TEUTEU OU MANATU I LE MAMAELE AUNOA
FAASINO AUTU Folasaga........................ 1 Faatumuina Lou Olaga i le Malamalama........... 2 Aloese ma Tetee Atu i le Pouliuli...... 3 Sailia o le Malosi e Lafoai ai le Agasala. 5 Fesoasoani Atu i Isi............... 10 I Le Malosi o le Alii............... 12 O Punaoa Faaopoopo............. 13 Lolomiina e le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai 2006 Intellectual Reserve, Inc. Ua taofia aia tatau uma Lolomi i le Iunaite Setete o Amerika Faamaonia le faaperetania: 1/06 Faamaonia le faaliliuga: 1/06 Faaliliuga o le Let Virtue Garnish Thy Thoughts Samoan
FOLASAGA O le faaipoipoga i le va o le tane ma le ava o le totonugalemu lea o le fuafuaga o le fiafia a lo tatou Tama Faalelagi. O uiga fesootai faaletino o se vaega paia lea o le faaipoipoga. E maua ai avanoa e fananau mai ai fanau i aiga, ma vavalalata atili ai ulugalii i o latou soifuaga. O lo o taumafai le tiapolo e taofia le fuafuaga o le fiafia a le Alii e ala lea i le faapea mai o uiga fesootai faaletino ua na o se mea e faamalie ai manaoga faaletagata. O ponokalafi (tusi ma ata mataga) ua faatupulaia lenei uiga faataumaoi ma le manatu faapito. E faailoa mai pe faamatalaina e ponokalafi le tino o le tagata po o amioga feusuai i se auala e faaosofia ai lagona feusuai. E mafai ona maua i tusitusiga (e aofia ai ma tusi faitau e faatatau i le alofa), ata pu e, ata tifaga, ata o le komepiuta, taaloga vitio, talanoaga i le initoneti, talanoaga mataga i telefoni, musika, ma isi lava faasalalauga. O se meafaigaluega a le tiapolo. A o e aoao ma ola ai i le talalelei a Iesu Keriso i lou olaga, e mafai ona e tetee atu i le tiapolo. Afai e te teuteuina ou manatu i le mama e le aunoa (MFF 121:45), o le a faatupuina lou malamalama, malosi, ma le mana. O le a e maua Ona foliga i ou mata ma fanauina faaleagaga ia te Ia (Alema 5:14). 1
FAATUMUINA LOU OLAGA I LE MALAMALAMA Ua folafola mai e le Faaola o Iesu Keriso ia i latou o e mulimuli ia te Ia: O le a faatumuina o outou tino atoatoa i le malamalama, o le a leai foi se pouliuli ia te outou (MFF 88:67; tagai foi i le 3 Nifae 13:22 23). Ia faatumuina o outou olaga i le upumoni, amiotonu, filemu, ma le faatuatua. A o faatumuina o outou olaga i mea lelei, o le a leai se avanoa mo ponokalafi ma isi faapogai o le pouliuli faaleagaga. Na matauina e Elder Robert D. Hales o le Korama a le Toasefululua: E le mafai e le malamalama ma le pouliuli ona iai i se nofoaga e tasi i se taimi e tasi. E ufitia e le malamalama le pouliuli. A i ai le malamalama, o le a faatoilaloina le pouliuli ma aveesea loa. O le mea sili ona taua, e le mafai e le pouliuli ona manumalo i le malamalama seia vagana ua faaitiitia le malamalama pe mou ese (i le Conference Report, Aperila. 2002, 80 81; po o le Liahona, Me 2002, 70). E te faatumuina lou olaga i le malamalama pe a e tatalo ma suesue i tusitusiga paia ma le agaga atoa, saili ina ia iloa, malamalama, ma mulimuli i le Alii. O le a e iloa o afioga a le Atua e sili lona aoga ia te oe nai lo se isi lava mea (Alema 31:5). O le malamalama i mataupu faavae moni o le a fesoasoani ia te oe e suia ou lagona ma amioga. O le auai i sauniga a le Ekalesia ma taumafa i le faamanatuga, tausia i le paia o le Aso Sapati, anapogi, ma le totogiina o le sefuluai o le a fesoasoani ia te oe e tuusaoloto ai oe mai le pouliuli o le lalolagi (MFF 59:9). O musika talafeagai ma ata e faatupulaia ai lagona talafeagai, o le a aumai ai le Agaga i lou olaga. 2
O tapuaiga ma le auauna e le aunoa i le malumalu o le a faamalosi ai foi oe. Na saunoa ia Peresetene Gordon B. Hinckley i aafiaga mausali mai le auai i le malumalu. Ia fai ma masani le alu i le maota o le Alii. E leai se isi auala sili e mautinoa ai le ola e tatau ai nai lo le auai atu i le malumalu. O le a aveesea ai le matautia o ponokalafi (i le Conference Report, Aperila 2005, 109; po o le Liahona, Me 2005, 102). A e faalatalata atu i le Alii, o le a faifai malie ona avea au amioga ma lou lava natura e faapei o Keriso. O le liliu faamaoni atu i le talalelei a Iesu Keriso, o le a e aoaoina ai e leai se manatu e toe fai le amio leaga, a e fai pea lava le amio lelei (Mosaea 5:2). ALOESE MA TETEE ATU I LE POULIULI E faapei ona o le a faatumuina e nisi o aafiaga lou agaga i le malamalama, e faapena foi ona aumaia e isi aafiaga le pouliuli. O lenei pouliuli e masani ona faifai malie mai, toetoe lava ina a e le iloa, pe afai e te le mataala. E mafai ona faatama iaina e ponokalafi. O le matamata i ai o le a aveesea mai ai le mafutaga ma le Agaga Paia. O le a faapogisaina lou mafaufau. O le a faavaivaiina ai ma iu ai lava ina malepelepe faaipoipoga ma le olaga faaleaiga. O i latou e
fiafia i ai o le a le pine ae lagonaina le faaesea, ua le agavaa, ma le le taliaina e le Atua, ia i latou lava, ma isi. Ua latou manatu ifo mo i latou lava ma ua faaitiitia le gafatia e olioli ai i fegalegaleaiga lelei ma le amiotonu ma isi. Ua latou soona faaalu taimi taua ma tupe, ua le amanaiaina lo latou tulaga i le Ekalesia, ma faaitiitia ai lo latou gafatia e auauna ai i isi. O nisi o tusitusiga e le patino i ponokalafi e mafai lava foi ona faatumuina ai lou olaga i le pouliuli ma aveesea mai ai ia te oe le malosi faaleagaga. O polokalama i le televise, ata, ata tifaga, pese, ma tusi latou te masani ona faauigaina le ola le mama ma amioga mataga o ni mea lava ua masani ai, faatosina ma malie. Ia lafoai soo se mea na te aveesea le Agaga Paia mai lou olaga. O gaioiga lelei o le a fesoasoani ia te oe ma lou aiga e fesootai vavalalata ai le tasi i le isi faapea ma le Alii. Ia faatapulaa le taimi e te matamata ai i le televise, taalo i taaloga vitio, ma le faaaogaina o le komepiuta mo mea faafiafia. Ia faatulaga lelei taimi e te faaaluina i nei gaoioiga, e faapei o le faatagaina o le faaaogaina o le initoneti mo na o faamoemoega faapitoa lava. A o e fuafuaina ni mea e tatau ona i ai i lou olaga, ia fesili faapenei: Pe na te aumaia le Agaga Paia? Pe ou te maua ai se lagona faamalamalamaina ma le faagaeetia? Pe o ogatusa ma tulaga o le talalelei? (Faatusatusa ma le Mataupu Faavae o le Faatuatua 13) Pe o faapefea ona faatauaina le ola mama, legavia, ma aiga? O i latou o lo o faalauiloaina ponokalafi, e malolosi i lo latou sailia o ni tagata fou e faaaogaina nei mea, aemaise lava i luga o le Initoneti. Latou te faaaogaina pea lava pea ia uiga taufaasese. O nisi o taimi e te vaai ai i ponokalafi ae te le i faamoemoeina. Afai e tupu lenei mea ia te oe, ia vave ona e alu ese mai ai. Ia tetee atu i lenei pogisa. Aua nei avea lena mea ma se vaega o lou olaga. Aua nei e ola ai. E mafai ona e filifili e pulea ma toe faatonutonu ou mafaufauga. 4
SAILIA O LE MALOSI E LAFOAI AI LE AGASALA Afai ua aafia oe i ponokalafi i so o se tulaga, e te mafai ona tuu. Ua ia te oe le saolotoga e filifili ai ou manatu ma gaoioiga. Atonu sa taitai sese oe e le tiapolo i le taimi ua te a, ae ua ia te oe le filifiliga faaiu. E mafai ona toe maua le malosiaga o le Agaga i lou olaga. Ina ia faia lena mea, o le mea aupito sili e te manaomia i lo mea uma, o lou iloa lea e alofa lou Togiola ia te oe. E ia te Ia le mana e fesoasoani ai ia te oe. Na maliu o Ia e totogi ai agasala a i latou uma e salamo ma mulimuli atu ia te Ia. E mafai ona e faalagolago i le mana o Lana Togiola mo le faamoemoe ma le malosi pe a e salamo. Ia manatua upu a le Aposetolo o Paulo: Ou te mafaia mea uma lava i le faamalosi mai o Keriso ia te au (Filipi 4:13). Faamoemoe Afai na e taumafai e tuu le ponokalafi ae le i mafai, atonu e te lagona le lotovaivai. O le a taumafai Satani e faaaoga lou lotovaivai e auala lea i lona taumafai e faaosooso oe faapea e le mafai ona e tuua, pe e le aoga foi le Togiola ia te oe. O pepelo na mea. O le taulaga togiola a Iesu Keriso, e mafai ai ona e salamo ma suia. Ua folafola mai e le Alii e ui lava e pei o ofu mumu a outou agasala, e sisina ia e pei o le kiona (Isaia 1:18). Taliaina o le matafaioi e tali atu ai ma le iloa o le alofaga ina ia ta uamiotonuina ai E faia e tagata alofaga ina ia ta uamiotonuina ai le agasala e ala lea i lo latou faapea ifo ia te i latou lava, E le o afaina ai se tasi, E na o ni nai taimi ou te faia ai, po o le O le taimi mulimuli lenei. 5
Afai ua loloto lou aafiaga i ponokalafi, e ao ona e manatua le mea moni e uiga ia te oe lava ma au gaoioiga. Saili i le Alii e ala i le tatalo, o le a fesoasoani o Ia ia te oe e suesue ma le faamaoni i lau amio, ma iloa lelei ai oe ma au alofaga e ta uamiotonuina ai. A e iloa le upumoni, e tuu saoloto foi oe e le upumoni (Ioane 8:32). Ia manatua o oe o le atalii/afafine o le Atua. E ala i le Togiola, ua ia te oe le mana e avea ai faapei o Ia. O le a e le maua lava le fiafia i le agasala. O so o se aafiaga lava i mea tau ponokalafi e faatamaia ai lou faaleagaga. Aua e te soso atu i le matautia o le taunuuga o le agasala. Salamo ma le Togiola O le ki e lafoaia ai ponokalafi o lo o i ai lea i le salamo ma le Togiola a Iesu Keriso. O le salamo e maua ai le malosi ma uiga fou e faatatau i le Atua, i le tagata lava ia, ma le olaga lautele. O le malosi lenei, e mafai ona e fulitua ese ai mai le leaga. E mafai ona e faaogatasia lou loto ma lou faamoemoe ma le fuafuaga a le Atua mo oe. Amata i se tatalo faatauanau, ma sailia se fesoasoani ma le lotomaulalo. O le a faateleina e lou Tama oi le Lagi lou naunautaiga ma le malosi pe a e saili atu ma le agaga atoa, faatasi ai ma se tautinoga mausali ia sui. O le a fesoasoani tusitusiga paia ia te oe e te malamalama ai i le mana ma le alofa o le Atua. O le a faateleina lou faatuatua i Lona mana e faamalosi ia te oe ma tuusaolotoina oe mai lenei pologa. A e lafoai i au agasala ma usitaia poloaiga a le Atua, o le a toe foi mai le mana o le Agaga i lou olaga. E lua aafiaga malolosi o le Togiola a Iesu Keriso: e faamamaina ai oe mai au agasala, ma faamalosi ai foi ia te oe. Na faamatala mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a le Toasefululua: Pe a uma ona uia e se tagata le faagasologa e tula i mai ai le tulaga lea e ta ua i tusitusiga paia o le loto nutimomoia ma le loto salamo, e tele mea e faia e le Faaola i lo le na ona faamama o lena tagata mai agasala. Na te tuuina atu foi ia te ia se malosi fou. O lena malosi fou tatou te maua mai i le Faaola, e taua mo i tatou e iloa ai le faamoemoega o le faamamaina mai agasala, o le toe foi 7
atu lea i lo tatou Tama Faalelagi. Ina ia faatagaina e ulufale atu i Lona afioaga, e tatau ona sili atu i lo le na ona tatou mama. E tatau foi ona sui i tatou mai se tagata vaivai ma le agasala, e avea ma se tagata ua malosi faaleagaga ina ia mafai ai ona mau i le afioaga o le Atua. E tatau ia i tatou, e pei ona fai mai le mau, [ona avea] ma tagata amiotonu ona o le togiola a Keriso le Alii (Mosaea 3:19). O le uiga lenei o le mau pe a faamatalaina, o le tagata ua salamo i ana agasala, o ia lea na te lafoa ia (tagai MFF 58:34). O le lafoa ia o agasala e sili atu i le na ona faia o se faaiuga faapea e le toe faia. O le lafoa i e aofia ai se suiga taua ( Sins, Crimes, and Atonement, o se lauga na faia i le au pulega a le CES, Feb. 7, 1992, 12). Ta uta u Atu le Agasala O le salamo e aofia ai le ta uta u atu o lau agasala i le Alii. O le a ia alofa mutimutivale ia i latou ua ta uta u atu a latou agasala ma le lotomaulalo (MFF 61:2; Mosaea 26:29). O agasala matuia e manaomia ai le ta uta u atu i le sui o le Alii i le Ekalesia (o le tele o taimi o le epikopo). O le aafia i ponokalafi e aunoa ma le faamoemoeina e le manaomia ai le ta - uta u atu i lou epikopo. Ae peitai, afai ua e faamoemoe e saili atu i ponokalafi ma saga fai ai lava lou faaloloto pe faia alofaga e ta uamiotonu ai lona faaaogaina, e ao ona e talanoaina lenei mataupu ma lou epikopo. 8 Fesoasoani mai lou epikopo E popole lou epikopo i lou soifua faaleagaga. E fia fesoasoani o ia ia te oe. Atonu e te faatautau e faailoa atu lou faafitauli i ponokalafi ia te ia. Atonu o le a e matamuli pe faaletonu foi i le mea o le a tupu. Aua nei avea lou atuatuvale ma mea e taofia ai oe mai faamanuiaga o le salamo. O le Agaga Paia, e mafai ai e
lou epikopo ona malamalama i ou popolega, ma o le a ia fesoasoani ia te oe ina ia e salamo. E mafai ona avea o ia ma se uo sili. Ia e faamaoni i lou epikopo. Aua e te nanaina pe ta u faalaitiiti lau agasala. O lou faamaoni o le a fesoasoani ia te ia e malamalama ai i le tele ma le matuia o lau solitulafono. O le a ia le faalauaiteleina la oulua talanoaga. Motusia le taamilosaga o le aafiaga loloto O le loloto o le aafiaga i ponokalafi e masani ona oo mai i se taamilosaga faifai pea. Afai o lo o aafia ai oe i lenei taamilosaga, atonu o lo o e ola ai i ni manatu le talafeagai, o ni vaaiga, ma ata e faamalie ai lou lå fiafia, nofonofo toatasi, fiailoa, fenumia i, lotovaivai, po o se feeseeseaiga. Ona e tuu ai lea o oe lava i tulaga e tata i atu ai oe i ponokalafi. Mulimuli ane, atonu o le a e lagona le lotovaivai ona toe fai foi lea o le taamilosaga. E mafai ona motusia lenei faataamilosaga e ala lea i le iloa ma faafoe ulua i lagona ma taga na tata i atu ai oe i ponokalafi. Ia e malamalama i mamanu o au amioga ma au faamatalaga alo, ma alofaga ina ia ta uamiotonuina ai. O le vave ona suia o ou manatu leaga o le vave foi lea ona teena o faatinoga e mulimuli mai ai. O vaifofo sili lava, o fofo ia e te saunia a o e talanoa atu i le Alii, ae e mafai ona fesoasoani fautuaga nei: Anapogi ma tatalo mo se fesoasoani Vaai ia iloa gaoioiga lelei e faaaoga i ai lou taimi, e pei o le suesue i tusitusiga paia, faamalositino, po o le talanoa ma se tasi o le aiga po o se uo. Ia sui lou siosiomaga. Ia faatumu lou siosiomaga i ni ata, musika, ma tusi e musuia ai lagona lelei ma le faagaeetia. Ia aloese mai faasalalauga, tagata, po o nofoaga sa faaosoosoina ai oe muamua. Mafaufau e momotu le fesootaiga ma le Initoneti po o le televise. Aoao auala lelei ma le aoga e tali atu ai i feeseeseaiga, lå fiafia, ma isi lagona lå lelei. 9
Ta u atu ma saili se fesoasoani mai se matua, se toalua, po o se tasi tagata faatuatuaina o le aiga. O lou naunau e fai se suiga e tatau ona matua malosi ia sili atu lona malosi nai lo lou naunau mo ponokalafi. Manatunatu loloto i ou faanaunauga sili ona taua mo lou olaga ma le olaga o lou aiga, ma taulai atu i le ausiaina o le lelei ae le o le ola ai i au tauiviga ma ponokalafi. Na aoao e Iesu Keriso ona soo, O le lamepa o le tino o mata ia: pe afai foi e lelei ou mata, e malamalama uma ai lou tino (Mataio 6:22). O le tele o le faatumuina o lou olaga i manatu ma gaoioiga lelei, o le laitiiti foi lena o lou gauai atu i le leaga. O le i ai o fesoasoaniga faapolofesa E i ai nisi tagata atonu e manaomia se fesoasoaniga faaopoopo ina ia lafoa i ai ponokalafi. O le fai ma vais, o nisi taimi e avea ai ma uiga vaaia o nisi faafitauli. E ono auina atu oe e lou epikopo i se faufautua polofesa e fesoasoani ia te oe. E sili ona e sailia se faufautua e i ai sona malamalamaaga lelei i mataupu faavae o le talalelei. FESOASOANI ATU I ISI Afai ua e iloa se tasi o le aiga po o se uo ua aafia i ponokalafi, atonu o le a e lagona le lotovaivai, faalataina, pe le fiafia foi. I taimi o faigata faapenei, e te maua le malosi pe a e talanoa i lou epikopo. E mafai foi ona e talosaga atu mo se faamanuiaga faaleperisitua mai se tagata agavaa o loo umia le perisitua. E le tatau ona e tuua ia fua lava oe i amioga a isi. E i ai lava i le tagata ia le pule i ana lava amioga. E mafai ona e fesoasoani i lau uo po o se tasi o lou aiga a o faaopoopoina pea lou malosi faaleagaga. O le a siitia oe e le malamalama o le talalelei, ma faia mea uma e faate a ese ai le pogisa i olaga o i latou e te alofa i ai. A o e sailia le mafutaga ma le Agaga, o le a taitaiina oe e le Alii. Saili mo Lana fesoasoani e ala i le 10
tatalo, suesue i tusitusiga paia, ma le auai atu i le malumalu. O le a fesoasoani foi mataupu faavae o lo o mulimuli mai, a o e fesootai atu i lau uo po o se tasi o lou aiga. Faalogo ma le toto a. Aua le tali atu ma le te i po o le ita. Aua nei vavevave i le tuuina atu o se fautuaga. Talanoa ma le tagata i se auala o le alofa ma le le faalauaiteleina. Ia agalelei ma alofa, ae aua ne i talia pe auai foi i ni uiga e le talafeagai. Aloese mai le faitio po o le pule malosi. E ono le talanoa atu lau uo po o se tasi o lou aiga i ona faafitauli pe a e tali atu i le faitio ma le saua. O le faitio e ono nana ai e nisi ia faafitauli nai lo le sailia o se fesoasoani. Lagolago taumafaiga e salamo ai. Ta u atu lou faatuatuaina o lau uo po o se tasi o lou aiga. Tatalo mo ia. Fesoasoani ia te ia ina ia maua mai e ia se tali e foia ai le faafitauli, e aofia ai ma ni fuafuaga faapitoa e taofia ai ponokalafi ma ia salamo ai. Faamalosiau atu ia te ia e talanoa i le epikopo. Faamalo atu i ai mo malosiaga faapitoa ma uiga lelei. Talanoa faatasi mo ni auala e aveesea ai faaosoosoga. Aoao ina ia faamagalo atu. Afai e talanoa lau uo po o se tasi o lou aiga i le epikopo ma e lei faia e le epikopo 13
se faasalaga e faigofie ona vaaia, e te ono maua se lagona faapea e lei taulimaina ma le manatu mamafa le faafitauli. Ia e iloa o le epikopo e faalagolago i le Agaga e faailoa mai le fesoasoaniga sili mo tagata taitasi. I LE MALOSI O LE ALII Sa aoao atu e le Aposetolo o Paulo ia tagata o Efeso i le ala e puipuia ai i latou mai le leaga. Ia oofu outou i ofutau atoatoa mai le Atua, na ia tusi mai ai, ina ia outou mafaia ona tetee atu i togafitiga a le tiapolo. Aua tatou te le tau ma tagata, ao alii sili, ma faipule, ma alii o le pouliuli o lenei lalolagi (Efeso 6: 11 12). A e ofu i le ofutau atoatoa mai le Atua, o le a e puipuia oe lava ma faamalolosia i latou e te alofa i ai. Ia manatu i le faataitaiga a Sa Nifae, o e sa osofaia pea e fili malolosi. O taimi uma lava e tau ai Sa Nifae i le malosi o le Alii, latou te manumalo (Mamona 1:14; Mosaea 9:17; 10:10). A e faalagolago i le malosi o le Alii, e ala mai lana Togiola, e mafai foi ona e manumalo. O le a e maua le filemu, saogalemu, ma le fiafia ona o le mausali o le faavae i le talalelei a Iesu Keriso. 14
PUNAOA FAAOPOOPO O le leaga o ponokalafi 2 Timoteo 3; 2 Nifae 26:22 Gordon B. Hinckley, Ua Feagai i Tatou ma se Mala Matautia, i le Conference Report, Oke. 2004, 63 67; po o le Liahona, Nov. 2004, 59 62 Thomas S. Monson, O Le Faitau i Tusi Leaga Le Ala Matautia, i le Conference Report, Oke. 1979, 95 98; po o le Liahona, Me 1980, 93 96 Dallin H. Oaks, O Ponokalafi [Tusi ma Ata Mataga], i le Conference Report, Ape. 2005, 91 95; po o le Liahona, Me 2005, 87 90 O le paia o le tino ma sootaga patino faaletino Kenese 1:26 27; Salamo 8:3 5; 1 Korinito 3:16 17; Alema 39:1 5; MFF 42:22; 88:15 Jeffrey R. Holland, O Le Mama o le Tagata Lava Ia, i le Conference Report, Oke. 1998, 98 102; po o le Liahona, Ian. 1999, 89 92 Russell M. Nelson, O Tatou o Fanau a le Atua, i le Conference Report, Oke. 1998, 110 14; po o le Liahona, Ian. 1999, 101 03 O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi, Liahona, Iuni 1996, 10 11 Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei (2004), Legavia, 87 92 Salamo ma le Togiola Mataio 11:28; Luka 15:7; Ioane 3:16; 2 Nifae 2; 9; Alema 5; 7; 22:1 27; 34:32 33; 36; 39; 3 Nifae 27; MFF 18:13; 19:16 19 13
James E. Faust, O Le Togiola: O Lo Tatou Faamoemoega Sili, i le Conference Report, Oke. 2001, 19 23; po o le Liahona, Ian. 2002, 19 22 Boyd K. Packer, O Le Pai mai o le Aao o le Matai, i le Conference Report, Ape. 2001, 27 30; po o le Liahona, Iulai 2001, 25 28 Richard G. Scott, O Le Ala i le Filemu ma le Olioli, i le Conference Report, Oke. 2000, 31 34; po o le Liahona, Ian. 2001, 31 33 Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei (2004), Togiola a Iesu Keriso, 180 87; Faamoemoe, 52 53; Salamo, 146 50 Faatoilaloina o ta a iga faalelalolagi Roma 13:12 14; 2 Timoteo 3; 2 Nifae 4:31; Moronae 7:12 19; MFF 11:12; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:13 M. Russell Ballard, Ia Lagonaina o Tatou Leo, i le Conference Report, Oke. 2003, 14 18; po o le Liahona, Nov. 2003, 16 19 James E. Faust, O Le Mana o le Loto Pulea, i le Conference Report, Ape. 2000, 54 58; po o le Liahona, Iulai 2000, 52 55 Gordon B. Hinckley, Ia Mama Outou, i le Conference Report, Ape. 1996, 65 71; po o le Liahona, Iulai 1996, 55 58 Dallin H. Oaks, Aua Ne i Faaseseina, i le Conference Report, Oke. 2004, 46 49; po o le Liahona, Nov. 2004, 43 46 Boyd K. Packer, Inspiring Music Worthy Thoughts, i le Conference Report, Oke. 1973, 24 25; po o le Ensign, Jan. 1974, 25 28 Mo Le Malosi o le Autalavou (2001), Faafiafiaga ma Ala o Faasalalauga, 17 19 Tagai foi www.combatingpornography.lds.org 14
SAMOAN 4 02004 60890 7 00460 890