TEUTEU OU MANATU I LE MAMAELE AUNOA

Similar documents
Punaoa Fou mo Aoaoga a Faiaoga

FAAMALOSIA O LE AIGA. Tusi Taiala a le Faiaoga _890_StrengtheningFamily.indd 1

SAUNIUNIGA MO SE FAAIPOIPOGA E FAAVAVAU

TUSI LESONA 3 TAMAITAI TALAVOU

Tuipuipui o le HPV. Faamatalaga mo le tupulaga talavou ma o latou aiga. O se tuipuipui e fesoasoani e puipuia ai mai kanesa e mafua mai siama o le HPV

Ou uso e ma tuafafine pele, o

Ulutala o Lesona. Telefoni * Fax * Website: *

Ae lei maliu o ia mai le kanesa

Saolotoga. mai Petipetiga Lavelavea. Office of Problem Gambling. California Department of Alcohol & Drug Programs. Gambling Studies Program

Suesuega 8 Faamaumauga Faaopoopo

Ta iala mo tagata Pasefika o loo malaga mai e nofo mau in Niu Sila

O Tala o le Feagaiga Fou

Faasologa o Mataupu mo le Kuata 2

TAIALA mo le GAGANA SAMOA

O le a le Fiva Rumatika (Rheumatic Fever)?

34567NOVEMA2016 O MATAUPU MO SU ESU EGA MAI IA: TESEMA 26, 2016 IANUARI 29, 2017

Soifua Maloloina i Niu Sila

FAASOLOGA MATAUPU VASEGA MATUTUA FAAPITOA 2019 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA. Matagaluega A oa oga Kerisiano

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA. Matagaluega A oa oga Kerisiano

VASEGA MATUTUA FAAPITOA & AUTALAVOU LAITI 2016

1. O FEAU A LE FAAALIGA MO I TATOU

Fausiaina o Siona i le Taimi Nei, it. 4, 20 O LE EKALESIA A IESU KERISO O LE AU PAIA O ASO E GATA AI IULAI 2016

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA TUSI MO FAIA OGA O A OGA ASO SA & TUSI FAITAU ASO SA (IBRA) 2018

Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa UPU FOU. a le ALII. O le Tusi Paia mo se suiga. Kuata Fa. Oketopa ma Tesema TUSI FAITAU ASO

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

LAMEPA EFKAS TAULAGA O LE FIAFIA MA LE OLIOLI

AOAOGA A PERESITENE OLEEKALESIA HAROLD B. LEE

MALAMALAMA I LE NCEA

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

MATAUPU VASEGA LAITI 2017 O LE MALAMALAMA O LE OLA O LE MALAMALAMA NA ULUA I FAIA

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

LAMEPA EFKAS. Faifeau: Rev. Letalitonu Tagaloa, ma le faletua o Fuamoa Tagaloa.

LAMEPA EFKAS LAMEPA EFKAS

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA. Matagaluega A oa oga Kerisiano

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

VASEGA LAITI 2018 IA A OA O IA LE TAMA E TUSA MA ONA ALA

FAIGĀ-UO O ASO NEI - UO MA LE ATUA. Friendship in the digital age - Friends with God. (Saunia: Joshua Spanky Moore.)

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

Tofa Fetu utu una i: O se Meaalofa mai le Atua

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

TUSI MO MATAUPU AUTALAVOU

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

LAMEPA EFKAS AOGA ASO SA MA LONA TAUA. LOMIGA: Ianuari & Fepuari 2014

Fa atuatuaga Kerisiano ma Sauaga i totonu o Aiga

PUAPUAGA O LE KERISIANO. PUAPUAGA O LE KERISIANO (Passion - Christianity)

Itulau o Tusitusiga. O le Tusi lenei a. A u Tusitusiga. Issue date: Sept 2008 Review date: Sept 2010 Classification:

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

O LE SULU SAMOA EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

No rest for jet-lagged Rice: straight to practice

Pacific Science Inter-Congress Tahiti, 1-6 March Politics and Culture Section

Fono Fa aletausaga lona Lima FALE ULA O FATUA I UPU O LE GAGANA SAMOA. July 5 9, 2004 East-West Center, University of Hawai i

Warriors defense stop the Sharks in astounding victory TAFUNA IS NOW THE ONLY UNDEFEATED TEAM IN VARSITY COMPETITION 3-0-0

Top 10 elementary school compete in Just Play final competition

TENANCY ADDRESS: 160 Calders Road, RD 1, West Melton 7671 ORDER

Prisoners Aid & Rehabilitation Society of The Auckland District

Koleke Ōlelo Hawai i o Ka Haka Ula O Ke elikōlani NĀ HA AWINA KĀLĀ HELE KULANUI, LĀ PALENA PAU: 15 Apelila 2016

[2019] NZTT Whanganui , , , , , , ,

FOR SALE EXQUISITE FAMILY HOME. Bracken House, Cosher, Kilmuckridge, Co Wexford

UNIVERSITY CITY ENTERTAINMENT DISTRICT

65,000 members 68 Marae 33 Hapu

L A S COLINA S PL A Z A

RETAIL FOR LEASE 820 S. RAMPART BLVD. SUBJECT. presented by: ADAM MALAN Director

Montgomery Community College. Bid No , Part A. GERMANTOWN CAMPUS BIOSCIENCE EDUCATION CENTER, Phase 2 - Building Construction

41/2/9 Student Affairs Programs and Services General Correspondence, Box 1:

FOR SALE - NEW PRICE!

Recommended District Council Constituency Areas

V.1litnj I. Prepared by: Robert G. Guzaldo & Associates, Ltd North Northwest Highway Suite 300 Chicago, Illinois 60631

Recommended District Council Constituency Areas

French Scheme of Work (MFL2/Third Year) Studio 3 Module 1 vert (rouge for extra resources, vocabulary and grammar) 6 lessons per 2 week cycle

SECOND AMENDMENT OF AMENDED AND RESTATED DECLARATION OF COVENANTS, CONDITIONS AND RESTRICTIONS FOR ROYAL OAKS COURT. I. Definitions. II.

Seco Tools AB ISO 9001:2015. The management system is applicable to: This is to certify that the management system of:

COpy APPUCATION FOR CONSENT

Search by Parcel Number

Protected Road Zoning Plan Trans Canada Highway Channel-Port aux Basques to Corner Brook ( ) AMENDMENT No. 2, 2012 Pinchgut Lake Codroy Valley

Selection Method for Shaw College Student Hostel Places 2016/2017 (Final Version)

NEW STANDARDS IN ADVERTISING. What California REALTORS Need to Know

I [E1. . 'vr7 ilv1 i. i _. shill NORTHEAST CORNER EAST VILLAGE - I'I g iliiiiiii ull lull. WELLS VILLAGE PLACE 62((0(6,62 ,0'"!

Recommended District Council Constituency Areas

Gross Floor Area of HOS Flat by Phase / Estate

ANDRADE MOREiTlN HOUSE RR. Itamarnbuca, Ubatuba, SE Brazil Design: 2006 Construction: Phoror YOS~,O F. J"ui,,ru>' n** i iin

Meeting Architecture. Maarten Vanneste, CMM

Multi Tenant Office investment. Drive Idaho Falls, ID. Property. Location

M U S H R O O M F A R M

PENNS CHAPEL Su M Tu W

BOZEMAN CITY (SINGLE FAMILY) Su M Tu W Th F Sa

3. Proof of Publication and Waive the Reading of the Legal Advertisement.

1

Fields Corner Branch Library

FLOCKE & AVOYER COMMERCIAL REAL ESTATE

889 Tahoe Boulevard, Incline Village, NV

Selection Method for Shaw College Student Hostel Places 2017/2018 (First Draft)

Institute and Sikorsk Copyright: The Polish Institute and Sikorski Museum (London)

S.F. Service Points Update Notice

RETAIL FOR LEASE 820 S. RAMPART BLVD. SUBJECT. presented by: ADAM MALAN Director

206 high house. Cary, NC office building for lease

Yarmouth County Registry of Deeds

About the Lie tu vos Vals čiai se ries

OLIVOS REAL de La Quinta

Transcription:

TEUTEU OU MANATU I LE MAMAELE AUNOA

FAASINO AUTU Folasaga........................ 1 Faatumuina Lou Olaga i le Malamalama........... 2 Aloese ma Tetee Atu i le Pouliuli...... 3 Sailia o le Malosi e Lafoai ai le Agasala. 5 Fesoasoani Atu i Isi............... 10 I Le Malosi o le Alii............... 12 O Punaoa Faaopoopo............. 13 Lolomiina e le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai 2006 Intellectual Reserve, Inc. Ua taofia aia tatau uma Lolomi i le Iunaite Setete o Amerika Faamaonia le faaperetania: 1/06 Faamaonia le faaliliuga: 1/06 Faaliliuga o le Let Virtue Garnish Thy Thoughts Samoan

FOLASAGA O le faaipoipoga i le va o le tane ma le ava o le totonugalemu lea o le fuafuaga o le fiafia a lo tatou Tama Faalelagi. O uiga fesootai faaletino o se vaega paia lea o le faaipoipoga. E maua ai avanoa e fananau mai ai fanau i aiga, ma vavalalata atili ai ulugalii i o latou soifuaga. O lo o taumafai le tiapolo e taofia le fuafuaga o le fiafia a le Alii e ala lea i le faapea mai o uiga fesootai faaletino ua na o se mea e faamalie ai manaoga faaletagata. O ponokalafi (tusi ma ata mataga) ua faatupulaia lenei uiga faataumaoi ma le manatu faapito. E faailoa mai pe faamatalaina e ponokalafi le tino o le tagata po o amioga feusuai i se auala e faaosofia ai lagona feusuai. E mafai ona maua i tusitusiga (e aofia ai ma tusi faitau e faatatau i le alofa), ata pu e, ata tifaga, ata o le komepiuta, taaloga vitio, talanoaga i le initoneti, talanoaga mataga i telefoni, musika, ma isi lava faasalalauga. O se meafaigaluega a le tiapolo. A o e aoao ma ola ai i le talalelei a Iesu Keriso i lou olaga, e mafai ona e tetee atu i le tiapolo. Afai e te teuteuina ou manatu i le mama e le aunoa (MFF 121:45), o le a faatupuina lou malamalama, malosi, ma le mana. O le a e maua Ona foliga i ou mata ma fanauina faaleagaga ia te Ia (Alema 5:14). 1

FAATUMUINA LOU OLAGA I LE MALAMALAMA Ua folafola mai e le Faaola o Iesu Keriso ia i latou o e mulimuli ia te Ia: O le a faatumuina o outou tino atoatoa i le malamalama, o le a leai foi se pouliuli ia te outou (MFF 88:67; tagai foi i le 3 Nifae 13:22 23). Ia faatumuina o outou olaga i le upumoni, amiotonu, filemu, ma le faatuatua. A o faatumuina o outou olaga i mea lelei, o le a leai se avanoa mo ponokalafi ma isi faapogai o le pouliuli faaleagaga. Na matauina e Elder Robert D. Hales o le Korama a le Toasefululua: E le mafai e le malamalama ma le pouliuli ona iai i se nofoaga e tasi i se taimi e tasi. E ufitia e le malamalama le pouliuli. A i ai le malamalama, o le a faatoilaloina le pouliuli ma aveesea loa. O le mea sili ona taua, e le mafai e le pouliuli ona manumalo i le malamalama seia vagana ua faaitiitia le malamalama pe mou ese (i le Conference Report, Aperila. 2002, 80 81; po o le Liahona, Me 2002, 70). E te faatumuina lou olaga i le malamalama pe a e tatalo ma suesue i tusitusiga paia ma le agaga atoa, saili ina ia iloa, malamalama, ma mulimuli i le Alii. O le a e iloa o afioga a le Atua e sili lona aoga ia te oe nai lo se isi lava mea (Alema 31:5). O le malamalama i mataupu faavae moni o le a fesoasoani ia te oe e suia ou lagona ma amioga. O le auai i sauniga a le Ekalesia ma taumafa i le faamanatuga, tausia i le paia o le Aso Sapati, anapogi, ma le totogiina o le sefuluai o le a fesoasoani ia te oe e tuusaoloto ai oe mai le pouliuli o le lalolagi (MFF 59:9). O musika talafeagai ma ata e faatupulaia ai lagona talafeagai, o le a aumai ai le Agaga i lou olaga. 2

O tapuaiga ma le auauna e le aunoa i le malumalu o le a faamalosi ai foi oe. Na saunoa ia Peresetene Gordon B. Hinckley i aafiaga mausali mai le auai i le malumalu. Ia fai ma masani le alu i le maota o le Alii. E leai se isi auala sili e mautinoa ai le ola e tatau ai nai lo le auai atu i le malumalu. O le a aveesea ai le matautia o ponokalafi (i le Conference Report, Aperila 2005, 109; po o le Liahona, Me 2005, 102). A e faalatalata atu i le Alii, o le a faifai malie ona avea au amioga ma lou lava natura e faapei o Keriso. O le liliu faamaoni atu i le talalelei a Iesu Keriso, o le a e aoaoina ai e leai se manatu e toe fai le amio leaga, a e fai pea lava le amio lelei (Mosaea 5:2). ALOESE MA TETEE ATU I LE POULIULI E faapei ona o le a faatumuina e nisi o aafiaga lou agaga i le malamalama, e faapena foi ona aumaia e isi aafiaga le pouliuli. O lenei pouliuli e masani ona faifai malie mai, toetoe lava ina a e le iloa, pe afai e te le mataala. E mafai ona faatama iaina e ponokalafi. O le matamata i ai o le a aveesea mai ai le mafutaga ma le Agaga Paia. O le a faapogisaina lou mafaufau. O le a faavaivaiina ai ma iu ai lava ina malepelepe faaipoipoga ma le olaga faaleaiga. O i latou e

fiafia i ai o le a le pine ae lagonaina le faaesea, ua le agavaa, ma le le taliaina e le Atua, ia i latou lava, ma isi. Ua latou manatu ifo mo i latou lava ma ua faaitiitia le gafatia e olioli ai i fegalegaleaiga lelei ma le amiotonu ma isi. Ua latou soona faaalu taimi taua ma tupe, ua le amanaiaina lo latou tulaga i le Ekalesia, ma faaitiitia ai lo latou gafatia e auauna ai i isi. O nisi o tusitusiga e le patino i ponokalafi e mafai lava foi ona faatumuina ai lou olaga i le pouliuli ma aveesea mai ai ia te oe le malosi faaleagaga. O polokalama i le televise, ata, ata tifaga, pese, ma tusi latou te masani ona faauigaina le ola le mama ma amioga mataga o ni mea lava ua masani ai, faatosina ma malie. Ia lafoai soo se mea na te aveesea le Agaga Paia mai lou olaga. O gaioiga lelei o le a fesoasoani ia te oe ma lou aiga e fesootai vavalalata ai le tasi i le isi faapea ma le Alii. Ia faatapulaa le taimi e te matamata ai i le televise, taalo i taaloga vitio, ma le faaaogaina o le komepiuta mo mea faafiafia. Ia faatulaga lelei taimi e te faaaluina i nei gaoioiga, e faapei o le faatagaina o le faaaogaina o le initoneti mo na o faamoemoega faapitoa lava. A o e fuafuaina ni mea e tatau ona i ai i lou olaga, ia fesili faapenei: Pe na te aumaia le Agaga Paia? Pe ou te maua ai se lagona faamalamalamaina ma le faagaeetia? Pe o ogatusa ma tulaga o le talalelei? (Faatusatusa ma le Mataupu Faavae o le Faatuatua 13) Pe o faapefea ona faatauaina le ola mama, legavia, ma aiga? O i latou o lo o faalauiloaina ponokalafi, e malolosi i lo latou sailia o ni tagata fou e faaaogaina nei mea, aemaise lava i luga o le Initoneti. Latou te faaaogaina pea lava pea ia uiga taufaasese. O nisi o taimi e te vaai ai i ponokalafi ae te le i faamoemoeina. Afai e tupu lenei mea ia te oe, ia vave ona e alu ese mai ai. Ia tetee atu i lenei pogisa. Aua nei avea lena mea ma se vaega o lou olaga. Aua nei e ola ai. E mafai ona e filifili e pulea ma toe faatonutonu ou mafaufauga. 4

SAILIA O LE MALOSI E LAFOAI AI LE AGASALA Afai ua aafia oe i ponokalafi i so o se tulaga, e te mafai ona tuu. Ua ia te oe le saolotoga e filifili ai ou manatu ma gaoioiga. Atonu sa taitai sese oe e le tiapolo i le taimi ua te a, ae ua ia te oe le filifiliga faaiu. E mafai ona toe maua le malosiaga o le Agaga i lou olaga. Ina ia faia lena mea, o le mea aupito sili e te manaomia i lo mea uma, o lou iloa lea e alofa lou Togiola ia te oe. E ia te Ia le mana e fesoasoani ai ia te oe. Na maliu o Ia e totogi ai agasala a i latou uma e salamo ma mulimuli atu ia te Ia. E mafai ona e faalagolago i le mana o Lana Togiola mo le faamoemoe ma le malosi pe a e salamo. Ia manatua upu a le Aposetolo o Paulo: Ou te mafaia mea uma lava i le faamalosi mai o Keriso ia te au (Filipi 4:13). Faamoemoe Afai na e taumafai e tuu le ponokalafi ae le i mafai, atonu e te lagona le lotovaivai. O le a taumafai Satani e faaaoga lou lotovaivai e auala lea i lona taumafai e faaosooso oe faapea e le mafai ona e tuua, pe e le aoga foi le Togiola ia te oe. O pepelo na mea. O le taulaga togiola a Iesu Keriso, e mafai ai ona e salamo ma suia. Ua folafola mai e le Alii e ui lava e pei o ofu mumu a outou agasala, e sisina ia e pei o le kiona (Isaia 1:18). Taliaina o le matafaioi e tali atu ai ma le iloa o le alofaga ina ia ta uamiotonuina ai E faia e tagata alofaga ina ia ta uamiotonuina ai le agasala e ala lea i lo latou faapea ifo ia te i latou lava, E le o afaina ai se tasi, E na o ni nai taimi ou te faia ai, po o le O le taimi mulimuli lenei. 5

Afai ua loloto lou aafiaga i ponokalafi, e ao ona e manatua le mea moni e uiga ia te oe lava ma au gaoioiga. Saili i le Alii e ala i le tatalo, o le a fesoasoani o Ia ia te oe e suesue ma le faamaoni i lau amio, ma iloa lelei ai oe ma au alofaga e ta uamiotonuina ai. A e iloa le upumoni, e tuu saoloto foi oe e le upumoni (Ioane 8:32). Ia manatua o oe o le atalii/afafine o le Atua. E ala i le Togiola, ua ia te oe le mana e avea ai faapei o Ia. O le a e le maua lava le fiafia i le agasala. O so o se aafiaga lava i mea tau ponokalafi e faatamaia ai lou faaleagaga. Aua e te soso atu i le matautia o le taunuuga o le agasala. Salamo ma le Togiola O le ki e lafoaia ai ponokalafi o lo o i ai lea i le salamo ma le Togiola a Iesu Keriso. O le salamo e maua ai le malosi ma uiga fou e faatatau i le Atua, i le tagata lava ia, ma le olaga lautele. O le malosi lenei, e mafai ona e fulitua ese ai mai le leaga. E mafai ona e faaogatasia lou loto ma lou faamoemoe ma le fuafuaga a le Atua mo oe. Amata i se tatalo faatauanau, ma sailia se fesoasoani ma le lotomaulalo. O le a faateleina e lou Tama oi le Lagi lou naunautaiga ma le malosi pe a e saili atu ma le agaga atoa, faatasi ai ma se tautinoga mausali ia sui. O le a fesoasoani tusitusiga paia ia te oe e te malamalama ai i le mana ma le alofa o le Atua. O le a faateleina lou faatuatua i Lona mana e faamalosi ia te oe ma tuusaolotoina oe mai lenei pologa. A e lafoai i au agasala ma usitaia poloaiga a le Atua, o le a toe foi mai le mana o le Agaga i lou olaga. E lua aafiaga malolosi o le Togiola a Iesu Keriso: e faamamaina ai oe mai au agasala, ma faamalosi ai foi ia te oe. Na faamatala mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a le Toasefululua: Pe a uma ona uia e se tagata le faagasologa e tula i mai ai le tulaga lea e ta ua i tusitusiga paia o le loto nutimomoia ma le loto salamo, e tele mea e faia e le Faaola i lo le na ona faamama o lena tagata mai agasala. Na te tuuina atu foi ia te ia se malosi fou. O lena malosi fou tatou te maua mai i le Faaola, e taua mo i tatou e iloa ai le faamoemoega o le faamamaina mai agasala, o le toe foi 7

atu lea i lo tatou Tama Faalelagi. Ina ia faatagaina e ulufale atu i Lona afioaga, e tatau ona sili atu i lo le na ona tatou mama. E tatau foi ona sui i tatou mai se tagata vaivai ma le agasala, e avea ma se tagata ua malosi faaleagaga ina ia mafai ai ona mau i le afioaga o le Atua. E tatau ia i tatou, e pei ona fai mai le mau, [ona avea] ma tagata amiotonu ona o le togiola a Keriso le Alii (Mosaea 3:19). O le uiga lenei o le mau pe a faamatalaina, o le tagata ua salamo i ana agasala, o ia lea na te lafoa ia (tagai MFF 58:34). O le lafoa ia o agasala e sili atu i le na ona faia o se faaiuga faapea e le toe faia. O le lafoa i e aofia ai se suiga taua ( Sins, Crimes, and Atonement, o se lauga na faia i le au pulega a le CES, Feb. 7, 1992, 12). Ta uta u Atu le Agasala O le salamo e aofia ai le ta uta u atu o lau agasala i le Alii. O le a ia alofa mutimutivale ia i latou ua ta uta u atu a latou agasala ma le lotomaulalo (MFF 61:2; Mosaea 26:29). O agasala matuia e manaomia ai le ta uta u atu i le sui o le Alii i le Ekalesia (o le tele o taimi o le epikopo). O le aafia i ponokalafi e aunoa ma le faamoemoeina e le manaomia ai le ta - uta u atu i lou epikopo. Ae peitai, afai ua e faamoemoe e saili atu i ponokalafi ma saga fai ai lava lou faaloloto pe faia alofaga e ta uamiotonu ai lona faaaogaina, e ao ona e talanoaina lenei mataupu ma lou epikopo. 8 Fesoasoani mai lou epikopo E popole lou epikopo i lou soifua faaleagaga. E fia fesoasoani o ia ia te oe. Atonu e te faatautau e faailoa atu lou faafitauli i ponokalafi ia te ia. Atonu o le a e matamuli pe faaletonu foi i le mea o le a tupu. Aua nei avea lou atuatuvale ma mea e taofia ai oe mai faamanuiaga o le salamo. O le Agaga Paia, e mafai ai e

lou epikopo ona malamalama i ou popolega, ma o le a ia fesoasoani ia te oe ina ia e salamo. E mafai ona avea o ia ma se uo sili. Ia e faamaoni i lou epikopo. Aua e te nanaina pe ta u faalaitiiti lau agasala. O lou faamaoni o le a fesoasoani ia te ia e malamalama ai i le tele ma le matuia o lau solitulafono. O le a ia le faalauaiteleina la oulua talanoaga. Motusia le taamilosaga o le aafiaga loloto O le loloto o le aafiaga i ponokalafi e masani ona oo mai i se taamilosaga faifai pea. Afai o lo o aafia ai oe i lenei taamilosaga, atonu o lo o e ola ai i ni manatu le talafeagai, o ni vaaiga, ma ata e faamalie ai lou lå fiafia, nofonofo toatasi, fiailoa, fenumia i, lotovaivai, po o se feeseeseaiga. Ona e tuu ai lea o oe lava i tulaga e tata i atu ai oe i ponokalafi. Mulimuli ane, atonu o le a e lagona le lotovaivai ona toe fai foi lea o le taamilosaga. E mafai ona motusia lenei faataamilosaga e ala lea i le iloa ma faafoe ulua i lagona ma taga na tata i atu ai oe i ponokalafi. Ia e malamalama i mamanu o au amioga ma au faamatalaga alo, ma alofaga ina ia ta uamiotonuina ai. O le vave ona suia o ou manatu leaga o le vave foi lea ona teena o faatinoga e mulimuli mai ai. O vaifofo sili lava, o fofo ia e te saunia a o e talanoa atu i le Alii, ae e mafai ona fesoasoani fautuaga nei: Anapogi ma tatalo mo se fesoasoani Vaai ia iloa gaoioiga lelei e faaaoga i ai lou taimi, e pei o le suesue i tusitusiga paia, faamalositino, po o le talanoa ma se tasi o le aiga po o se uo. Ia sui lou siosiomaga. Ia faatumu lou siosiomaga i ni ata, musika, ma tusi e musuia ai lagona lelei ma le faagaeetia. Ia aloese mai faasalalauga, tagata, po o nofoaga sa faaosoosoina ai oe muamua. Mafaufau e momotu le fesootaiga ma le Initoneti po o le televise. Aoao auala lelei ma le aoga e tali atu ai i feeseeseaiga, lå fiafia, ma isi lagona lå lelei. 9

Ta u atu ma saili se fesoasoani mai se matua, se toalua, po o se tasi tagata faatuatuaina o le aiga. O lou naunau e fai se suiga e tatau ona matua malosi ia sili atu lona malosi nai lo lou naunau mo ponokalafi. Manatunatu loloto i ou faanaunauga sili ona taua mo lou olaga ma le olaga o lou aiga, ma taulai atu i le ausiaina o le lelei ae le o le ola ai i au tauiviga ma ponokalafi. Na aoao e Iesu Keriso ona soo, O le lamepa o le tino o mata ia: pe afai foi e lelei ou mata, e malamalama uma ai lou tino (Mataio 6:22). O le tele o le faatumuina o lou olaga i manatu ma gaoioiga lelei, o le laitiiti foi lena o lou gauai atu i le leaga. O le i ai o fesoasoaniga faapolofesa E i ai nisi tagata atonu e manaomia se fesoasoaniga faaopoopo ina ia lafoa i ai ponokalafi. O le fai ma vais, o nisi taimi e avea ai ma uiga vaaia o nisi faafitauli. E ono auina atu oe e lou epikopo i se faufautua polofesa e fesoasoani ia te oe. E sili ona e sailia se faufautua e i ai sona malamalamaaga lelei i mataupu faavae o le talalelei. FESOASOANI ATU I ISI Afai ua e iloa se tasi o le aiga po o se uo ua aafia i ponokalafi, atonu o le a e lagona le lotovaivai, faalataina, pe le fiafia foi. I taimi o faigata faapenei, e te maua le malosi pe a e talanoa i lou epikopo. E mafai foi ona e talosaga atu mo se faamanuiaga faaleperisitua mai se tagata agavaa o loo umia le perisitua. E le tatau ona e tuua ia fua lava oe i amioga a isi. E i ai lava i le tagata ia le pule i ana lava amioga. E mafai ona e fesoasoani i lau uo po o se tasi o lou aiga a o faaopoopoina pea lou malosi faaleagaga. O le a siitia oe e le malamalama o le talalelei, ma faia mea uma e faate a ese ai le pogisa i olaga o i latou e te alofa i ai. A o e sailia le mafutaga ma le Agaga, o le a taitaiina oe e le Alii. Saili mo Lana fesoasoani e ala i le 10

tatalo, suesue i tusitusiga paia, ma le auai atu i le malumalu. O le a fesoasoani foi mataupu faavae o lo o mulimuli mai, a o e fesootai atu i lau uo po o se tasi o lou aiga. Faalogo ma le toto a. Aua le tali atu ma le te i po o le ita. Aua nei vavevave i le tuuina atu o se fautuaga. Talanoa ma le tagata i se auala o le alofa ma le le faalauaiteleina. Ia agalelei ma alofa, ae aua ne i talia pe auai foi i ni uiga e le talafeagai. Aloese mai le faitio po o le pule malosi. E ono le talanoa atu lau uo po o se tasi o lou aiga i ona faafitauli pe a e tali atu i le faitio ma le saua. O le faitio e ono nana ai e nisi ia faafitauli nai lo le sailia o se fesoasoani. Lagolago taumafaiga e salamo ai. Ta u atu lou faatuatuaina o lau uo po o se tasi o lou aiga. Tatalo mo ia. Fesoasoani ia te ia ina ia maua mai e ia se tali e foia ai le faafitauli, e aofia ai ma ni fuafuaga faapitoa e taofia ai ponokalafi ma ia salamo ai. Faamalosiau atu ia te ia e talanoa i le epikopo. Faamalo atu i ai mo malosiaga faapitoa ma uiga lelei. Talanoa faatasi mo ni auala e aveesea ai faaosoosoga. Aoao ina ia faamagalo atu. Afai e talanoa lau uo po o se tasi o lou aiga i le epikopo ma e lei faia e le epikopo 13

se faasalaga e faigofie ona vaaia, e te ono maua se lagona faapea e lei taulimaina ma le manatu mamafa le faafitauli. Ia e iloa o le epikopo e faalagolago i le Agaga e faailoa mai le fesoasoaniga sili mo tagata taitasi. I LE MALOSI O LE ALII Sa aoao atu e le Aposetolo o Paulo ia tagata o Efeso i le ala e puipuia ai i latou mai le leaga. Ia oofu outou i ofutau atoatoa mai le Atua, na ia tusi mai ai, ina ia outou mafaia ona tetee atu i togafitiga a le tiapolo. Aua tatou te le tau ma tagata, ao alii sili, ma faipule, ma alii o le pouliuli o lenei lalolagi (Efeso 6: 11 12). A e ofu i le ofutau atoatoa mai le Atua, o le a e puipuia oe lava ma faamalolosia i latou e te alofa i ai. Ia manatu i le faataitaiga a Sa Nifae, o e sa osofaia pea e fili malolosi. O taimi uma lava e tau ai Sa Nifae i le malosi o le Alii, latou te manumalo (Mamona 1:14; Mosaea 9:17; 10:10). A e faalagolago i le malosi o le Alii, e ala mai lana Togiola, e mafai foi ona e manumalo. O le a e maua le filemu, saogalemu, ma le fiafia ona o le mausali o le faavae i le talalelei a Iesu Keriso. 14

PUNAOA FAAOPOOPO O le leaga o ponokalafi 2 Timoteo 3; 2 Nifae 26:22 Gordon B. Hinckley, Ua Feagai i Tatou ma se Mala Matautia, i le Conference Report, Oke. 2004, 63 67; po o le Liahona, Nov. 2004, 59 62 Thomas S. Monson, O Le Faitau i Tusi Leaga Le Ala Matautia, i le Conference Report, Oke. 1979, 95 98; po o le Liahona, Me 1980, 93 96 Dallin H. Oaks, O Ponokalafi [Tusi ma Ata Mataga], i le Conference Report, Ape. 2005, 91 95; po o le Liahona, Me 2005, 87 90 O le paia o le tino ma sootaga patino faaletino Kenese 1:26 27; Salamo 8:3 5; 1 Korinito 3:16 17; Alema 39:1 5; MFF 42:22; 88:15 Jeffrey R. Holland, O Le Mama o le Tagata Lava Ia, i le Conference Report, Oke. 1998, 98 102; po o le Liahona, Ian. 1999, 89 92 Russell M. Nelson, O Tatou o Fanau a le Atua, i le Conference Report, Oke. 1998, 110 14; po o le Liahona, Ian. 1999, 101 03 O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, Liahona, Iuni 1996, 10 11 Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei (2004), Legavia, 87 92 Salamo ma le Togiola Mataio 11:28; Luka 15:7; Ioane 3:16; 2 Nifae 2; 9; Alema 5; 7; 22:1 27; 34:32 33; 36; 39; 3 Nifae 27; MFF 18:13; 19:16 19 13

James E. Faust, O Le Togiola: O Lo Tatou Faamoemoega Sili, i le Conference Report, Oke. 2001, 19 23; po o le Liahona, Ian. 2002, 19 22 Boyd K. Packer, O Le Pai mai o le Aao o le Matai, i le Conference Report, Ape. 2001, 27 30; po o le Liahona, Iulai 2001, 25 28 Richard G. Scott, O Le Ala i le Filemu ma le Olioli, i le Conference Report, Oke. 2000, 31 34; po o le Liahona, Ian. 2001, 31 33 Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei (2004), Togiola a Iesu Keriso, 180 87; Faamoemoe, 52 53; Salamo, 146 50 Faatoilaloina o ta a iga faalelalolagi Roma 13:12 14; 2 Timoteo 3; 2 Nifae 4:31; Moronae 7:12 19; MFF 11:12; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:13 M. Russell Ballard, Ia Lagonaina o Tatou Leo, i le Conference Report, Oke. 2003, 14 18; po o le Liahona, Nov. 2003, 16 19 James E. Faust, O Le Mana o le Loto Pulea, i le Conference Report, Ape. 2000, 54 58; po o le Liahona, Iulai 2000, 52 55 Gordon B. Hinckley, Ia Mama Outou, i le Conference Report, Ape. 1996, 65 71; po o le Liahona, Iulai 1996, 55 58 Dallin H. Oaks, Aua Ne i Faaseseina, i le Conference Report, Oke. 2004, 46 49; po o le Liahona, Nov. 2004, 43 46 Boyd K. Packer, Inspiring Music Worthy Thoughts, i le Conference Report, Oke. 1973, 24 25; po o le Ensign, Jan. 1974, 25 28 Mo Le Malosi o le Autalavou (2001), Faafiafiaga ma Ala o Faasalalauga, 17 19 Tagai foi www.combatingpornography.lds.org 14

SAMOAN 4 02004 60890 7 00460 890