loo tuuina mai i le gagana o faailoga (The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 250 51). Ia faamatala atu faapea tatou te manaomia le Agaga Paia e fesoasoani ia i tatou ina ia tatou malamalama ai i faailoga o le malumalu. Ia faitau faatasi le saunoaga mai ia Elder John A. Widtsoe, o le sa avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o loo i le vaega faaopoopo Faailoga o le Malumalu (o loo i le Sauniuniga mo le Malumalu, tusi lesona a le tagata aoga, 336). Fesili: O le a le uiga o le vaai i tala atu o faailoga? Tau i tagata o le vasega e faapea o le isi faataitaiga o faailoga i le malumalu o laei papae o loo laeiina e i latou e ulufale atu i ai. Ia faasoa atu le saunoaga a Peresitene Hugh B. Brown, o le na avea ma fesoasoani i le Au Peresitene Sili, i Faailoga o le Malumalu (tusi lesona a le tagata aoga, 336). Ia faamatala atu, e tele ni faailoga o loo i ata o le fausaga ma teuteu o le malumalu. Iloilo faatasi ma tagata o le vasega po o a mea a elemene nei e mafai ona aoaoina ai i tatou e uiga i faailoga: O falelupe o le malumalu. O le faaupuga E Paia i le Alii o loo i fafo o le malumalu. O povi o loo tauaveina le vai papatiso. O faata o loo faafesagai i luga o le puipui o le potu o faamauga. O o tatou pepa faataga o le malumalu. O le faatagata o Moronae ma se pu i tumutumu o le tele o malumalu. Faitau le Aoaoina mai Luga i le tusiga a Peresitene Boyd K. Packer O le Malumalu Paia (tusi lesona a le tagata aoga, 341 45). Ia valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai mea na latou aoaoina. Ia faamamafa atu e faapea e pei lava ona mafai ona tatou aoao mai le faitau ma toe faitau ia tusitusiga paia, o le a mafai foi ona faaauau ona tatou aoao ao tatou auai atu i le malumalu i o tatou olaga atoa. E tatau ona tatou agavaa e maua feagaiga ma faamanuiaga o le malumalu. FAUTUAGA I AUALA E AI Lesona faitino. Faaali i tagata o le vasega se pepa fai aitalafu ma se pepa faataga o le malumalu. Ia faasoa atu i au lava upu le faatusatusaga lenei mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley: O loo ou uuina nei i ou luma ni pepa fai aitalafu se lua. O le toatele o outou ua masani lelei ma pepa faapena. O le pepa muamua o se pepa fai aitalafu a le faletupe. O lea pepa ua faatagaina ai au e aumaia ni oloa faaaitalafu, ona totogi faatasi ai lea o au mea na aumai ai i se taimi mulimuli ane. O se pepa taua tele ma e tatau ona tausia lelei. Afai e gaoia ma faaaogaina sese e se tasi, o le a ou mafatia ai ma ou maua ai foi le maasiasi. I le mauaina o lenei pepa mai le faletupe, ua ou ulufale atu ai i se feagaiga ma noatia ai au i ni tiutetauave ma ni tuutuuga. O lo u mauaina o lenei pepa, ua ou talia ai tulaga uma e aofia ai i le aiaiga o lenei pepa. O lenei pepa e tuuina mai mo le tausaga e tasi ma e tatau ona toe faafouina i tausaga taitasi pe afai ou te fiafia pea i avanoa taua e maua i le faaaogaina o lenei
S AUNIUNIGA MO LE M ALUMALU 75 pepa. O lenei pepa e le o sa u meatotino. O le meatotino a le faletupe. Afai ou te le usiusitai i aiaiga o lenei pepa, e mafai e le faletupe ona taofia le aitalafu ma toe aveese lenei pepa fai aitalafu mai ia te au. O le isi pepa o loo ia te au, o le mea lea ua tatou taua o le pepa faataga o le malumalu. Ua avea lea pepa ma sui o se pepa fai aitalafu i le Alii e mafai ai ona ou maua le tele o ana meaalofa silisili. O le pepa o le faletupe e faapitoa i mea o le lalolagi, a o le pepa faataga o le malumalu e faapitoa i mea tau le Atua. Ina ia maua se pepa faataga o le malumalu, e tatau i le na te umia ona faaalia lona agavaa, ma o lena agavaa e fuafua i le agavaa o le tagata lava ia. Pe a tuuina atu lena pepa faataga, e le faavavau lena faatagaga, ae tatau ona toe faafouina i tausaga taitasi. O lenei foi pepa, e mafai ona toe aveesea, pe afai e faia e se tasi na te umia lea pepa, se mea e le agavaa ai o ia mo lona faaaogaina. O le agavaa mo se pepa faataga o le malumalu e le faavae i ni tupe. E matua leai lava sona faia ma lena tulaga. A e faavae i le amio lelei a le tagata lava ia, i le lelei o lona olaga. E le faatatauina i ni mea tau tupe, ae faatatau lava i mea o le faavavau. O le pepa a le faletupe e tatala ai faitotoa mo aitalafu tau tupe. A o le pepa faataga o le malumalu e tatala ai le faitotoa o le Maota o le Alii. O lenei pepa e faapitoa lava i le ulufale atu i nofoaga paia e faia ai galuega paia (i le Conference Report, Mati Ape. 1990, 65; po o le Liahona, Iulai 1990, 63). Faitau le saunoaga a Peresitene Howard W. Hunter ma Gordon B. Hinckley i le vaega Agavaa mo le Malumalu (i le Sauniuniga mo le Malumalu, tusi lesona a le tagata aoga, 336). Fesili: E faapefea e le agavaa e ulufale i le maota o le Alii ona aumaia le filemu ma le olioli? E faapefea e lo tatou iloaina ua tatou agavaa mo le pepa faataga ona avea ai lo tatou o atu i le malumalu ma se aafiaga taua? Aisea e taua ai e le gata i lo tatou agavaa ae ia saunia foi e ulufale atu i le malumalu? Mo se faataitaiga, o se tagata matua faatoa uma ona papatiso e ono agavaa e ulufale i le malumalu ae peitai e manaomia ona faatalitali mo se tausaga. Aisea? E mafai faapefea e se tagata ona saunia mo lena aafiaga paia? Ia valaaulia le vasega e faitau le vaega ua faaulutalaina Ia Agavaa e Ulu Atu i le tusiga a Peresitene Boyd K. Packer O Le Malumalu Paia (tusi lesona a le tagata aoga, 341). Ia tuu atu ia i latou e saili fautuaga e faatatau i faatalanoaga o pepa faataga ma le agavaa o le tagata lava ia mo i latou o loo i ai le naunautaiga e ulu atu i le malumalu. Ia tuu atu i tagata o le vasega e faasoa mai a latou sailiga ma tau mai po o le a le mea na sili ona faagaeetia ai i latou. Ia talanoaina o latou manatu ma fesili pe a talafeagai ai. Ia talanoaina le taua o le faatalanoaina e le epikopo ma le peresitene o le siteki ae tatou te le i auai atu i le malumalu. Ia faamamafa atu o nei taitai perisitua o ni sui o le Alii ma e tatau ona tatou faamaoni ma faailoa uma atu ia i latou lo tatou agavaa. Ia molimau atu e uiga i faamanuiaga e oo mai i le ulufale atu i le malumalu ma lima mama, ma loto mama (Salamo 24:4).
76 S AUNIUNIGA MO LE M ALUMALU E tatau ona tatou tausia feagaiga ua tatou osia ma le Alii i le malumalu. FAUTUAGA I AUALA E AI Lesona faitino. Tusi le ata lenei o le faasinoala i luga o le laupapa. Fai i tagata o le vasega e faailoa mai po o le a le uiga o le ata ma po o le a le mea e faaaoga i ai le (sextant) faasinoala. (O se faasinoala e faaaoga e fuafua i ai le tulaga o loo i ai se tagata i le fuaina lea o le ageli i le va o le tafailagi ma le la po o se fetu.) Tusi le upu feagaiga i luga o le laupapa. Faitau le uiga o le upu feagaiga i totonu o le Bible la sun Dictionary (see p. 651). Ua matuai faatulagaina lelei le talalelei, o lea e mauaina ai ia fetuunai adjustable faaata e mafai mirror ona mataupu faavae ma sauniga e ala i se feagaiga ma tuuina atu ai le tagata na te mauaina i se mea scope vaaimamao horizon tafailagi matafaioi ogaoga ma le tiutetauave ina ia faamamaluina le tautinoga. O lea na oo ai tau- afa half-silvered faata siliva mirror nuuga matuia ia Anania ma Safaira, o e na solia ma le loto i ai le la feagaiga ma pepelo ai i le Atua (Galuega 5:1 11). (Bible Dictionary, p. 651.) Faitau le saunoaga lenei mai ia Elder Boyd K. Packer, a o avea ma se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: O se feagaiga o se tautoga paia, e pei ona faaaoga i tusitusiga paia, o se folafolaga tumau ma le le maluelue i le va o le Atua ma le tagata (i le Conference Report, Ape. 1987, 26; po o le Ensign, Me 1987, 23). Fesili: E faapefea ona avea se feagaiga e pei o se faasinoala? O ai e faatulagaina aiaiga o feagaiga i le malumalu? Aisea e taua ai lo tatou iloa o lea mea? Aisea e sili atu ai se feagaiga o le talalelei nai lo na o se folafolaga i le va o ni tagata e toalua? Faitau le vaega e sosoo ai o saunoaga a Elder Packer: E maua e le aliivaa lona tulaga mai le malamalama mai tino faaselesitila o le la i le ao, o fetu i le po.... O le faasinoala faaleagaga, o loo ia i tatou taitoatasi, e gaoioi i luga o mataupu faavae o le malamalama mai punaoa faaselesitila. Ia faatulaga lena faasinoala i lou mafaufau i le upu feagaiga po o le upu sauniga. O le a oo mai le malamalama. Ona mafai ai lea ona faasa o lou tulaga ma faatulaga le ala sao o lou olaga. E le afaina po o le a lou tagatanuu po o le lanu, po o se tane po o se fafine, e le afaina po o le a le galuega, e le afaina po o le a lou aoaoina, po o le a lava le augatupulaga o e ola ai, o le olaga o se malaga e agai atu i lo tatou aiga mo i tatou uma, e toe foi atu i le afioaga o le Atua i lona malo selesitila (i le Conference Report, Ape. 1987, 27; po o le Ensign, Me 1987, 24). Talanoaga. Ia talanoaina ma tagata o le vasega le paia o feagaiga ma lo tatou tiutetauave e tausia feagaiga ua tatou osia ma le Alii. Atonu e te manao e aofia i lau talanoaga ia saunoaga o loo i le vaega faaopoopo Feagaiga ma Matafaioi (i le Sauniuniga mo le Malumalu, tusi lesona a le tagata aoga, 336). E ono aoga foi fesili nei:
S AUNIUNIGA MO LE M ALUMALU 77 O le a le mea a le Agaga Paia e fai i feagaiga tatou te osia? O le a le mea e tupu pe a tatou solia a tatou feagaiga? Aisea e taua ai lo tatou agavaa a o tatou auai i sauniga? E tusa ai ma le saunoaga a Elder James E. Talmage, o a matafaioi tatou te faia pe a tatou osia feagaiga i le malumalu? (tagai i. 336). E tatau faapefea ona aafia o tatou mafaufauga ma amioga e nei feagaiga? Ia faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Boyd K. Packer: O sauniga ma feagaiga e avea ma o tatou faatagaga e ulufale atu ai i Lona afioaga. Ina ia agavaa mo le mauaina o se taumafaiga lea o le olaga atoa; o le tausiaina pe a maea ona mauaina o se luitau lea o le olaga faitino (i le Conference Report, Ape. 1987, 27; po o le Ensign, Me 1987, 24). FAAIUGA Faitau le vaega ua faaulutalaina O Mai i le Malumalu i le tusiga a Peresitene Packer O Le Malumalu Paia (tusi lesona a le tagata aoga, 345). Ia tuuina atu lau molimau ma lagona e uiga i faamanuiaga e aumai e le malumalu i o tatou olaga.
78 O IESU K ERISO, O LE F AAVAE M AUTU 18 O IESU KERISO, O LE FAAVAE MAUTU AOTELEGA O AOAOGA FAAVAE I le O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, na saunoa mai ai le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua: E maua le fiafia i le olaga faaleaiga pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso (Liahona, Ian. 1996, 123; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 89). Na aoao mai Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: Ia taula lou olaga ia Iesu Keriso, lou Togiola. Ia avea lou Tama e Faavavau ma Lona Alo Pele o Iesu Keriso ma e pito sili ona taua e te faamuamua i lou olaga ia sili atu le taua i lo le ola lava ia, ma sili atu le taua i se soa pele po o le fanau po o soo se tasi lava i le lalolagi. Ia avea lo la finagalo ma faanaunauga tutotonu ia te oe. Ona e maua ai lea o mea uma na e te manaomia mo le fiafia (i le Conference Report, Ape. 1993, 43; po o le Liahona, Iulai 1993, 43; tagai foi i le tusi lesona a le tagata aoga, 132). O Iesu Keriso o se faavae mautu mo a tatou mafutaga e faavavau. MATAUPU FAAVAE E na o Iesu Keriso le faavae mautu mo le fausiaina o mafutaga e faavavau. FAITAUGA MAI LE TUSI LESONA A LE TAGATA AOGA Galueaina o Uiga Paia, Elder Joseph B. Wirthlin (138) Saunoaga o loo i le E Faapefea e lo Tatou Alolofa i le Atua ona Uunaia lo Tatou Gafatia e Alolofa ai i Isi? Elder Russell M. Nelson (i le Alofa, 167) O le galueaina o le faatuatua ia Keriso, faamoemoe, ma le alofa, ua tatou sauni mo mafutaga e faavavau. FAUTUAGA I AUALA E AI Galuega faivaega. Ia valaaulia tagata o le vasega e sue i le Galueaina o Uiga Paia, mai ia Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tusi lesona a le tagata aoga, 138). Vaevae le vasega i vaega e tolu. Ia faitau e le vaega muamua le vaega i le faatuatua, vaega lona lua i le vaega i le faamoemoe, ma le lona tolu i le vaega i le alofa. Ia tuu atu ia i latou ina ia talanoaina pe faapefea e le galueaina o o latou uiga ona aafia ai amioga i tafaoga faamasani, faauoga tumau, ma le faaipoipoga. Ia valaaulia se sui mai vaega taitasi e lipoti atu a latou sailiga i le vasega. Ia molimau atu o le galueaina o ia uiga o le a fesoasoani ai ia i tatou ia saunia mo se mafutaga e faavavau.
O IESU K ERISO, O LE F AAVAE M AUTU 79 O le mafutaga a aiga e mafai ona faavavau pe a faavae i luga o Iesu Keriso ma Lana talalelei. FAUTUAGA I AUALA E AI Talanoaga. Ia faamatala atu le mea lenei sa tupu mai le Ekalesia: I le 1853, ina ua mavae tausaga e ono talu ona taunuu i le Vanu o Sate Leki, sa amata loa ona fausia e le Ekalesia le Malumalu o Sate Leki. O le iva tausaga talu ona fai le galuega, i le taumafanafana o le 1862, na maea ai le faavae. Ona faia ai lea e taitai o le Ekalesia se iloiloga ma faaiuina ai o le faavae maa o le malumalu e le lava lona malosi e talitalia ai le mamafa o le malumalu mo se taimi umi. Sa mausali le manatu o Peresitene Polika Iaga ina ia toe suia le faavae tele. E le o se galuega faigofie lenei, ona o le faavae e sefuluono futu (lima mita) le loloto ae sefuluono futu le lautele, ma ae o le lautele ma le umi o le malumalu e 186 i le 99 futu (57 i le 30 mita). I le faamatalaina o lana faaiuga, na saunoa ai Peresitene Iaga e faapea o lona naunautaiga ia tu pea lenei malumalu seia oo atu i le Meleniuma. Ona agai atu lea o le Au Paia e faamaea le galuega. (Afai e maua, atonu e te manao e faaali atua lenei mea na tupu e pei ona faaalia i le ata O le Mauga o le Atua [aitema 5x300]. O le vaega lenei o le vitio e tusa ma le tolu ma le afa minute le umi.) Fesili: Aisea e te manaomia ai se faavae malosi i le olaga? O a ni faavae vaivai ua atiina ae ai tagata i nisi o taimi? E faapefea ona e fausia pe toe fausia se faavae? Aisea ua avea ai na o Iesu Keriso ma Lana Talalelei o ni faavae mausali? E faapefea ona faatatau lenei tala i le faaipoipoga? Aisea e foliga mai ai e tumau e oo atu i le faavavau ia mafutaga e faavaeina ia Iesu Keriso? Gaoioiga i tusitusiga paia. Ia tofu le tagata o le vasega ma se mau o mau nei: Isaia 28:16; Luka 6:47 49; Efeso 2:19 22; Helamana 5:12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:2 5. Fai atu i tagata o le vasega e saili po o a mea o loo aoao mai e a latou mau e uiga i faavae ma faatatau i tafaoga faamasani, faauoga tumau, ma le faaipoipoga. Ia talanoaina a latou sailiga. Talanoaga. Faitau le Mataio 7:24 27. Fai i tagata o le vasega e tau mai ni faataitaiga o le faavae o le papa ma oneone. (Mo se faataitaiga, o se faavae papa e aofia ai le faatuatua ia Iesu Keriso, o le avea ma e anaana i le upu, ma mulimuli i perofeta soifua. O faavae oneone e aofia ai mea faitino, tuinanau, lotofefete, ma le manao i le pule.) Ia valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai ni faataitaiga o ni auala e mafai ai e se paaga ona fausia a latou tafaoga faamasani, faauoga tumau, ma mafutaga i le faaipoipoga i luga o se faavae papa (tagai i le Dallin H. Oaks, i le Conference Report, Ape. 1985, 101 5; po o le Ensign, Me 1985, 80 83). (O faataitaiga e ono aofia ai le taumafai e fai lelei i isi e pei ona e manao e fai atu e isi ia te oe ma tautino atu i le galuega e tau atu i le ola faavavau; tagai foi ia Gordon B. Hinckley, Maatulimanu o se Aiga Fiafia [tamaitusi, 1984]; po o le tusi lesona a le tagata aoga, (135).