TAIALA mo le GAGANA SAMOA i Niu Sila Matagaluega o Aoga Alagaoa o le Atamai Ueligitone
Toe lomia mo le Matagaluega o Aoga e le Alagaoa o le Atamai, Pusa Meli 3293, Ueligitone, Niu Sila. Crown copyright 1996 Ua taofia le aia e toe lomia ai le tusi. Fesili i le na tusia. Numera Dewey 499.071 ISBN 0 478 02963 2 Numera i le lisi faasolo o mea eseese 02963 96
Faasino Upu 3 Upu Tomua 4 Faatomuaga 6 Sini 6 Sini Lautele 6 Sini Faapitoa 7 Aisea e Aoao ai le Gagana Samoa i Niu Sila? 8 O Ai e Aoina le Gagana Samoa? 9 O Auala e Suesue ai ma Aoao atu ai le Gagana Samoa 9 Galuega Faatino 10 Aoaoina o le Kalama 10 Faailoga ma Faaleoga 11 O Auala mo le Iloiloga ma le Teuteuga 11 O le Ata Faavae mo Tusi Pasi ma Faailoga mo le Atunuu Atoa faapea ma Iunite o Fuafaatatauga 12 O Alafua ma Sini o Galuega Fuafaatatau 12 O Alafua mo Aoga Amata 13 O Alafua mo Aoga 13 Sini o Galuega Fuafaatatau 14 Gagana Tautala: Faalogo ma le Tautala 14 Gagana Tusitusi: Faitau ma le Tusitusi 15 Gagana Vaaia 15 Aoaoga Faaleaganuu 17 Taiala mo le Gagana Samoa i Niu Sila: Aoga Amata 18 Vaega Aoga Amata 26 Taiala mo le Gagana Samoa i Niu Sila: Aoga 27 Vaega 1 62 Vaega 5 37 Vaega 2 70 Vaega 6 46 Vaega 3 77 Vaega 7 54 Vaega 4 83 Vaega 8 89 Faaaogaina o le Taiala 91 O Alagaoa 2
Upu Tomua O le Taiala mo le Gagana Samoa i Niu Sila, o le uluai taiala Niu Sila lea mo le aoaoina o se gagana a isi atunuu ua faatauaina ma amanaia lona aoaoina mai le vasega o aoga amata seia oo atu i le vasega faaiu o aoga maualuluga. Ua faavaeina lenei taiala i luga o suesuega ma le poto masani o mea tau gagana a tagata mai isi atunuu. E tusa ai ma aiaiga i le Te Whàriki ua aafia i lenei taiala se vaega o mea tau aoga amata mo le aoina ma le aoaoina atu o le gagana Samoa. E tusa ai ma le The New Zealand Curriculum Framework o loo aofia ai foi i lenei taiala faavasegaina o fuafaatatau e valu mo le aoao atu ma le aoina o le gagana Samoa i totonu o aoga. I le tausaga e 1992, na faatonuina ai e le Minisita o Aoga le tapenaina ma le tusiina o se taiala mo le gagana Samoa e aofia ai se atinaae faalauaitele mo le faalauteleina o le aoaoina o gagana i totonu o aoga. O le atiaeina o galuega ma fuafuaga uma ua aofia i totonu o lenei tapenaga, ua faatinoina lea i se konekarate na tofia ai se tasi e taitai ai ae fesoasoani i ai ni tagata lautele Samoa e iai o latou tomai i mea tau aoaoga. O se tasi a vaega taua o lenei atinae o le fetalaiga faalauaitele lea o faiaoga faapea foi ma tagata Samoa lautele mo ni o latou finagalo. Sa tusia loa se taiala faataitai ma tufaina atu loa i aoga, aoga amata, faapea foi ma nisi faapotopotoga mo ni o latou finagalo ma ni fautuaga. O nei la finagalo faapea ma fautuaga, ua faaofiina nei ma aofia ai i totonu o le taiala lenei. O lenei taiala ua tusia i gagana e lua, o le tasi i le gagana Samoa ma le isi i le gagana Peretania ma o le a lafoina atu i aoga amata uma faapea foi ma isi aoga. Ua faatonuina aoga amata ma isi aoga ina ia faaaogaina lenei taiala pe a saunia polokalame i le gagana Samoa. E momoli atu lau faamalo ia i latou uma lava na tofu sao i le tapenaga o lenei taiala, aemaise lava le aufaigaluega a le Matagaluega o Aoga, le au tusitusi, faapea foi ma le au iloilo, o e na faaalu o latou taimi taua, tomai, ma le poto masani. Faamalo le galulue. Lyall Perris Sui Failautusi o Aoaoga 3
Faatomuaga Ua lagolagoina e lenei taiala le Te Whàriki, atoa foi ma le The New Zealand Curriculum Framework. Ua fausia i luga o faavae autu, o lagona ma talitonuga, meataua, ma auala faapitoa ua tatau ma agavaa mo le aoaoina o le gagana Samoa aemaise ai le aoaoina o itu tau gagana o se tasi o vaega faatauaina i le The New Zealand Curriculum Framework: O alo ma fanau ua avea se gagana faapasefika ma a latou gagana muamua o le a maua se avanoa e faafaileleina ai ma faamalosia ai le faaaogaina o a latou gagana i totonu o o latou olaga faaleaoaoga. Ua matua molimauina le vave ona faatamaoaigaina alo ma fanau ua mafai ona latou aoina se isi gagana i le taimi o iti i latou. O le a iai avanoa e filifilia ai e tamaiti aoga le aoina o se isi o gagana a le Pasefika. O le taiala e le o se polokalame mo le aoaoina o le gagana. O le faamoemoe ia avea lea ma faavae poo le faasinoala mo aoga amata ma aoga i le sauniunia o ni polokalame ia talafeagai ma le aoaoina atu o le gagana. Afai o le a saunia nei polokalame, ua fautuaina faiaoga o aoga amata ma aoga ina ia galulue faatasi ma le mamalu o Samoa o loo papaaao i totonu o o latou pitonuu, ina ia saili so latou finagalo ma le tofa i nisi o mataupu e fetaui ma tulaga o loo manaomia e i latou. O lenei taiala ua faaali manino mai ai auala e tatau ona faaaogaina e faatino ai le aoaoina o Sini ma fuafaatatau mo aoga amata, aoga tulagalua, atoa foi ma aoga maualuluga. O fuafaatatau ua faavasegaina mo le aoga amata, ua aofia uma ai vaega taua ua fuafuaina e tatau ona iloa e tamaiti, i le taimi tonu lea o lona olaga, seia oo atu i le faaiuga o lona aoaoina i le vaega laiti. O isi vaega e valu, ua iai fuafaatatau mo aoga tulagalua ma aoga maualuluga, e faaalia ai le sologa lelei i luma ma le faaauauina pea o le aoaoina o le gagana Samoa. O le ata faavae mo polokalame mo aoga amata faapea ma vasega o aoga, e maua lea i itulau 17 ma le 26 o lenei tusi. I le fuafuaina o galuega mo aoaoga mai le aoga amata seia oo atu i vasega matutua, e tatau ona silafia lelei, e le tutusa le malosi faalemafaufau ma le tomai o tamaiti uma i vaega eseese o le gagana. O nisi latou te gafatia ma mafai ona aoina nisi o fuafaatatau mo le vaega ua iai lo latou malamalama, a o nisi ua gafatia fuafaatatau o se vaega i se tasi tulaga o le gagana e pei o le faalogo, ae ua oo lo latou iloa i fuafaatatau o le isi vaega o i luga atu e pei o le tusitusi. E tatau ona fuafua lelei polokalame ina ia maua ai e tamaiti avanoa e aoina ai fuafaatatau o talafeagai ma lo latou tomai e ui o nisi taimi ua iai lea i vaega eseese. 4
O le Taiala mo le Gagana Samoa i Niu Sila ua taaofai uma i ai ia ni tomai faapitoa ma le taua e tatau ona faaaogaina e i latou e aoina le gagana Samoa. E iai le: poto faapitoa i le vafealoai ma tagata lautele, o le poto masani i le faia o ana ia lava filifiliga, atamai ma le tamaoaiga, o uiga tausaafia ma le poto masani e galulue ai ma nisi, o le tomai faapitoa i le olaga suesue ma le tauivi aemaise o le galue ma le faamaoni. O nei tomai ua aofai faatasi ai i totonu o fuafaatatau ua faataatitia i le taiala. O se faataitaiga, o le aoga amata ua faatauaina ai le gagana tautala ma le gagana vaaia i taga, e faamalosia ai le talatalanoa atoa foi ma le gagana tusitusi e faatino lea e le gagana vaaia. O le vaega lenei e tatau ona matua faamalosia ai tamaiti ina ia fesootai ma talanoa i taimi uma ma nisi, i le faaaogaina lea o le gagana faigofie o loo faaaogaina i aso uma, i ni auala e faatalatalanoa, ma e fiafia i ai tamaiti. O nei ala uma o le a sauniuni ai pea tamaiti mo le faalauteleina o le tomai faapitoa e le gata i gagana tautala a o le gagana tusitusi foi ua fai ma auga o se mataupu. 5
Sini Sini Lautele O sini faalauaitele ua faavae lea i luga o sini mo le aoaoina atu ma le aoina o gagana e pei ona faataatia i le Te Whàriki ma le The New Zealand Curriculum Framework. O sini la nei: ia matuai faamalosia le aoina o le aganuu ma le gagana Samoa e tamaiti, mai lava i le amataga o lo latou tuputupu ae; ia fesoasoani ia i latou o la latou gagana muamua le gagana Samoa ina ia faatauaina la latou gagana e aoina ai nisi mataupu o le aoga; ia maua e nisi o i latou e le iloa le gagana Samoa le avanoa e aoina ai le gagana Samoa; ina ia lagolagoina malosi polokalame o le gagana Samoa ua amataina e tagata Samoa. Sini Faapitoa O tamaiti uma e aoina le gagana Samoa o le a: atinae le malamalama lelei i le gagana Samoa ma le aganuu faasamoa i totonu o Niu Sila; atinae tomai faapitoa i fesootaiga o faaupuga ma fesootaiga i taga vaaia mo faamoemoega eseese; maua se iloa masani i tala ma faailoga vaaia o le aganuu faasamoa; maua ni auala e faatutupu ma faaali ai manatu fou i le faaaogaina o le gagana Samoa. A o faagasolo atu i latou o aoina le gagana i vasega maualuluga, o le a: atinae se malamalamaga lelei i le galueaina, ituaiga tusitusiga, ma faavae o le gagana Samoa (ma le ituaiga gagana e sui ma faaaogaina ina ia talafeagai mo le aufaafofoga, talafeagai foi mo le faamoemoe); tali atu taitoatasi, ma ia anoa mafaufauga e faitioina ai ni tusitusiga faamauina i le gagana Samoa; faaaoga tomai faapitoa i le gagana e gaosia ma faafesootai ai faamatalaga; faalauteleina lo latou malamalamaaga ia Niu Sila, o se atunuu e anoanoai i le tele o gagana ma aganuu eseese; faalauteleina lo latou malamalama i tu ma aganuu faasamoa; maua le tomai faapitoa e ono mafai ai ona faaaoga i isi mataupu aoaoina, e aofia ai le aoina o isi gagana (e iai totonu o polokalame e faaaogaina ai gagana e lua, e pei o le faalauteleina o lo latou malamalama i tulaga aloaia o le gagana Peretania a Niu Sila). O le a mafaia e i latou e aoina le gagana Samoa ona faaaoga le gagana i le tele o avanoa e filifili ai, e aofia ai galuega ma le aoaoina faamasani mo matata eseese, faapea ma tulaga eseese, e aofia ai le lotoifale i le aiga ae tainane foi le mamalu lautele o le atunuu. 6
Aisea e Aoao ai le Gagana Samoa i Niu Sila? O Niu Sila o le atunuu e i totonu o le Pasefika i Saute. O lo tatou atunuu o loo soifua ai le toatele o tagata eseese mai le tele o atunuu, ma e atagia mai ai foi le anoanoai o gagana ma aganuu eseese o loo iai. E pei ona maitauina mai le The New Zealand Curriculum Framework e faapea: I totonu o Niu Sila, e maitauina le toatele o tagata o loo tautatala i a latou lava gagana. E tofu lava nei gagana ma lo latou faatauaina ia i latou o e tautatala ai. O le toatele o tamaiti aoga, latou te faaaogaina le gagana Peretania e aoina ai le tele o mataupu o le The New Zealand Curriculum Framework, o nisi, o le gagana Maori, ao nisi o se gagana a le Pasefika. O femalagaaiga mai le Pasefika i Saute ua atiae ai faapotopotoga o atunuu eseese i totonu o Niu Sila faatasi ai ma a latou gagana. E aupito toatele le numela faitauina o tagata Samoa i lo isi atunuu fai mai. O le gagana Samoa o se tasi lea o gagana, e tolu, o loo faaaogaina faalauaitele mo fesootaiga o aso uma i totonu o Niu Sila. Afai o i latou o loo aooga, o la latou gagana muamua le gagana Samoa, ma e latou te mafaia ona tausia ma faaleleia atili lea gagana, i le atinaeina o le poto ma le faamausaliina o lo latou talitonu ia te i latou lava o le a faaleleia atili ai o lo latou tofi faaleaganuu. O tagata Samoa o loo aooga o le a latou mafai ona auai atoatoa i taualumaga o mea fai i totonu o aiga, ekalesia ma faiganuu pe afai latou te mafai ona tautatala i le gagana Samoa. Pe a avea i latou ma tagata matutua, e iai o latou matafaioi faapitoa e tatau ona faatinoina e pei o le tuufaasolo ane lea ia latou fanau o le tomai i le gagana Samoa. Mo i latou o loo aooga o loo faaaogaina i o latou aiga le gagana Samoa, o le faaaogaina pea o lea gagana o le a faaleleia atili ai lo latou aoina o le gagana Peretania. Mo tagata aooga uma lava, o le a aoga i le mafaufau tauatiae, le aoina lea o ni gagana se lua. E maitauina a faaaoga le gagana muamua a le tamaitiiti mo le aoina o mataupu o le aoga, o le a fesoasoani lea e unai ai i se tulaga maualuga lo latou iloa faaleaoaoga. E iai foi ni sailiiliga, e fai ma pinefaamau e faamaonia ai e faapea: o tamaiti laiti ma tamaiti aoga e atamamai i ni gagana se lua pe sili atu, e vave atu lo latou tulaga tauatiae faalemafaufau. O le aoina o le gagana Samoa o le a mafai ai e i latou o loo aooga ona taunuu i se tulaga maualuga i le tomai atoatoa i le aoina o se gagana lona lua po o lona tolu (gagana Peretania ma le Maori). O le aoina o le gagana Samoa, o le a mafai ai e i latou o loo aooga ona fefaasoaai mafaufauga i fesootaiga ma isi tagata i se atunuu o loo faatumulia i gagana ma aganuu eseese. O le tomai i gagana se lua e manaomia i le tele o galuega faapea le lautele o le soifuaga. O le aoina o se gagana faaaogaina i faiganuu pei o le gagana Samoa, o se matuai fesoasoani tele lea mo tagata Samoa faapea foi i latou e le o ni Samoa, ina ia pagamalie ni fesagaiga i nofoaga poo siosiomaga faasamoa. Ona o nei la mafuaaga, o faiaoga o aoga amata ma aoga, latou te manaomia se taiala e faavae ai polokalame mo le suesueina ma le aoao atu o le gagana Samoa. 7
O Ai e Aoina le Gagana Samoa? O i latou o loo aoina le gagana Samoa i totonu o aoga amata ma aoga e eseese lo latou tomai o loo iai i le gagana Samoa i le taimi e ulufale ai. O nisi o i latou e: itiiti pe leai foi se iloa o le gagana Samoa; iloa le gagana Samoa ae peitai e lei ola i totonu o se aiga e talanoa, tautala, faaaoga ai le gagana Samoa; faaaoga le gagana Samoa e fesootai ma talanoa ai ma tagata o le aiga; lelei ma tele le iloa o le gagana Samoa ona o le gagana e fesootai ai ma aiga faapea isi tagata lautele, e lelei foi la latou tautatala i le gagana. Mo le fuafuaina o polokalame, e ao i faiaoga o aoga amata ma faiaoga o aoga ona silasila totoa i le tele o eseesega o vaega e manaomia. I se vasega e tasi e maua ai lava le tele o eseesega. E le gata i lea, i vaega faatulagaina e faaali manino lava eseesega o i latou taitoatasi o loo iai. E iai i latou e tamaoaiga i taleni faapitoa i itu eseese tau gagana faapea foi ma i latou e manaomia fesoasoani faapitoa (ona o gasegase o le tino, mafaufau po o le taumamao foi o nofoaga). E atagia mai i lenei taiala le matuai leai o se tulaga faailoga tagata e talia soo se tasi e fia aoina le gagana Samoa. O polokalame uma e atiae uma i luga o lenei faavae, e ao ona ofoina atu avanoa i soo se tasi e na te fia aoina le gagana Samoa mo i latou o Samoa, poo i latou e le o ni Samoa, faapea ma i latou e le atoatoa le malosi o le mafaufau ma le tino. O loo matuai faamanino mai e le The New Zealand Curriculum Framework e faapea: O polokalame uma lava e tatau ona aofia uma ai tama ma teine, e le faailoga tagata pe faailoga lanu, e maua tutusa e tagata uma avanoa e le faatapulaaina. Mo le fuafuaina o polokalame e tatau ona aofia uma ai i latou o aoina le gagana Samoa, ae peitai, e ao i faiaoga o aoga ma aoga amata ona mataala i vaega e tusa ai ma tu ma aga faaleaganuu e pei o le va o tama ma teine, ma taulelea ma matai. E ui lava ina faapea ua taliaina ni suiga ma nei va, e taua tele le silasila loloto i le vafealoaloai i nisi o nei matafaioi ma aganuu o loo faavae ai. Ua uma ona tuumatamaga tiute tauave o tagata taitoatasi. Fai ma faataitaiga, o le feagaiga, i le va o le tuagane ma le tuafafine. E iai ni ona toatuga mo ni polokalame faaleaoaoga pe a faapea o loo iai ni tama ma ni teine e o mai i se aiga e tasi. E tatau ona tuuina avanoa ia i latou o loo aooga e sailiili ai faavae o nei talitonuga, e pei o le faifaaalii, poo le tufuga ta tatau. E tatau ai i faiaoga ona mataalia ma silasila lelei, o nisi o i latou o loo aooga, e ola ane i latou i totonu o aiga o loo faatauaina ma faatino ai nei tiute fai e tusa ai ma tulaga uma tau le aganuu faasamoa. 8
O Auala e Suesue ai ma Aoao atu ai le Gagana Samoa Ua faamamafaina i le taiala lenei le: fesootaiga o le gagana Samoa ma le faasamoa; taua o le tautala mo le atiinaeina o le gagana (e aofia ai le faitautusi ma le tusitusi); taua o nofoaga faaleaoaoga o loo: faaaogaina ai le gagana Samoa e fesootai ai i latou o loo suesueina le gagana ma faiaoga; faaaogaina ai le gagana Samoa e i latou o loo suesueina le gagana ia latou fesootaiga; iai o se fesootaiga o polokalame a aoga amata ma aoga; faaaogaina o le gagana e i latou o loo suesueina le gagana i totonu o aiga ma faalapotopotoga; le atinae atoa o le tomai faaleaoaoga o tamaiti; taua o le aiga, le ekalesia, ma faalapotopotoga o tagata Samoa i le aoina ma le aoao atu o le gagana Samoa. Galuega Faatino I le aoaoina o le gagana Samoa, ua faatauaina e le taiala lenei ni galuega faatino e faaaogaina ai le gagana e i latou o aoina ia latou fesootaiga pei o talanoaga ma le tusitusi. O le faamoemoe ia avea ia fesootaiga e atiinaeina ai le tomai o tamaiti i le tautala ma le faaaogaina o le gagana. E taua la ona iai ni avanoa eseese e auala mai lea i galuega faatino e talafeagai ma tausaga o i latou o loo suesueina le gagana. E taua ona auai tamaiti i ni faatinoga o loo faia i totonu o faapotopotoga a tagata Samoa. I totonu o nei auala uma, e faamamafaina le talafeagai o le faaaogaina o le gagana ma autu ma ia manino manatu o faaalia. O le a iai ni taimi o le a moomia ai le ao faatauloto o ni vaega, ae tatau pea ona faamamafaina le malamalama o tamaiti i uiga loloto o ia vaega nai lo le tomai faatauloto. I le vaega o sini o galuega faatino o loo avatu ai ni fautuaga mo le aoaoga o le gagana e ono faaaoga i aoga amata ma aoga. E ao i faiaoga o aoga amata ma aoga ona filifili ni auala, galuega faatino, ma alagaoa eseese e talafeagai ma manao o i latou o loo suesueina le gagana faapea ma mea o loo moomia i tulaga faaleaoaoga. O nei auala e ao ina: faaaoga ai le tomai o iai o i latou o loo suesueina le gagana; atinae ai le tomai i le faaaogaina ma le sao o le faaaogaina o le gagana; atinae ai le silafia o le gagana i le faaaogaina lea; aoao ai ituaiga gagana e pei o le gagana o aso uma, gagana faaaloalo, gagana faafailauga; faamasani i le faasamoa; faaaoga ai le gagana mo autu eseese; faamasani ai i le faaaogaina o le gagana i tusitusiga eseese, faalogo ma le vaaia lea i tulaga eseese; faaaoga ai metotia eseese mo le aoaoina o le gagana e aofia ai galuega faatino mo se vasega atoa, galuega taitoalua, faataitaiga o matafaioi eseese, ma galuega taitoatasi; 9
faalototele ai tamaiti pe timaia foi i ai lo latou taumafai mai faiaoga ma isi; iai ni avanoa e avatu ai ni faamatalaga e uiga i le taumafai o tamaiti; iai ni avanoa mo tamaiti latou te faafoeina ai lo latou suesueina o le gagana. Aoaoina o le Kalama O le tomai i le kalama o se gagana e maua lea i fesootaiga faatalatalanoa ma e silafia lelei le gagana. I soo se tulaga faaleaoaoga o le gagana, e tatau lava ona faamasani i latou o loo suesueina le gagana i le kalama. I suesuega i le faaaogaina o gagana, ua faaalia ai o ni aoaoga e faamamafaina ai vaega eseese o le kalama e le tele se fesoasoani e maua mai ai mo le iloa ona faaaoga faalauaitele le gagana. O auala ua faamaonia e fesoasoani i le malamalama o tamaiti i le kalama o ni auala ia e faalagolago i se aano o se mataupu. I soo se mataupu o loo suesueina o le a maua mai ai upu, ma le faaaogaina o upu e avea lea ma faavae o le suesueina o le kalama mo se lesona. I le aoaoina o le kalama ua fautuaina: Ia o faatasi le aoaoina o le gagana ma mataupu. O upu, ma le faaaogaina o upu, ma vaega eseese o le gagana o le a aoaoina, e maua mai lea i totonu o le mataupu o se lesona. O le a avea lea ma auala e faamasani ai i uiga ma aga o le gagana i ona faaaogaaga eseese. Faifaipea. Ia le nao le faatasi ae ia faifaipea ona maua avanoa e tilotilo ai ma faamasani i le faaaogaina o vaega eseese o le gagana. O mea sese. Ao lei atoatoa le tomai i le sao o le faaaogaina o le gagana, e faataitai pea seia oo ina sao. Ia manatua o nisi o mea o loo sese i le faaaogaina o le gagana atonu o nisi ia o foliga o le agai atu i le sao o le gagana. Fesoasoani mo le faasaoina o le gagana. E moomia le avatu o ni faamatalaga ia i latou o loo aoina le gagana e uiga i le lelei ma le sao o le faaaogaina o le gagana. O lenei fesoasoani e tatau ona faia i se auala e le faalavelave ai pe tutaia ai le taumafai. Faailoga ma Faaleoga E ao ina iloa e i latou o loo suesueina le gagana le faaaogaina o le gagana i tulaga eseese. O se faataitaiga o le tautala i le t/n e masani lava ona faaaogaina i le gagana tusitusi. E iai nisi taimi e faaaogaina ai le k/g i tusitusiga ao totonu lea o faailoga upu. O seisi lea o faailoga o le k/g e masani ona faaaogaina i talatalanoaga ma e masani, aiga ma uo. I le gagana tautala, e ao ina iloa e eseese lava aga o nisi ua faaaoga le t i tulaga faamamaluina ae o nisi foi ua faaaoga le k i ia tulaga e pei o faiga lauga. O le gagana tusitusi o nisi taimi ua faaaoga faamamafa ma komaliliu ao le tele o taimi ua le faaaogaina ai. E taua nei faailoga mo nisi tagata faitau ae ua faaletaua lea mo isi. I vaega maualalo, ua le manaomia ia faailoga e i latou e lelei la latou faasamoa pe a amata ona aoaoina la latou faitau tusi faasamoa aua o loo faamoemoe i latou i le uiga o le mataupu ma ua latou iloa foi ona tau le tele o upu. O faamamamafa ma komaliliu ua taua tele lea mo i latou o loo faatoa tau aoao la latou faasamoa ma e le o sa latou gagana muamua foi. Peitai ao faasolosolo i luga le aoaoina o le gagana, e ao ona latou iloa faitau e aunoa ma le faaaogaina o nei faailoga. E taua ona iloa e i latou o loo suesueina le faitau ma le tusitusi faasamoa ona faaaoga le faamamafa ma le komaliliu faapea foi ma le faitau e le faaaogaina ai ia faailoga. 10
O Auala mo le Iloiloga ma le Teuteuga O iloiloga o le faia lea o se faaiuga i matupu ua ausia e i latou o loo suesueina le gagana. Ao lei faia lea faaiuga, e tuufaatasia ni faamaoniga e molimau ai ua ausia mataupu. E lipotia foi nei faaiuga ia i latou o loo suesueina le gagana ma isi e talafeagai ai. O iloiloga o galuega ma le atinae o tamaiti, e tatau lava ona faasino tonu i tamaiti taitoatasi ae le o le faatusatusa lea o tamaiti i isi tamaiti. (Te Whàriki) O le iloiloina o le aoga a se tamaitiiti o lona taua o le sailia lea o le tulaga ua oo i ai le tomai o le tamaitiiti. E taua tele lenei iloiloga ona o le a mafai ai ona iloa mea o loo lelei ai tulaga tau aoaoga faapea foi ma tulaga o loo manaomia ona faaleleia aemaise ai le iloiloaina lea o le tomai ua oo i ai tamaiti i le faatusatusa lea ma fuafaatatau. (The New Zealand Curriculum Framework) E taua ona: iai ni iloiloga e maua ai ni faamatalaga i ni auala e ao ona faaleleia ai le fetaui o le polokalame ma mea o loo manaomia e i latou o loo suesueina le gagana; auai matua ma aiga i nisi vaega o le iloiloina o le tomai o le fanau; faifaipea iloiloga ma teuteuga ae le nao o se taimi e tasi; auai tamaiti i le iloiloaina o lo latou tomai i le gagana Samoa. Afai o le a faaaoga ni metotia eseese pe a faia iloiloga, o le a sili atu foi ona aoga ni faamatalaga o le a maua mai. E tatau foi ona fetaui ia metotia i mea o loo moomia i tulaga faaleaoaoga o tamaiti. O se faataitaiga, o le Te Whàriki o loo aumai ai ni fesoasoani mo metotia faaleiloiloga ma le suesuega mo tamaiti laiti. E mafai e faiaoga o vasega laiti ona faamaumauina le lelei o le faitau tusi faasamoa a tamaiti. E taua ia le nao iloiloga aloaia e faaaoga e faiaoga ae ia faaaoga foi ni metotia faalauaitele. O loo avatu i vaega taitasi ni fautuaga mo ni galuega eseese faailoiloga e aofia ai iloiloga taitoatasi, i le va o i latou o loo suesueina le gagana, ma iloiloga a le faiaoga. O loo maua foi nisi fesoasoani mai le Assessment: Policy to Practice (Ueligitone: Matagaluega o Aoga, 1994). O le Ata Faavae mo Tusi Pasi ma Faailoga mo le Atunuu Atoa faapea ma Iunite o Fuafaatatauga O lenei taiala, o se faasinoala lea mo le sauniunia o polokalame mo le aoaoina atu faapea ma suesuega. O le a avea foi ma faavae e fau faatatau i ai pepa ua taua o faailoga mo le atunuu atoa poo iunite e fua agai i ai iloiloga o mataupu taitasi, ma o nei iunite, o maa faavae ia o le Ata Faavae mo Tusi Pasi ma faailoga mo le atunuu atoa. O nei iunite mo iloiloga e le o ni polokalame e afua mai ai ni galuega, o lo latou aoga, e fua agai i ai iloiloga o mataupu taitasi. O iloiloga ua faia mo le Ata Faavae mo Tusi Pasi mo le atunuu atoa, e tatau ona o faatasi ma suesuega, ma e masani lava ona faatinoina i le potu aoga e le faiaoga. O le a tuuina mai e le Pulega o Vaega Tau Tusi Pasi a Niu Sila fautuaga i iloiloga, faatulagaina talafeagai e faaaoga mo lenei faamoemoe. O iunite e fua i ai iloiloga mo aoga, e aofia ai faasitepu e 1 e oo i le 3 o le Ata Faavae mo Tusi Pasi ma faailoga mo le atunuu atoa. O nei fua faasitepu, e paga 11
tutusa ma fua faasitepu 6, 7, ma le 8 o le Ata Faavae o Mea Tau Taiala mo Niu Sila Atoa. O Alafua ma Sini o Galuega Fuafaatatau O loo faamatala i le Te Whàriki ma le The New Zealand Curriculum Framework le faasologa o suesuega ma aoaoga. I le fuafuaina o polokalame, e ao i faiaoga o aoga amata ma aoga ona silasila ia lelei le faasologa mai lea vaega i lea vaega. O loo faamamafaina e le Te Whàriki ma le The New Zealand Curriculum Framework le taua o tomai i fesootaiga, le atinae o le gagana, atoa ai ma le taua o uluai tausaga o le tamaitiiti i le aoaoina lea o le gagana, le faitau tusi ma le tusitusi. O loo faamatala foi i nei tusitusiga le faavasegaina o se gagana i vaega e lua e pei o le vaega e faaaogaina ai upu ma le vaega e le o faaaogaina ai upu poo le gagana vaaia. O fesootaiga e autu i le gagana. I uluai tausaga o se tamaitiiti, o se tasi o galuega a le tamaitiiti o le atinae lea o lona tomai i le faaaogaina o le gagana ma lona malamalama i le gagana. O le gagana e le nao upu, fuaiupu ma tala. E aofia ai ma gaoioiga pei o tusiga ata, mea taulima, mamanu, siva, faatinoga o se tala (e aofia ai ma faatinoga faataitai a tamaiti), matematika, pao eseese pei o le ta o le pate, lali, ta o le apa o le sasa, ma le musika E tatau i tagata matutua ona amanaiaina fesootaiga e faaaoga ai upu atoa ma fesootaiga e le faaaogaina ai ni upu. (Te Whàriki) I le soifua aoga o tamaiti o le a latou maua ai le tele o ni avanoa e tilotilo ai, aoao ai ma faataitai fesootaiga e ala atu i le tautala, tusitusi, ma le gagana vaaia, le faaaogaina o le gagana, le suesueina ma le faaaogaina o faamatalaga. (The New Zealand Curriculum Framework) Ona o le faatauaina e le taiala o le tomai i fesootaiga, o lea ua aofia ai i le vaega o aoga amata ma aoga, tulaga o loo manaomia mo fesootaiga. O fuafaatatau o loo faalagolago lea i tulaga patino e faaaogaina ai le gagana e le gata i aso uma ao tulaga aloaia. O fuafaatatau mo aoga amata o loo faavasegaina i lalo o le gagana tautala, gagana tusitusi, gagana vaaia, ma aoaoga faaleaganuu. I ata faavae mo aoga, o le gagana vaaia ma aoaoga faaleaganuu ua avea lea ma nisi o alafua faatasi ai ma o latou fuafaatatau. I vaega uma e valu o aoga, o loo faaaogaina ai nei alafua faatasi ai ma le gagana tautala ma le gagana tusitusi e fai ma faailoga vaaia o le tomai i vaega taitasi. O Alafua mo Aoga Amata O alafua i le vaega lenei: faamasani lea i le faaaogaina o le gagana Samoa (ma le gagana Peretania) mo le atinae o le tamaitiiti lava ia; auai lea o le tamaitiiti i fesootaiga e faaaogaina ai le gagana i totonu o aiga, le lotu, faapotopotoga o tagata Samoa, ma aoga amata; amataina lea e tamaiti o ni fesootaiga, ma isi tamaiti e faaaogaina ai le faasamoa i taimi o taaloga, faitaugatusi, ma aoaoga faaleaganuu; atinae lea o le tomai i le gagana tautala, tusitusi, le gagana vaaia, ma aoaoga faaleaganuu. 12
O Alafua mo Aoga O alafua mo aoga uma ua faalagolago lea i alafua e fa ua faataatitia mo aoga amata: faaaoga ai le gagana Samoa i galuega eseese o aso taitasi; fefaasoaai ai mafaufauga i ni mea sa faia, ni faamatalaga, ma ni manatu totino; fefaaaliai ai lagona ma uiga; faaalia ai lona lava tagata; faatino ai amioga e talafeagai, ma tu, ma aga faasamoa; faatino ai ma fetufaai e uiga i le gagana vaaia. Sini o Galuega Fuafaatatau O fuafaatatau o lenei taiala o loo faamatalaina faafasitepu ai vaega o le gagana e aoaoina e afua mai i aoga amata ma faasolo atu ai i vaega e valu o aoga. O nei fuafaatatau e avea lea ma faavae mo le fuafuaina o polokalame. O le a mafai foi ona faaaogaina e faiaoga e iloa ai poo fea le vaega o loo iai le tomai o le tamaitiiti ma fuafua i ai polokalame mo le lumanai. O fuafaatatau ua faavasegaina i le gagana tautala, gagana tusitusi, gagana vaaia ma le aganuu. Ina ia silafia e faiaoga le ituaiga gagana e tatau ona faaaogaina i lea vaega ma lea vaega, o loo faamatalaina fuafaatatau i autu o le faaaogaina o le gagana. E ui ina o loo tuu eseese atu vaega o le gagana e pei o le tautala, tusitusi, faitau, vaaia ma le aganuu ina ia faafaigofie ai ona iloa tulaga e faatatau i ai polokalame ae tatau lava ona tuufaatasia nei vaega eseese i taimi o aoaoga. E foliga lea i le filiina o se afa i le felagolagomai o vaega taitasi. O le tuufaatasia o nei vaega uma o le a faalauteleina ai le aoaoina o le aganuu. E ao i faiaoga ona faapaleni itu uma nei o le gagana ia latou polokalame. E tatau foi ona fuafua lenei paleni i le tomai o loo iai tamaiti i alafua eseese. E pei ona fautuaina i le The New Zealand Curriculum Framework, o i latou o loo suesueina le gagana e ono eseese lo latou tomai i alafua taitasi i vaega. E fuafua le alualu i luma o lo latou tomai i le lelei o la latou gagana Samoa na amata ai atoa foi ma lo latou iloa o isi gagana. O loo faamanino atu i ni ata ua avatu i lalo le faasologa o i latou e aoina le gagana Samoa mai le aoga amata, ma i latou e amata lo latou aoina o le gagana mai i le tausaga 7 poo le form 1. O le a iai ni eseesega i le faasologa ona o ni tulaga e pei o le iai ma le faaauauina o polokalame i totonu o aoga. O tamaiti mai le aoga amata (AA) ma faasolo atu i polokalame Samoa i aoga tulaga lua ma aoga maualuluga e mulimuli i le faasologa lea: 8 7 6 5 4 3 2 1 AA AA T1 T2 T3 T4 T5 T6 T7 T8 T9 T10 T11 T12 T13 13
O i latou e aoina le gagana mai le form 1 poo le tausaga 7 (T7) e mulimuli i le faasologa lea: 7 6 5 4 3 2 1 T7 T8 T9 T10 T11 T12 T13 8 Mo nei faasologa e lua, e iai ni fesuiaiga i vaega e ono tutupu, ma o le a faamoemoe i le faaauauina ma le iai o polokalame i totonu o aoga. Gagana Tautala: Faalogo ma le Tautala E muamua lava ona faalogo tamaiti ma tautatala i se gagana ae mulimuli ona iloa faitau ma tusitusi. O le faalogo ma le tautala o ni vaega taua ia o le atinaeina o le gagana, i le aoaoina lea o le faitau ma le tusitusi i le faasamoa, i le fesootai ma isi tamaiti, ma le auai lea i vaega eseese o le olaga faasamoa ma fafo atu. E taua ona maua e tamaiti ni avanoa e talanoa ai ma tagata e iloa le gagana Samoa. E tatau foi ona solosolo i luma le tomai o i latou o aoina le gagana i le faaaogaina lea e faaali ai o latou manatu, mafaufauga, ma lagona, ma ia mafai ona fetautalaai, ma isi i le gagana e talafeagai, ma tulaga aloaia faapea, ma le gagana o aso uma. Pe a fuafuaina polokalame, e ao i faiaoga ona fuafuaina ni galuega e faaaoga ai e tamaiti le gagana i tulaga eseese. I le vaega o aoga amata ma vaega laiti o aoga o loo tau atinae pea le tomai o tamaiti i le gagana tautala. O tamaiti laiti ua masani latou i le faalogo ma faataitai faaleoga ma faaupuga eseese o le gagana. O i latou o loo faaaogaina le gagana Samoa o sa latou gagana muamua o le a sili atu lo latou iloa o faaleoga ma faaupuga eseese o le gagana nai lo e o loo aoaoina le gagana Samoa o se gagana lona lua. Gagana Tusitusi: Faitau ma le Tusitusi O le faitau ma le tusitusi e avea ia ma faavae o aoaoga. O le polokalame faitau tusi mo tamaiti laiti e ao ona faaaogaina ai mea e fiafia tamaiti e faalogo ai e pei o fagogo ma isi ituaiga tala ma solo. Ua tatau ona amata ona faataitai e tamaiti le faamatalaina lea o tala sa latou faalogologo i ai ma tala mai tusi faasamoa. O tamaiti laiti ua amata ona atinae lo latou malamalama i uiga ma aga o le faitau tusi e pei o le iloa lea o upu ua tusia e iai o latou uiga, ma o mafaufauga, tala ma le tautala e mafaia ona tusia i lalo, ma e mafai ona toe faitau, ma toe faitau. Ao tau aoao la latou tusitusi, e alualu i luma le iloa e tamaiti o mea tau i le gagana tusia e pei lea o le faasologa mai i le agavale e agai atu i le taumatau; ma le iloa lea e mafai ona faaaogaina faamamafa ma komaliliu e fesoasoani i faaleoga ma uiga. E taua ona unai i latou o loo aoina le gagana e faitau tusitusiga eseese faasamoa aua o le faitau tusi o se tasi lea o auala e atinae ai le tomai i le gagana. Ao faalauteleina lo latou faaaogaaga o le gagana, o le a faateleina foi upu o le a iloa. O tusitusiga o se tasi lea o auala e faamatalaina ai le mafaufau o le tamaitiiti i le faamaninoina lea o o latou manatu, ma lagona, ma le faaaogaina lea o le gagana. O se 14
tasi foi lea o auala e fesootai ai ma isi tagata. E ao ina lelei ma malamalama tusitusiga a tamaiti i soo se ituaiga tusitusiga i tulaga aloaia ma tulaga o le gagana o aso uma. E ao ina iloa lelei foi e tamaiti fasitepu poo feuiuiaiga o le faiga o tusitusiga aemaise foi o uiga patino o tusitusiga i le faasamoa e pei o le t/n. Gagana Vaaia O i latou o loo aoina le gagana latou te iloa le gagana vaaia i ni auala eseese e pei o gaoioiga e masani ai faaleaganuu, mea taulima, faailoga vaaia eseese, le televise ma isi faasalalauga, ma tala faatino. E taua tele faataitaiga a tamaiti mo le atinaeina o la latou gagana ona e aliali mai i faataitaiga le alualu i luma o lo latou malamalama o foliga eseese ma gaoioiga eseese. E alualu foi i luma lo latou faaaogaina o ni gaoioiga ma taga eseese ao atinae lo latou tomai i fesootaiga. O le aganuu Samoa ua taua ai le gagana vaaia (e aofia ai faailoga eseese, ata faalemafaufau, poo faatusaga eseese faapea gaoioiga, poo taga o le tino). I faafiafiaga ma faatinoga faasamoa, o taga ma laei e faaopoopo atu lea i le uiga ma le taua o le faatinoga poo le sauniga. O le a manaomia e i latou o loo aoina le gagana se fesoasoani ina ia latou matamata ma malamalama i le fesootaiga i le va o galuega vaaia ma galuega o loo faaaogaina ai upu e le gata i tulaga faaleaganuu ao gaoioiga foi e pei o le ta tatau, mea taulima, faiga o le siapo ia ma gaoioiga ua tuu faatasi ai le faasamoa ma le faaniusila pei o ona po nei. E ao foi ona maua e i latou se fesoasoani ia latou malamalama ai i isi ituaiga gagana vaaia o loo tuu faatasi ai le faaaogaina o upu ma ata faalemafaufau e pei o tusitusiga, faaaogaina o komipiuta ma faatinoga o ni tala. Aoaoga Faaleaganuu O le faasamoa (e aofia ai tu ma aga o faalapotopotoga faasamoa i Niu Sila) e masani ona faamatalaina i upu poo le gagana. O le aoaoina o le aganuu Samoa o se tasi lea o auala e aoao ai e tamaiti le gagana. I tagata Samoa lava latou o le aoaoina o le gagana e faatumauina ma faamausali ai lo latou loto Samoa poo le lotonuu. O i latou e le o ni Samoa o le a avea le aoaoina o le gagana ma le faasamoa ma mea e faalautele ai lo latou iloa o tu ma aga eseese o loo i totonu o Niu Sila. O aoaoga faaleaganuu o loo faamatala atu i se vaega nao ia ina ia amanaia lona taua. Peitai i le fuafuaina o polokalame, e ao ina ia tuufaatasia le aoaoina o le gagana ma le aganuu. I vaega taitasi, o loo avatu ai fautuaga faapitoa i mataupu o le faasamoa ma auala e aoao ai, faatasi ma vaega e faamamafaina. 15
O vaega o loo sosoo mai o loo faamatala auiliili ai vaega eseese o le taiala mo le gagana Samoa mai le aoga amata (itulau 17-25), ma vaega e valu o aoga uma (itulau 26-87). O loo faamatala atu ai fuafaatatau, faailoga vaaia o le tomai i le gagana i vaega taitasi, upu ma le faaaogaina o upu, vaega o le aganuu, galuega faatino, ma metotia poo auala mo iloiloga ma teuteuga e tatau ona maitauina i le fuafuaina o polokalame. 16
Taiala mo le Gagana Samoa i Niu Sila: Aoga Amata O le auivi o le vaega o aoga amata e iai: Alafua o vaega aoaoina e maua i le gagana tautala, tusitusi, faatinoga, ma le aoaoga faaleaganuu. Fuafaatatau e aofia ai le faaaogaina o le gagana Samoa i fesootaiga eseese o aso taitasi. Galuega faatino e talafeagai o loo faamatala mai ai ni fautuaga mo le aoaoga ma le aoina o le gagana e faaaoga ai fesootaiga masani. Fautuaga mo upu ma le faaaogaina o upu o loo faaalia mai ai le gagana e manaomia i vaega taitasi ma o le maualuga e moomia o loo fautuaina mai lea i fuafaatatau. Fautuaga mo le iloiloga o galuega faatino o loo avatu ai ni fautuaga mo le tuli mataiina o le tomai o le fanau laiti. 17
Vaega Aoga Amata O Alafua ma Sini o Galuega Gagana Tautala: Faalogo ma le Tautala Alafua E tatau ona maua ni avanoa e le fanau laiti e: Fuafaatatau E ono mafai e le fanau laiti ona: faamasani ai i le faalogo ma le talanoa aafia i ni talatalanoaga faalemafaufau ao faia a latou taaloga aafia ai i ni talanoaga fetufaai faalogologo ma talanoa atu i nisi i auala e talafeagai ai faaaoga le gagana i ni autu eseese ao lagolagoina i ni fesoasoani pei o ata, faiaoga, faatinoga amataina ai ni talanoaga amata talatalanoaga toe faamatala ni mea na tutupu atinae ai le iloa o le gagana. faaaoga ni upu ma ni faaupuga e talafeagai ma tulaga o iai le tomai. Fautuaga mo ni Galuega e Talafeagai mo le Gagana Tautala Ao talanoa le fanau laiti ma i latou e iloa lelei le gagana, o le a faamasani ai latou i le faaaogaina o le k/g ma le t/n, faapea ma le faaaogaina o vaega o le tino i taimi o talanoaga. E ono auai le fanau laiti i vaega nei: taaloga latou te suesue ai i ni mea faitino eseese faapea ma mea taalo; taaloga faalemafaufau ma le faataitai i nisi e pei o le faia o tagamea; taaloga faatasi ma nisi fanau laiti ma e matutua; avanoa e faamasani ai le fetuutuunai, galulue faatasi, ma le iloa o auala e foia ai se faafitauli; avanoa e faamasani ai i valivaliga, tusitusiga ma musika; asiasiga e atinae ai le malamalama i le siosiomaga; faatinoga e mafaufau ai i ni mea o le a tutupu, o le faamatalaga o manatu, o le faaaogaina o le gagana i ni autu eseese, faapea ma le tuufaatasiga o le gagana vaaia, upu, ma le gagana tusitusi; 18
talanoaga faasamasamanoa ma isi fanau laiti ma e matutua e uiga i ni mataupu eseese; galuega e faaaogaina ai fagogo, tala, o masaniga faaleaganuu mo le amataina o ni talanoaga (papeti, taaloga faakoneseti, faapea ma faaaliga e aofia ai faasalalauga tala faatino i pepe meataalo); galuega o aso uma e faia i le aiga, lotu, faapotopotoga o tagata Samoa. Silasila i le Te Whàriki, mo nisi fautuaga. Gagana Tusitusi: Faitau ma le Tusitusi Alafua E tatau ona maua ni avanoa e le fanau laiti e: faamasani ai i le faitau ma le tusitusi auai ai i ni galuega e atinae ai le faitau ma le tusitusi amataina ai e i latou ona talanoa mai a o faamasani i tusitusiga atinae ai le iloa i tulaga o le faitau ma tusitusi. Fuafaatatau E ono mafai e le fanau laiti ona: faaaoga ni tusitusiga i le taimi o a latou taaloga faataitai ma le faataitaiga o taga a isi amanaiaina tusitusiga ma faia ni tala mai ata tusia ni poloaiga i taimi o faataitaiga o tusitusiga faia ni filifiliga e uiga i tala ma tusi faitau faia ni filifiliga e uiga i mea faaaogaina i tusitusiga faapea ma le faataatiaga o a latou tusitusiga faataitai fesili e uiga i amioga a i latou o loo aofia i ni tala fesili mo ni mea e tusitusia fesili ia faamalamalama uiga o upu amata ona talanoa faalauaitele i se tala faaaoga se tala poo se tusitusiga e amata ai talanoaga faaali mai ni o latou taofi e uiga i tusi sa faitauina poo le tusitusia iloa ma malamalama i tusitusiga o loo vaaia i le siosiomaga faaeseese ata mai mataitusi, mataitusi ma numera, mataitusi ma upu maitauina upu pe a vaaia faaalia le tau atinae o le mafai ona tusitusia o upu (e pei o latou igoa). 19
Fautuaga mo ni Galuega e Talafeagai mo le Gagana Tusitusi E ono mafai e le fanau laiti ona auai i: faatinoga e faataitai ma faamasani ai i tulaga o tusitusiga; galuega o aso uma e faaaoga ai tusitusiga (faia ma tagata matutua faatusa, ia tusia se lisi o mea faatau, faaopoopo i ai o latou igoa i se tusi e lafo, tusi o faamanuiaga mo aso fanau, ma le lauina o tusi mo uo ma aiga); gaoioiga faapitoa e pei o le faaaogaaga o tusi ma tusitusiga e faamalosia ai uiga o le faitau ma le tusitusi; faalogologo i tala o faitau ia i latou; talanoa e uiga i tusi, tala, faapea ma le malamalama i aga o le gagana tusitusi; faaaogaina o tala mai tusi faitau i faatinoga (faatusa, pei o taaloga i papeti, gaoioiga faakoneseti, ma mea vaaia); gaoioiga taua e faaaogaina ai le faitau ma le tusitusi i aiga, aulotu, ma faapotopotoga o Samoa. Silasila i le Te Whàriki, mo nisi fautuaga. Gagana Vaaia Alafua E tatau ona maua ni avanoa e le fanau laiti e: faataitai ai ona faaaogaina le gagana vaaia i taimi o taaloga aofia ai i ituaiga o faatinoga e faaaogaina ai alagaoa vaaia Fuafaatatau E ono mafai e le fanau ona: faaaoga le gagana vaaia ao faia a latou faataitaiga e faaaoga ai alagaoa vaaia amanaia faatinoga o le gagana vaaia ao faaaogaina i faataitaiga faia ni filifiliga i aga o le gagana vaaia amataina ai e i latou le faaaogaina faia se manatu i foliga o le gagana vaaia o le gagana vaaia i fesootaiga ma faia ni fesili ia malamalama ai i uiga o le isi gagana vaaia faia ni manatu i lo latou iloa poo le faaaogaina o le gagana vaaia atinae ai le tomai i le gagana vaaia. iloa ma talanoa atu i uiga o le gagana vaaia i lona siosiomaga faaaoga le gagana vaaia ao faia ni faatinoga faaleaganuu. 20
Fautuaga mo ni Galuega e Talafeagai mo le Gagana Vaaia E ono mafai e le fanau laiti ona auai i: faatinoga o loo faaaogaina ai le gagana vaaia e pei o taaloga o loo faamasani ai i lo latou siosiomaga, taaloga ma isi, taaloga faataitai; galuega o aso uma (ma e matutua) e manaomia ai le faaaogaina o le gagana vaaia (faatusa, e pei o le afifiina o meaalofa, faiga o ni teuteuga faatautau o ni ata, faaali atu o se siva, ma le fesoasoani i ni mea lalaga); gaoioiga e faafaigofie ai le malamalama i le gagana vaaia (faatusa, faitauina o ata ma faailoga faapea ma uiga, faaaliga ma le tali mai i gaoioiga faatino, e pei o le faatinoga o tala, ma tala faafagogo e auala atu i mea tau atisi, musika, ma siva); faatinoga e faaaogaina ai le gagana vaaia ma manaomia ai le fetuunai ma isi, galulue faatasi faapea, ma le foia o ni faafitauli; talanoaga i le faaaogaina o le gagana vaaia i ni faatinoga; faatinoga e talafeagai ma le aganuu o loo faaalia ai le gagana vaaia. Silasila i le Te Whàriki, mo nisi fautuaga. Aoaoga Faaleaganuu Alafua E tatau ona maua ni avanoa e le fanau laiti e: faamasani ai i tulaga o le aganuu ao faia a latou taaloga ma isi ma taaloga faataitai faalemafaufau auai i ni faatinoga faaleaganuu amataina ai e i latou ni tulaga faaleaganuu i fesootaiga ma nisi fanau laiti ma e matutua atinae ai le tomai i tu faaleaganuu. Fuafaatatau E tatau ona mafai e le fanau laiti ona: faaaoga mea o loo iai lo latou taua faaleaganuu i taimi o a latou taaloga maitau gaoioiga ma upu ao faia ni faatinoga faaleaganuu faaalia ia latou amioga ma upu tu ma aga faasamoa e talafeagai ma la latou tupulaga fai atu i nisi e tausisi i ni tulaga o le aganuu (faatusa, tulou, nofo i lalo, ma tautala) amata ni talanoaga e uiga i faatinoga faaleaganuu faaaoga taga ma le gagana e talafeagai i faatinoga o le aganuu. 21
Fautuaga mo ni Galuega e Talafeagai mo le Aoaoga Faaleaganuu E atinae le tomai o le fanau i le faasamoa ao aofia ai i galuega faaleaiga, aulotu, pitonuu, faapea, ma aoga amata. I totonu o aoga amata e ono mafai e le fanau laiti ona auai i mea nei: faataitaiga e faaaoga ai mea taua faaleaganuu (e pei o atigi figota, o fatu laau, laufala, afa, fala, ato, lavalava, laei o siva faaleatunuu, teuteuga, ma teuga); tulaga e aafia ai le fetufaaiga o le iloa faaleatunuu ao iai i taaloga faataitai ma nisi; faatinoga o le aganuu ma le atinaeina o le malamalama i le aganuu o faatinoina (faatusa, faalogologo i tala faaleatunuu, aoaoina o pese faaleatunuu, aofia i le faiga o le lotu, toonai, ma tapenapenaga mo le Lotu o Tamaiti); talanoaga faasamasamanoa ma nisi fanau laiti ma tagata matutua e uiga i faatinoga faaleaganuu; gaoioiga ma taaloga o loo faaaogaina ai masaniga faaleaganuu e amataina ai ni fagogo, taaloga, papeti, o le faiga o tala faatino, ma faaaliga tau faasalalauga; musika, siva ma galuega taulima e faaaogaina ai ni gaoioiga faasamoa. 22
Fautuaga mo ni Upu ma le Faaaogaina o Upu Upu O nisi nei o upu e ono faaaogaina e tamaiti i lenei vaega e ala mai ia latou gaoioiga poo taaloga i aso taitasi. Ao tuputupu lo latou iloa mai ia latou gaoioiga, e faapea foi ona faalauteleina la latou gagana. O faataitaiga o i lalo o loo iai ni nauna mo se mataupu, ma nisi o upu e faaaogaina soo i isi vaega o le gagana. O faataitaiga o upu e mafaia ona faaaogaina e le fanau i lenei vaega e aofia ai: o nauna o veape o upu e iloa ai foliga o soaveape upu e faamatala ai le nofoaga o ni mea o suinauna o numera igoa o mea e fai tino i le siosiomaga o tamaiti i aso uma, e iai mea o loo taua i tala ma televise (meaai, vaega o le tino, lavalava, tagata, meataalo, o mea e fai i aso uma, meaola, taavale, foliga), fale, faapea ma le gagana o taaloga i le tusitusi ma le faitau tusi tamoe, moe, savali, po, tietie, ta e, otioti, fufulu, aumai, ligi, solo, faitau, maulu, tago, vaai, pa, ave, sau lapoa/laitiiti, umi/puupuu, lautele/lauitiiti, mafiafia/ manifinifi, malo/vaivai, talatala/lamolemole, susu/mago, eleelea/mama gese/vave, luma/tua, totonu/fafo, luga/lalo i totonu, i luga, i lalo, i luma o au, o ia, o lana, o lau, o matou, o maua tasi, lua, tolu, fa, lima, ono, fitu, valu, iva, sefulu Faaaogaina o Upu O le atinaeina o le kalama a le fanau laiti e fotuai mai i le faaaogaina o le gagana Samoa i autu eseese ma le aofia ai i ituaiga talanoaga eseese. O faataitaiga o i lalo e faaalia ai le faaaogaaga eseese o le gagana e le fanau laiti i aoga amata: O faataitaiga o le faaaogaina e le fanau o le gagana i le vaega lenei e aofia ai: o faamatalaga o fesili ma tali o faatonuga faaalia o ni manao i upu faaaloalo Sa tatou o i le sami i le Aso Faraile. O le iputi lea a Tina. O lau ipu lea. O oe lea Ana. O au lea. E te fia ai keke? O le a le foliga lea? O le tafatolu. Aumai sau polo. Faamolemole vaai nei pau. 23
Ituaiga Gagana Tautala O ituaiga nei o gagana tautala e ono mafai ona iai. O faataitaiga o upu e mafaia ona faaaogaina e le fanau i lenei vaega e aofia ai: o talanoaga faataitai o talanoaga e fatu i le mafaufau o ni faaupuga ao faia le gaioiga amataina ma faaauau ni talanoaga faiga fagogo poo tala o talanoaga e uiga i aganuu fale o Iesu (ma faasino i le falesa i se tusi ata) solo, solo, solo (ma toe faisoo le upu e faamalosia ai se talosaga) Lea alu lea ua sau i luga i au paluni le ave i fafo ma ni manu. (ma fasolo ona mafaufauga i le mea o le a oo i ai le paluni) Aumai pipii vaai o au lea. (ao galue i le faapipiiina o ata) Vaai Leota, o lea ua alu faataamilomilo. (faasino i se fasi laupapa lae ua faapipii faatasi i le fao) Faapea. Tago oe e fai. Aumai se fasi laupapa ma se fao. Sa iai se alii malosi ma se tamaitai aulelei lava. Sa o i se malaga o se malaga e tupu ai se faalavelave. Sa latou vaai mamao atu i le ana lapoa lava Faafetai le Atua mo meaai. Amene. (o le tatalo faafetai) Faaaogaina o le Gagana O fanau laiti i lenei vaega e mafai ona atinae lo latou tomai i le gagana i itu nei. O faataitaiga o mea e mafai ona faia ma talanoaina e le fanau i lenei vaega, e aafai ai: fesootaiga e le faaaogaina ai ni upu faaaogaina ni upu taitasi e faaali atu ai uiga o ni manaoga faaaogaina o ni upu se lua pe tolu faia ni faamatalaga faaopoopo o le talanoa mai i mea e tele i se faaupuga faasino i mea e manao/le manao ai, lulu le ulu, toso le lima o e vaaia i latou, faaali mai ni mea faitino Lea. (faasino i le mea faitino) Vai. (fesili i se vai inu) Aumai. (fesili i se mea e manao ai ma faasino i ai le lima) Ioe, le elefane. Sa pau lau paluni i fafo. Ou te manao e fai le auala o lau taavale i poloka. 24
Fautuaga mo Iloiloga O loo avatu i lalo ni fautuaga i mafuaaga eseese e iloiloina ai galuega a le fanau i le aoga amata. Mafuaaga Auala e Faia ai Ia maitau, faamaumau ma manatunatu iloiloga e faamamafaina ai le maitauina o i ala o loo atinae ma faaaogaina ai le galuega faia, gagana Samoa i taimi o faatinoga ma tala tusitusia o mea sa maitauina, siosiomaga e masani ai o se tusi faamaumau ai ni mea sa tutupu, fua o le tomai i le faaaogaina o le gagana; o se faila o loo iai galuega a le fanau laiti (e pei o le gagana tautala ma le tusitusi, o tala faaafagogo ma le amata faitautusi, o ni faaaliga tau faasalalauga, o ni tusi o ata a le fanau laiti o loo aafia i ni gaoioiga faaleaganuu). Ia iloa ai le tulaga o iai le faaaogaina o le gagana ao lei ulufale le tamaitiiti i le aoga amata Ia iloa ai le fanau laiti o loo moomia faapitoa le atinae o la latou gagana talanoaga ma ulu o aoga ao faaulufaleina le fanau i le aoga. O nei talanoaga e mafai ona faia i le aiga, i se lio o tagata poo le aoga amata. faamaumauina o lo latou faaaogaina o le gagana; o ni fua o le atinae o le gagana; o ni talanoaga ma isi faiaoga ma le faia o ni faaiuga. Ia faamaumauina ma faia ni manatu fesiligia matua; e uiga i ituaiga fesoasoani e mafai ona fesiligia taitai o faalapotopotoga; maua mai i le aiga, faapea faa- suesuega e faia i se lio o tagata. potopotoga faasamoa mo le polokalame o le gagana Samoa Ia faaleleia atili le polokalame mo le gagana Samoa filifilia lea o vaega o le polokalame e iloiloina, e aofia ai ma galuega a le fanau ma lipoti o le iloiloina o le polokalame. Silasila i le Te Whàriki mo nisi fautuaga. 25
Taiala mo le Gagana Samoa i Niu Sila: Aoga O le auivi o le vaega o aoga e aafia ai: Alafua o vaega ia e aoaoina o loo maua i vaega uma. Fuafaatatau e aofia ai le faaaogaina o le gagana Samoa i tulaga eseese o aso taitasi faapea ma tulaga faapitoa. Faailoga vaaia o le tomai i le gagana o ni faailoga ia o le faalogo ma le tautala, faitau ma le tusitusi, gagana vaaia ma le aganuu e tau mai ai ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o vaega taitasi. Fautuaga mo le aoaoga o ala ia e faaaoga ma faamalosia ai le gagana Samoa i fesootaiga eseese. Fautuaga mo le aoaoga o le faasamoa o loo avatu ai mataupu o le aganuu ma tulaga o le faaaogaina o le gagana i faatinoga o le faasamoa. Fautuaga mo ni upu ma le faaaogaina o upu o loo faaalia ai le gagana ma le faigata e moomia i vaega taitasi pe a tagai lea i fuafaatatau ma faailoga o le tomai i vaega taitasi. Fautuaga mo le iloiloga o loo fautuaina ai le iloiloina o le tomai i fesootaiga e faaaogaina ai le gagana, e aofia ai iloiloga a le faiaoga, isi tamaiti ma le iloiloga a le tamaitiiti lava ia. 26
Vaega 1 O Alafua ma Sini o Galuega Fuafaatatau Alafua E tatau ona maua ni avanoa e i latou o loo aoina le gagana e: faatino ai galuega eseese i le faaaogaina o le gagana fefaasoaai mafaufauga i ni mea sa faia, ni faamatalaga, ma ni manatu totino fefaaaliai ai lagona ma uiga faaalia ai lona faasinomaga faatino ai amioga e talafeagai ai ma tu ma aga faasamoa faatino ai ma fetufaai e uiga i le gagana vaaia. Fuafaatatau E tatau ona mafai e i latou o loo aoina le gagana ona: faaaoga le gagana o aso uma e faafeiloai ai, faatofa, ma faafetai i tagata faaaoga upu faigofie mo fuainumera faaaoga upu faigofie e faailoa mai ai taimi ma nofoaga faaaoga upu e faailoa mai ai foliga, le lapoa, le mamafa, ma lanu faaigoa ni mea, maitau ni faatinoga, ma fai i ai ni faamatalaga pupuu faamatala puupuu ni mea na tutupu sa auai faapea ma ni mea tutupu faalemafaufau felafoai ni faamatalaga i ni mea moni mulimuli i faatonuga faigofie faaalia mai le au ai ma le le au ai fesili mo le toe faiga, faamalamalama, poo se fesoasoani faaalia mai se manao poo se mea e fia maua i ni upu faigofie faamatala puupuu mea e fiafia i ai faapea ma mea e le fiafia i ai faaaoga faaupuga fai soo i se faatoesega tau mai o latou igoa, tausaga, ma tuatusi faamatala o latou aiga amata faaaogaina le gagana faaaloalo (faatusa, faamolemole, faafetai, ma le malie lou loto) iloa tu, nofo ma isi aga e tatau ai i fesootaiga ma isi faatino ma fetufaai e uiga i le gagana vaaia matamata ma talanoa e uiga i le faaaogaina ma le le faaaogaina o upu i se gaoioiga auai i ni faatinoga faigofie faaleaganuu. 27