koranta eabasebetsi april 1974

Similar documents
Boko le boitshwaro. The brain and the behaviour Sesotho B&W

DIKHOMIKI Sesotho TSE KOPANYANG DITJHABA Bahale ba Diphetoho

Setho se Ratehang sa Bohlokwa PHETOHELO HO MOKGATLO WA KGWEBO O TSAMAISWANG KE SEHLOPHA SA BATHO WA MANTLHA (PRIMARY CO-OPERATIVE)

Bana beso ho phatlalla le lefatshe

Moapostola wa Bophelo. 16 Phupjane Hlakola Novena Prayer

Moena Neville, le Moena Capps, le Moena Collins, le basebeletsi MOSEBETSI O TSWILENG MATSOHO 1

Tataiso ya Melao ya Boitshwaro. Melao ya Boitshwaro. Matla a ho etsa kgwebo hantle

HLOMAMISO 1 HLOMAMISO

Lesson Plans Gr. 1 Term 3 Sesotho

AFRICA BAKENG SA maafrika A LENG MONA MMOHO LE A LENG. THEHA DIKAMANO TSA SEJHABA SA maafrika BOEMONG BA

PULA IMVULA. Jwalo ka ha ho etsahala bophelong ba. Sekgahla sa mycotoxin bophelong ba diphoofolo. Bala ka hare: Phato 2017

UNIVERSITY OF SWAZILAND FINAL EXAMINATION PAPER- MAY 2012 SECOND LANGUAGE (SOUTHERN SOTHO) 1. ANSWER ALL THE QUESTIONS.

*16 22 Phato SABATHA MOTŠEARE OA MANTSIBOEA. Deut. 32:4; Ps. 28:1; Johanne 17; Johanne 15:1 5; Matt. 7:1 5; Matt. 5:23, 24; 18:15 18.

KEREITI 12 LOETSE 2012 SESOTHO PUO YA LAPENG PAMPIRI YA 2

Letsatsi la Kotulo la selemo le selemo la. Ntshetsopele ya Molemi e kgahla NAMPO. Bala Ka Hare: PHUPU 2014

Buka ya ka ya Tirogae (2)

Melao ya Motheo ya Kgwebo ya Kopanelo ya Nestlé

Mmampodi twantshong ya mahola. Bala Ka Hare: MPHALANE Koranta ya Grain SA ya bahlahisi ba ntseng ba hola

THUTO TSA SEKOLO SASABATA. Bophelo ba Abrahama

LETSHWAO LA SEBATA 1. Letshwao La Sebata

The House rose to observe a moment of silence in honour of the late Makhaketla Leipa

Drive your imagination. Happy birthday, Nal'ibali! Mahlohonolo a Letsatsi la Tswalo, Nal'ibali! Read with me. Every day. Bala le nna. Kamehla.

SESOTHO HOME LANGUAGE LESSON PLAN EXEMPLARS GRADE 3 TERM

The$Management$of$Spinal$Pain$without$ Serious$Pathology$or$Neurological$Deficits$

ezimbalwa ezibalulekile eziyimikhuba yokuphatha okufanele uzikhumbula mayelana nokukhiqizwa kommbila.

GRADE 10 SETSWANA PUOTLALELETSO YA BOBEDI PAMPIRI YA BORARO 4. NATIONAL SENIOR CERTIFICATE EXAMINATION MADUO: 80. NAKO: 3 diura

Mr Jeremiah Madiba CHIEF EXECUTIVE OFFICER

~~~g~ fx!ln~ ~ Xt3} 158

41/2/9 Student Affairs Programs and Services General Correspondence, Box 1:

1 si esinye ieizwe eso.sizimele ngckwaso. ieiwabiza ajtihbuthe yase i tr ukuthele inkoai ngoba. iii:ueize ezingozini, r.ase zandleni zika.

Sifunda kakhulu ngokulima ngokucophe lela

THOTLOETSO. Dulang. 2 Ke itumetse tshokologong eno go ema fano gape, mme fa. 3 Jalo, fela ke batla go bua sena, motlhang ke fitlhang kwa

Provincial Gazette Provinsiale Koerant Igazethi Yesifundazwe GAZETTE EXTRAORDINARY BUITENGEWONE KOERANT IGAZETHI EYISIPESHELI

source Un aids 2005 witchcraft

Yarmouth County Registry of Deeds

Published by Nalane ka Fezekile Futhwa PO Box 1452 Alberton 1450

Siyini Isifo I-Alzheimer s?

MADU A A PHUNYEGILENG

Feesprogram / Festival Programme

Selling price Verkoopprys: R2,50 Other countries Buitelands: R3,25 PRETORIA, 1 0 SEPTEMBER 1998 NOTICE 2275 OF 1998 GAUTENG PROVINCIAL LEGISLATURE

MADU A A PHUNYEGILENG

Kereke Le Seemo Sa Yone

izinto ongazazi ngenhliziyo yesizwe leso. Kodwa-ke lokho iciko lizokwenza

Koleke Ōlelo Hawai i o Ka Haka Ula O Ke elikōlani NĀ HA AWINA KĀLĀ HELE KULANUI, LĀ PALENA PAU: 15 Apelila 2016

6. Temo ea lifate tsa litholoana

SSB/TRP/MDM 2009(54) Peer reviewed and revised

UNIVERSITY CITY ENTERTAINMENT DISTRICT

Ukutshala ngendlela kankulunkulu

WOKUTHOLA ULWAZI ESINALO

Selling price Verkoopprys: R2,50 Other countries Buitelands: R3,25 PRETORIA, 28 SEPTEMBER 1998 GENERAL NOTICE NOTICE 2496 OF 1998

Expression 889. Manual. Stitches. Sewing Machine. + On/off switch + 4 step button hole + Stitch width control. Bukanayaditaelo Ibhukwa Lemiyalelo

;n*<y- I«ti - M* IS«I

P O U NDBRID GE GREE N

Government Gazette Staatskoerant

HOUSING DISCRIMINATION SURVEY

Provincial Gazette Provinsiale Koerant Igazethi Yesifundazwe GAZETTE EXTRAORDINARY BUITENGEWONE KOERANT IGAZETHI EYISIPESHELI

Bolemirui ba mofuta mongwe le mongwe. Nako e gorogile go tlhoma MOLEMIRUI WA NGWAGA. Bala Moteng: DIPHALANE Lekwalo la Grain SA la balemipotlana

tse di rileng tse di tshwanetseng go gakologelwa fa re uma mmidi.

ba habo, a tšelela a nyala moetsalibe, mosebeletsi oa lisèto, a rapela melingoana. A nyala Jesebele. Me e se molumeli.

FOR SALE EXQUISITE FAMILY HOME. Bracken House, Cosher, Kilmuckridge, Co Wexford

L A S COLINA S PL A Z A

C HU R C H/ME DITATIO N CENTE R IN P RIME FROGTOWN 1492 BLA KE AV E LO S ANG E LE S C A

3. Los Angeles County Department of Public Works Attn: Gail Farber, Director of Public Works 900 South Fremont Avenue Alhambra, CA

Provincial Gazette Provinsiale Koerant Igazethi Yesifundazwe GAZETTE EXTRAORDINARY BUITENGEWONE KOERANT IGAZETHI EYISIPESHELI

Near DFW Airport & HWY 114

UNJVERSITY OF HAWAII LIBRA R'Y TUHLIH1', Jwttwacack. F l/\l VERSION FWAHK MA KOM NUHNf<UH AN

CHARLES A. VON STEIN, INC.

Marquee Station Available Land

Boleo kgatlhano le Modimo

889 Tahoe Boulevard, Incline Village, NV

SPRINGFIELD BOULEVARD

baanelwa ba diteng; baanelwa ba thulaganyo; baanelwa ba ba sa itekanelang; le baanelwa ba ba itekanetseng.

UW Seattle Approve Residence Hall, Single Student Apartment and Family Housing Rate Adjustments

HOUSE + 3 BUNGALOWS!

Provincial Gazette Provinsiale Koerant Igazethi Yesifundazwe GAZETTE EXTRAORDINARY BUITENGEWONE KOERANT IGAZETHI EYISIPESHELI

Shell Anchored Retail Space 6495 Dallas Parkway Frisco, Texas 75034

O rata LovCash thata. YBB e tlhagisa Motseleganyi wa Ngwaga. Patlisiso e e tlhomologile ya HIV go thusa bomme le bana

BYLAW RELATING TO KEEPING OF ANIMALS UMTHETHO KAMASIPALA OMAYELANA NOKUFUYWA KWEZILWANE VERORDENING INSAKE DIE AANHOU VAN DIERE

BY-LAW ~~ OF 1999 OF THE CITY OF SARNIA

Senior Title by Knud E. Hermansen P.L.S., P.E., Ph.D., Esq.

The City of Kenmore MEMO. Debbie Bent, Community Development Director. To: Jill Ding, Senior Planner. Date: May 7, 2008

OFFICIAL RESULTS. Up-to-Date results summaries for... President of the United States 1 position per party. Republican. Democrat


NATIONAL SENIOR CERTIFICATE MOPHATO 12

Delia Memorial School (Hip Wo) Guidance notes on filling Student s Particulars Record

Die afgelope tyd was baie moeilik

Gated communities in South Africa: Tensions between the planning ideal and practice

Morton County Commission Meeting Agenda

TOWNSHIP OF ALLEN NORTHAMPTON COUNTY, PENNSYLVANIA AMENDMENTS TO THE ZONING MAP CONTAINED IN THE CODE OF ORDINANCES OF ALLEN TOWNSHIP ORDINANCE NO.

CITY PLANNING COMMISSION

Provincial Gazette Provinsiale Koerant Igazethi Yesifundazwe GAZETTE EXTRAORDINARY BUITENGEWONE KOERANT IGAZETHI EYISIPESHELI

Z(7 2t- qqq h iz: KO W 2 DBE DENVER THE MILE HIGH CITY. H-Iii. (i3cs QC71 SHEET. -\ - -io CAV%O 3]? I 14 /() Ou) L4tVi& 7oz! ( tf/ fc/24l,f/j.

Y2Y Champ Middle - Results

61 Knowling Mead, Tenby OFFERS IN REGION OF 170,000

Tenants are predominantly female who use their skills like sewing to eke out a living

Square Footage, Lot Size, and Boundaries

AIDS. HELPLINE I oaoo I. We all have the power to prevent AIDS. Prevention is the cure

Alles aan die UV is in rep en roer vir die

Institute and Sikorsk Copyright: The Polish Institute and Sikorski Museum (London)

Mangoroo e anela ka ga mathata, rnangoroo

Transcription:

koranta eabasebetsi april 1974

TSA MOHLOPHISI Ho na le mengolo e mengata leqepheng lena la 'Base4> betsi'. Ho bolelwa kamoo basebetsi ba ka ipopang kateng, le mathata a fumanwang ke basebetsi ba lekang ho tsa jwalo. Bo the ba etsa ntho e tshwanang. Ha basebetsi ba batla meputso e betere, ba tshwane-ws tse hore ba erne mmoho. Ha ho ka etsa mosebetsi a le mong, mohlomong a ka tejelwa. Empa ha basebetsi ba ema mmoho, monga moeebetsi a ka ba mamela. Tsela e nngwe ya ho ipopa, ke ka ho emisa 1Mekgatlo ya basebetsi'. Ha o ntse o bala o ya pele o tla thola tlhaloso ya raokgatlo wa basebetsi, le hore o ka o thusa jwang. Ha ho motho ya ka thusang basebetsi hore ba fumane memitso e betere. Ke bona basebetsi ka bo bona ka ho ipopa ba etse Mikgatlo ya Basebetsi (Trade Union) Ha bo motho ya ka ba buellang, kantle le hore bona \ ba bule melomo ba bue. Ha o batla thuso ka ha tsa- maiso ya mokgatlo ona, kapa ka dingongoreho mabapi le mosebetsi, bonana le batho bana:- IN'DUSTIIAL AID SOCIETY 305/6 SACTA HOUSE, 277 BREE STREET, JOHANNESBURG. kapa: WAGES COMMISSION, c/o NUSAS LOCAL OFFICE, M WITS UNIVERSITY, ^ JOHANNESBURG. Lengolo lena le bitswang 1Basebetsi' le ntshiwa ke Wgges Commission. Moo re le tsebisa ka basebetsi ba bang, re leka ho le thusa hore le fumane tsela ya ithusa le Iona. Hona re ka.ho etsa, empa ha re kgone ho le buella. Ka baka lena ho ya tshwanela hore le re njolle, le re roroelle mangolo ka mosebetsiws le bophelo ba hao. Tsena o di romele ho yona Wages Commission. Mangolo kaofela re a hatisa ho 'Basebetsi', hore le basebetsi ba bang ba <;V tsebe ho bala. Ha o sa batle hore lebitso la hao le hlahiswe moo, re ke ke ra le ngola.

LEKGOTLA LA BA SA B ET SI KEIN1G Beng ba mesebetsi ba na le dicheseho; le basebetsi ba na le dicheseho. Beng ba mesebetsi ba tla be be ba kopane ho shebisana ka dicheseho tsa bona; le basebetsi feela jwalo. Dicheseho tsa bene- ba n-esebpta1t S, e" f - KP h helete ba+ti v V chelete ena? Ka ho sebedisa base-' V ulni e kgone ho itsamaisa, ke nnete e thusa ho phakisa mosebetsi; errnoa ho batleha basebetsl hore ba + Pr.mo-iQO * d l b De M e re leka.ntshe ka monga mosebetsi ya nane- le ^pmp y^diooloko tsa konkrate (concrete). Paulus V i s i ^ n p o sebeletsa lek-owa lena. 0 etsa diboloko tse 1,000 ka bv.ke. Diooloko tsena di bitsa RlOO. Empa Paulus,Jl '0C \ * *<*> yona 2*,, r hofe l^-owa lena le tshw^retse le reke oanta le samente le patalle le mochini ha o «&. w a s r w s i * c s k ara-** T X la X 4Z 1 K kgowa, ke hore monga mosebetsi.... r' a-sr&ois? ba SfX ".??s e santa le sa.ente; kantle i u t ^ n ' Shn vka le0 ba tshwanetse ho fumana/ t e - M? ka mong o M a le^monga h a e ^ ^ a ^ a k ^ l mona,mosebe Paulus y2npbai r b etba ^ R 1 0 0 C ^ b e k e T h e ~ h «+ i o S S ba fumana RIO feela. Ha ba batla ho fumana meputso e me tie bp tq^nptco > pane ba emise mokgatlo wa basebetsl ba k0" she hape: wonga mosebetsi ha a lefa R5 ka beke, vena o fumana R2,0C0 ka beke. Ka baka i n i J erf JS mesebetsi ^ etsa chelete e nn^ata ka o hp+*f eputso e menyane. Ha motho kapa mosebetsi a eya ho monga hae a kopa chelete e betere o ya tejelwa. Hoo, ho bontsha hore ha o na np + la ' ka bowena. Keng seo o ka «* etsan, ha o Sctsofale ke moputso wa hao, leka ditsela tseo le ^ebeka tsona? Ha le ka kopana la ema mmoho, le basebetsi oa bang, le ka. ba le matla. Ha base bet si

kaofela ba ka erna mmoho le basebetsi ba bang, ba kopa chelete e betere, ho ka ba thata ho monga mosebetsi a ba tebele kaofela, ka hore a ka 1ahlehelwa ke chelete e ngata le basebetsi ba matla. A ks» tshwanela hore a qale fatshe a batle basebetsi ba fcach-a a ba rute mosebetsi. Ha mosebetsi a le mong a ba+la tefo e betere, a ka hloleha, empa ha ba ba kopana kaofela, ba batle chelete e betere, ba fokoletswe dihora tsa ho sebetsa, le ditsela tse betere tsa ho sebetsa, ba ka phomella. Basebetsi ha ba kopana, lent3we la bone le ya utlwahala. Dingongoreho tsa bora di tla mamelwa. Ke ka ho korpana feela hore basebetsi ba tsebe ho aha mokgatlo wa basebetsi. Mokgatlo wa basebetsi ke oone Sosaithi ya basebetr-i. Ke Iona lerumo le ka ba phedisang Mokgatlo ona ke ona molomo wa basebetsi. Kokfatlo wa basebetsi ke yona kopano ya basebetsi e ba thusang ho fumana raeputso, le bophelo bo betere mesebetsing. Factory e nngwe le e r.ngwe e ikgethela mongodi le komiti ya yona, hona ho basebetsi. Jwa3e he, Paulus vena ka hore a sebeletsa fere ya samente, o tshwanetse a kene mokgatlong wa hona moo. Beng bi mesebetsi, ho bobebe ho bona hore ba kopane^ ka hore ba na"le mekgatlo e tshwanang le bo Natal Employers Association, Chamber of Commerce, Durban Stevedoring Labour Supply Company, Chamber of Mines; le tse ding. Ha basebetsi ba le bangata, ho thata ho or^isa Mokgatlo ona wa basebetsi. Histori e bontsha ntho e kang ena.

abaqanhi bezisebenzi bengabanini berd- 'sebenzi eyahlukeneyo baye bahlanpane, baualise Umhlan^gno wabo bod wan a njengoba V.ukhona i-chamber of Commerce, i-durban Dteuedorj ng Labour Sur-r-ly Comapnv, Chamber of Airier, nrzinye izinhlarigano zabanini mesebenzi e.yahl ukoneyo. Abaaeberizi abaningi bevi rigxubfvarge baye b^fumai are kulukhuni ukuhlar.pana ngokuzwuna babe vi-trade Irion. Kodwa namhlanjena sekufike isikhathi sokuba ^uqaliswe ukuba abantu bahlanganp. Sibhekiae kubasebenzi abamnyama. Leliphe.pha lizokhipha n.ialo okufanele kwenziwe uma abas^benzi abamnyama sebevuleke amehlo. Kulukhuni ukuhlauganisa abantu abasebenzayo abamnyama ngenxa- yemithetho ebavimbela.yo. Kodwa noma kunjalo, kufanele abantu baqalise uku-. hlangana, babize imali yokuhola. Eakhulume nv-endlela abanhethwe ngayo izisebenzi. Okudumazayo ukuthi abenlungu bodwana abanikwe amalungelo okuhlangana npornthetho wakwa IIulumende. Noma kunjalo kufanele nabantu. bazihlanganise ba^fesabi. (1- khona inhlangano ye G-arment Workers Union).. Wonke urnuntu onebenzayo unezikhalo ezifanayo. Akukhathaleki noma wena unguzulu, noma ulihpondo, ^suthu, noma usizwe sini kodwa umnyama kufanele uzwane nomunye omnyama ngesikhumba. Abasebenzi bangabantu abanegazi elifariayo. Kuhle baphile njengabazalwana. 3afumane it> uba Iokufuna imahi ngokufanayo. Uma behlangene ngokuzwana umthwalo wabo wobalulana.

Xu --jl" wenyanga endlulile aacaza ukuthi i- yini isosayithi lo.izo, sasho nokuthi kwenziwa amalur.^ipp.lnlo wokuthi siqale enye lapha egoli masinga fun ana imali yokuiqala ngo-february. lesosayithi- Yoeizo iphethwe yi Industrial. Aid Society, ikheli la bo nizolithola ekuqaleni kwalo Iona lei iphepbardaba. JSosay^ thi lena Iphethwe ngabasebenzi ukuze bakwazi ukusiza abarye abacebenzi. Isiza U'Ta umur.tu eneaikhalo, okunho ukuthi abasebenzi bazakuba n»kho ukuya kusosayitm ngezikhalo zabo u- kuth.i yona i bone ukuthi ingonzani uiajbrs iza. Tsosayi thi izaube inesikolo aokufundiaa abaeebenzi aba funa ukufunda uknbhala nokufund a isilungu. Uroa u- funn ukujoinn lonbutho, unga khokha j-^c PT as^nti.. Lombutho uvule^wr n o ^ «.rorr>i uiszebenzi oulur^a lesosayithi. Amolunga esonavithi azobhd^o atserti ayiaburrd njoviki ezobasiza u"a. bona, abafazi /nr loda noma ab^rtvina non-a al<omvzi vrabo Larra'1i mallokhu ikhula, ifc'cba neminyr irisebenzi. Uma unezikhalo rogmse-r-i wakho, norrn u n uw«*i ngnlon.butho, «1 «, Ufikp ohonrini le yorwl^hi. eii x-avj;... uku uk la eku^aleni kuka February kuleli e^^l-i we eku-_.ai.enl kw»lo lei i pherfcandaba. ^ f e m u F ilin g a n is a A b a f a z i SIKALWENI WKUVIMBA W k w e j w a J S w e n y a m a Ifemu lenyamz lasesprin^s lilin^anisa ahafa?d halo esikalweni u ' u z r he' uvimbale VahI3 u'untshontsbwa ' we- nyama. Libal in«ani.sa csi'ralwe nd pbambi nasemuva ko' u sebenza. Amadoda alo akhut.buziwe futv-i. Inyunyana vahaseben/i ve-industry vokudla i^langaniswa esikbat^ini esisand" ukudlula/?aina layo

- 7 - i 'Sweet food and allied workers union." Uma ihlano-aniswa yayin<ramavh.ln amabili abasebenzi abajoyinayo. wat^i Umnumzane Leonard 5i'<a ane.umman^anisi wenyunyane ahahloli ahanve hez injminyane ezinve bahekhona em^lan^anisweni. Umabalane omvi'ulu wezinyunyane zonke nasephes^eva wathuma irin»o Lit>akazela inyunyane ents -a.i^ineo lithj " Inyunyane izobanomsehenzi olukl uni lo'ruman?anisa bon e ahasehenzi i^ m o zabasebenzi." be-tndustry vo'-udla, henze kube n^rotio -Rand Daily Mail 16/2/74. W m t h e t h o W e n h l a w u l o I P a b a s e b e n z i Umthetho wenhlawulo yabasebenzi un«jumtbetho wo' u- v ike la abasebenzi emsebenz :ini,unithet>o ulunsfisela abasebenzi ins^ozi n^emali.umt^etho usiza nsfetv-'okhelo vernal i Vbmsebenzi -n^e'.'o 'nsehenzini rinuva kwelinyazwa.kwawo. Umt^et'- o wemawulo yabasebenzi ukhokhela nmsebenzi imali uma elimele emsebenz ini, futhi uzotbo- l ^ n y e imali ukuba ukulimala kwake akululama.umthe- t^o ukhokhela futhi imvoko yomsebenzi imali nva ebulawa emsebenzini.usiza fut1 i n.^okunrwajwa komsebenzi oshonay emsebenzini.imali v«zelapho ihlawulwa futhi. Futhi usizo luvanirwa ukuba uthola isifo emsebenzini en^a sakwazi ukusebenza kahle. U1uba emuva 'wan»ozi, un^akwaz i ukuya emsebenzini singadluli isikhathi esingapbansi kwamasonto amabili, uzokwazi u'cuthola isigaba samakwata amat.hathu wen^olo wakho. Kodwa awuzubatalwa amalancta amat at^u

wokuoala kokuyekwa kwako emsebenzini.ukuba ukbyekwa kwa,;,<uc*iula amaveki araabili uzokwazi ukutbola imali yonke n?oba indaba yamalangfa amatbatbu ayisasebenzi um ugula isikbatbi eside, Ukubatalwa kwemali lugrina nxa ipbela unyaga. Ukuba utbola ukulimala Vuns;enakuguoulwa (ngokulinganisa; ungqunyelwa umunwe,noma ingalo,noma into enje) uvunyelwa ukutbola imali n?oba ulimele futhi kufanele utbole imali ngokuthi kulablekwa umbolo wa- kbo ngoba umsebenzi wawuyeka.ngakboke ubu<- iswa ukutbi a'e uye kuqasbi wakbo noma enyunyana yakbo.rona baz Ulayeza 'able ukutbi umblawulo wakbo wumalini. Imvoko yomsebenzi njenga lezi izimiselo: obulawa emsebenzini izotbola imal l.wayebola imali-ni-pbambi kokufa 1wake. 2.0sbonayo anabantwana abangali. Njenga lezi izimiselo, imvoko izokwazi ukutbola imali yenblawulo kodwa leyi imali lizobekwa ebange noma epantu Commissioner.Imvo' o izotbola imali njalo-nje nge- nyan^a.ljma imvoko ikbokbela imali yokungcwaba umsebenz: ogodukilayo emsebenzini, imvoko yona izobuyiselwa ima! evikbokbayo 'upantu Commissioner -!odwa imali ebuyiselwayo avizudlula amarandi awo-7^. Zon! e izindlel o zesibedlela wenziwe ngoku!jfl< emsebenzini zizobuviselwa k' urantu Commissioner kodwa in^lawulo Ye«ibedie la izo?rina emuva 1weminyaka emibild (Jbukiswa ukutbi ulungise nomqasbi wakbo noma iwa^> <~lerl-, U!utbi ufa' iwe intsbuwalenseni -na? Futhi umbuze ti utbi amafomu wombii o wengozi atbuniwe kudepartment of Labour -Na? Kungumtbetbo u utbi umqasbi wakbo agcwa- lise amafomu wengozi futbi u' utbi ambizela umsbsenzi

imali yehlawulo uraa elimele emsebenzini. Kunsfumtbetl'O futhi u1ut^i umqashi ahona ukutjfti umuntu olinvaziwe amiswe esibedlela futhi akazukwazi ukutbatbela umuntu imali vab<be yesibedlela. CLEMENTS KADALIE NE I.C.U. I U-Clement Kadalie, Wazalelwa e Malawi lena e^yibizwa, Nyasaland. Weza e-south Africa ewngumfana. Ukhunjulwa njengoraunye wabaeunguli nomholi omkl ulu we-industrial and Commercial Workers Union Of Africa (I.C.U.;-, okuyiyoma enkuli nephakerae emibuthanweni yesizwe esimnyama eseyake yabakhona e-south Africa.' "^avulelwa wonke umuntu. Inhlanganiso yokuqala yabanjelwa khona ecape i'own, isikhulumi saba ngu Mnumzana selby Msimang owayevela e Bloemfontein. Waqamba ilcu kwelakubo ebloemfontein emva. Le ICCJ yase Bloemfontein yahlanganiswa neya.-e Kapa ngesicelo sabasebenzi. ultoumzana ukadalie Vase bekwa uitfobala jikelele wale Jyonyana entsha. Lenyonyana yanaanje ngoiulilo wasendle lapha eningizimu Afrika. Injongo yelcu yayingu kuhlanganisa abasebenzi bouke nokuthola ukukhushulwa kwezimali kanye nempatho enhle emisebenzini. Abantu abansundu t^fce phatheke kabi ngeminolo emincane, impatho e^bi emisebenzini, impilo eng enhle, kanye nokudura kwezinto. Aoantu babona ukuthi kuagcono bahlangane ukuze izikhaio zabo zizwakale ukundlula uma umuntu ema ezikaulumela yeawa. ilcu yalwisaria nendaba yemiholo it ;zwi ilikhalu elinamandla, izwi lamakhulu amaningii, i?ji abasebenzi abahluphekile. Isitirayiki sokuqala selcu saba ngesabantu abasebenza emikhumbini. Babekade be'oanga imiholo kanti futhi iiiingizimu Afrika ibikade ithengisa ukuula phesheya ianti yona ibingenako ukudla okulingeneyo. Asizange sibe nempumelelo lesi sitirayiki xigoba abelungu bathatha bagcwalisa izikhala zomsebenzi ebezi kade zishiyxe ngabantu abansundu.

enaba ilcu yayofika e East London, Prot Elizabeth, phakathi ekoloni, eorange Free State, eg-oii nase Wtilansifali. Abasebenzi basemadolobeni kanye nabasemakhaya babelwa ngokufanayo, belwala into efanayo - imali nokuphatheka kabi emisebenzini. Ugonyaka kal925 indlu-nkulu yelgu ebikade isecape Town, yathuthela egoli. Ngalesisikhathi ilcu ibikade inenhlupheko eziningi, ezifana namaphoyisa. Abaholi noma bona abasebenzi ababeya emihlanganweni kade bebanjwa noma imihlangano ichithwe. itfgonyaka kal926 ukadalie wahlushwa ngendaba vepasi, Wacela ukuyokhuluma enhlanganisweni eyayise Thekwini walelwa. Ekugcineni wahamba ngaphandli kwemvume. Wathi ngokubuya emveni kokukhuluma nt :.:Lgidi zabantu, waboshwa. Umantshi wamthola engenacala ngoba wayeye ethekwini ngomsebenzi. Wgonyaka kal925 kwasuka ukungezwani phakathi kwelcu. Isisusa kuyindlela emelwe ithathwe ilcu mayelana nabelungu nempi yelgu. Abanye bathi inakul'wiwe ; kusitiraikiwe - abanye njalo bathi makungathathwa izinto ngamawala; abelungu mabakhulunyiswe kahle kungalwiwa abelungu nohulumende bangaca nulwa. Lengxabano lyizange ilungiswe iphele. Loku kwenza ukuthi ilgj ibe nobuthakathaka obuthile. Abasebenzi oalahla ithemba kuigu bayeka nokubadala izimfanelo. Abanye bacebisa ukuthi ukuze ilcu. iphumelele kufanele kujike izinye izinto ifanele ihaniiswe ngenye indlela. ^abangwa ukuthi ilcu ibikade ibanzi kakhulu ijekufanele kube namanyonyana ahlukeneyo ngemesebenzi ukuze abantu basebenze ngezinto abazazi ngokugcweleyo lokhu bekuzokwenza ukuthi abasebenzi bazi kahle ngemisebenzi yeuyonyana -.yabo, lolxazi lungabi Iwabaholi kuphela. ilcu yabokacalie yehlulwa r, oba

oji&cialie yibona kanye nabancedi bakhe ababe nolwaz leinisebenzi yenyoiiyana. Ngokususwa kwabo, yaf & inyonyana. Bgabo lobo buthatnaka ilcu yayinamandla ngezinsuku zayo. ^ayihlonishwa kulo lonke lase Ningizimu Af'rika kanti njalo nakwamanye amazwe.

basebenzi iphepha labasebenzi apri! 1974 no. 2

EZO M H LE LI IZINDABA ZININGI KULENA,1iBASEBENZI'. Zixoxa ngalokho abasebenzi abanokwenza ukuthi bazakhe; kanye nobunzima abanye abasebenzi abazobuthola uma beza«-'\ Tcha. Zomke zikhomba into eyodwa: uma abasebenzi befuna imiholo ephakeme kanye merapilo engcono, bafa^le bame, bahlangane babe yinto eyodwa. Uma umgebenzi oyedwa e cela ukukhushulelwa imali kumlungu angase amxoshe. Kodwa uma kukhuluma bonke abasebenzi kanye-kanye, ufanele umlungu abalalele. Enye yezindlela abasebenzi abangazisebenzisa ukwenza lokhu ngama Nyonyana abasebenzi (Trade Unions). Phakathi kulo leliphephandaba, kukhona lapho kuchazwa, - khona ukuthi izine inyonyana nokuthi ingakusiza kanjani. Akekho umuntu onakho ukunceda abasebenzi ukuthi bathole imali ephakeme: Ngabasebenzi ngokwabo abangenza lokhu ngamagqumbu afana nama Nonyana* Ngabasebenzi bodwa abangazikhulumela. Uma ufuna ukucebiswa ngokwakhiwa kwalamaqumbu noma ukwelulekwa ngezikhalo eziphathelene nomsebenzi wakho, yenza uzihlanganise ne INDUSTRIAL AID SOCIETY, 305/6 SACTA HOUSE, 277 BREE STREET, JOHANNESBURG. agma: WAGES COMMISSION, c/o NUSAS LOCAL OFFICE, ^ WITS UNIVERSITY, V JAN SMUTS AVENUE, JOHANNESBURG. L Lencwadi "ABASEBENZI likhitshwa yi-wages CommissxonvicLapho sinazisa ngabanye abasebenzi, kanti. futhi sizama ukunifumanela indlela yokuzinceda nina. Logu singakuenza, kodwa asikwazi kunikhulumela. Nga kho ke kuyafanela ukuthi nisibhalele ngomsebenzi ne mpilo yenu. Konke loku nikuthumele khona ku Wages Commission. Zonke izincwadi sizisakaza ku "Abaseben, nzi", kuzokwenza ukuthi nabanye abasebenzi bakwazi ukufunda. Uma ungafuni ukuthi igama lakho livezwe lapha, ngeke siliveze.

18ANDLA LA BA SEBENZI LHINI NA? Abanini bamisebenzi bazibhekele okwabo; Abasenzayo kuleyo misebenzi nabo bazibhekele okwabo. Abanini bemiseber.zi bayahlangana bodwana ukuvikela okwabo kulemisebenzi, abakutholayo. Yini abakhutholayo kulemisebenzi yabo? Bathola imali ukuba ingene i- benigni. Bayenza kanjar.i leyo mali? Bayithola ngokuqasha abaaebenzi. ukuba babasebenzele. Imishiri ese+abenzisway, ayj.zihambiai ngokwnyo, noma yon? i- seber.za ngamandla arheshayo, kodwa kuqashxa abantu abazoyinambisa ukuze iaebenze. i* Ake ulinganise ngomnini msebenzi owenza amablokwe kasamende okwanka. Asiti upaulos Maimang wenza in- ^Jfcungwane yama blokwe nge aonto. Laao rcablokwp a- yinkulungwane atengisa imali eyikulu 1 ana rand (R100) Yena ke upaulos Psimang uhola i-rlo nge sonto. Lena ke esalayo engamashumi ashiyagalolunye sbonaphi ke. Siyazi ukuthi lowo mnini worasebenzi utbenga isihlabathi kanye no samende. Kanti nomahini lowo ufure ukulungiswa, ukuze ukwazi ukusebenza kahlo. Mhl aumno iokho kumfciza imali engan ;o Rp0. Lona ke u-rlo ushona phi. Yiloyo mali ke engena epakotini lomnini mrebenzi ngalo belu isont.o elinye. Asi +bi lax ho upauloa ehola k.hona n- elanga i-rand libelinye, nomnini msebenzi u-.thol.a libelinye. Aait-hi ke lo.msebenzi ongu Paul os u- sebenza iaineuku «zimbi]i zi.no bnfu athole abakhe o- Rl, loko kusho )V<i,50. Kanti futhi nomr.ini wom^ebnnzi imsebenzel leyo call yena ehlezi oha^si. Abanini bomsebenzi batbi bona urn a be bengeko, babf\r*?a- ;alan.»a uneeberzj 1 ovro baqaabe nabaseberzi, bathorpre 3jM.shini lena, nesibl abathj no semede, ngab- a.yikbo femu eaebenzisa abase^enzi. Lokbo ke utr.j. ufuna akokelwe ngawo. kodwa. nota kunpalo, uma e5.bhek-- ukuthi bangaki o-baas, ngabe.'onke umaeb^nzi mao or-a«o- yedwa na? Nengu u Paulos useoenza ne nngi 1abantu, asithi yikulu iaba1.ebenai., n,;_'cb«utbola imali e;..etshenzwa umooh^nzi oyedwa. ekulwini yena uthola i^ala epbndaphindwayo engan go PJ,000 nge sonto lilinye. Kart*, abantu abar-eb rza no Paulos umuntu omurye yena.ut.-io1 a i.-rlo nge sonto* Tkra kr.bekalela ukuba b'- t\ ol*-: imali eoafanele nae sithukuthuku sabo, njengamandla abo kufanele b ^hlanaane ber:ze Umhlanrano lona obizwa naokuthi.yi-trade Union. Umhlarjrano we-,ziaebenzi ke.

Siyaboria kuloku esilinganisa ngako, ukuthi uma umlungu oniqashileyo ebenilolela umuntu omunye i-r5 nge Sonto yena uthola n^e Sonto lelo - i- R2,000. Ngakoke umnini msebsnzi uthola imali eningi ngokuholela izisebenzi imali encane kakhulu. Uma kusuka wena wedwana ucela ukukhushulelwa imali, uzibizela ukuba uxoshwe emsebenzini. Uma oyedwana ekhuluma loko, unamandla mani? Ungenzani uwedwana usebenza nabantu abaningi benganakile? NgoVa okufunekayo ukuba nizihlanganise nonke nisebenze ukubiza imali nihlangene, ngokuzwana. Ngoba ngokwenza njalo umnini msebenzi koba nzima ukuba anixoshe emsebenzini. nonke kanyekanye. Uma enixosha naye wolahlekelwa yimali eningi. Kofanela aphindile pansi aqashe abasebenzi abazowufunda umsebenzi. Yebo nani uma umsebenzi ovedwana ezic^lela yedwana wokwehluleka. Kodwa uma behlanrene bonke bacele np:okuzwana, bo.yithola, kuze nokusebenza kw^.bo kuncishiswe nesikhathi umuntu angafukuzi njena. Uma nihlangana niba yinhlangano ebeyinye, bayokunamuke1a nje- n?o ivhalngano onelizwi linye. Kothi izikhalo zabasebenzi z.izwakale kahle. Zilalelwe nrabaninimsebenzi. Iloko okubasizayo ukuba bahlangane babe yi Trade Union. Ngoba i-trade Union ingurnhlangano wabantu abezwanayo basebenza umsebenzi ofanayo. Bahlangana kanjalo ukuzivikela. Nokuthola amathuba angcono lapho basebenza khona. Loko ku-.yisikhathi esikhulu esokuzivikela., futhi umuntu athole amalun^elo angcono. 4 Umhlangano uba yilizwi labasebenzi. Ukuze abasebenzi bathole amalungelo onke lapho basebenza khona. Kuph'ele izikhalo zabo. Uma sebehlangene bakhetha abaholi. babo, Unobhala kirnye ne Committee lomhlangano elozolungisa izindaba zabo.. Lo Paulos naye wohlangana nabasebenzi abanye naye lapho kugayv/a khona ucemende.

Ba basweu bona, ba phomeletse ho fumana meputse e betere, le ditsela tse betere tsa ho nebetsa ka yona mekgatlo ya basebetsi. Jwale, nako e fihlile, ya hore ma-afrika le ona a erri:-e rr.ekgatlo ya ona. Ha o ntse o bala mengolo enn ka kgwedi le kgwedi, o tla bona hore ho thata hakakang ho ma-afrika ho emisa rrekgatlo ya basebetsi.

Phatlalatsorg ya rcna e fetileng, Fe'ile ra hlaiosa hore Benefit Society ke enp, ra ba eket^a h a u? i n? ^ f ] m T teh- ^ t s e hi hloml " Saute'g nautinyana. Mokgatlo ona o tla -alwa ka H r;eip kgweding va Hlakola (February). iviokgetlo o tshwerwe ke ba Industrial Aid Societv oao nterese ya bona le kopaneng le yona qalorp va pampxrinyana ena. Industrial Aid e tshwerwe ke" basebetsi bakeng sa ho ithusa le truss uasebetsi^ ba bak;g. K na le mokhatlo wa Dingon^oreho tsa basebetsi, ho hlalosang hore basebetsi ba ke t]i** sa dir^ongoreho tsa bona mok^atlong, rime ccna o tla bona hore o ka etsang ho thusa basebetsi dingpngorehonp tsa bona. wokgatlo o tla qala sekolo moo ho tla rutwa basebetsi ho bala le bo ngola seksrowa. wosebetsi ofe kapa ofe a ka ioinela ho ba setho sa Industrial Aid ka ho lela 50 disente. bithuso di buletrwe mosebetsl e monr Ip e mon* eo n o l i?»j 8 K W s l *l d - D i t h 0 t«. K k g a r i ha r, + ^ dlb en te, ka beke, mrre hona ho ba fa tokelo ya ho amohela chelete ha bona, banna HnPhi JSSdi kapa banq ba bon ba hlokahetse. 4a ho hlokahetse setho, chelete e fuws lelapa la sepelr *s e ^ 1 o k ah a la? ya boletsweng ^ setho Ha mckgat1o o ntse o hcla, ho tla ba le tse din,? cse ^np t a dithuso ho ditho. Ha o na le dir.-laelo ^ore easing wa hao, kapa o rata ho + sc.be ka Sosaithx tloo pfx^ng ya so-aithi e tla qala ho s-betsa _o.loha ka Hlatcola (February) ateresen^ eo le sen?' ie e f uwe hona rona parrr.j rinyanepg va "BASFBKTSI"." I'lLO DAILY xv;/q I - 16 HLAKOLa 1974. ut-wiw6 hgta ba;,adi sekaleng ho thibela ho utowiwa ha Rama. Feme ya nama mane fc>nrin/=rs e mpto u betsane tens sekaleng hore ba t ^ b e ' ho w

ho utswewa ha norma. Ba ba ka] a ha ba fihla rosebetsing le ha ba chaisa. Banna bona ba bile ba ya sechiwa. Union ya basebetsi ba Trneberso ya di,'o e ile ya kopana ka nako e fedilera. Lebitso la ynna ke "oweet Food and Allied workers1 Urn on". Kopano ena e r.e e na le batho ba rrakaolo a mabedi a basetetsi ba r.en^? joinna. jviongha.ii Leonard Sj.kakane, moetapo.le wa Union, o ile a hlaloaa hore baetapele ba di-union tse ding by ne ba le teng kopandns ena. ^Mongoli e moholo wa Unior mose kv/ana o ile a re ha a kaothaletsa Union ena ya kw.mo, kn mob ala oo a ilena a o letsetsa kwar.o: Union e tobane lw moawvwrai o boima hair:re wa he koaanya b&sebe tsi kaofela ba Industry.va di jo e la ha ba leka ho bebofetsa mae^o a baeebetai. THUSO YA OKcilBTE YA HO LEMALa MOSBBhTSTjto (^CR kmfii's COkPEI'i- >ATIiU ACT ) Molao ona wa Thuso ya Ohel te ya bo lenala morabetsina ke molao o sereletsang barebetsi mesabet sing. Di^huso tseo molao ona o far.ana ka tsona ke tse kay' m e a o l o ya ha motho a sa sebetse ka baka la ho le-ala mosebeteir.g; mogolo wa motho ya holofc taeng kamorao bo bare a legale ^osebetsina; teto ho mosadi/monna le bana ba rose be tsi ha a ile a hlokahala; barmoba la dichelete t!=a no 'o pat-a le tefo ya naaka ho mosebetsi a kula. Tla: a r.olao ona, d.ithuso di fanwa hape ho basebetsi bao ka baka la moseb tsi oo ba o etsang, ba a kenwana 'e mafu le ha ele a tshelanang, a ba sitisa.ng v'o sebetss. Ha o ile wa le mal mr.e wa dula ntho e ka tlase ho beke +pe pedi c sa sebetse, o tlameha ho famar.r kvarete tse tbsro tsa mogolo wa hao, Le ha ho Is jwslo, o ke ke w<- lefshva bakeng r.e jn-stsatsi a mrraro a rale a ho lemal-. ha hao. Ha o ke dula r.thc- e fetang bake tse pedi, matsatsi ana a mararo c tla a lefellwa, mme le bona roo o n v e :0 lefsbwa kwarete tse tharo tsa mogolo ws bao.

Mo lac or?-', c hlalosa hape bore o ke ke wa hlola o lefshwe chelete ya mofuta ona ho feta kgwedi tse leshome-pedi. Ha o ka lemala boo o ke keng wa hlola o fola, jwalo ka ho kgaoha monwana, 1esoho kapa l e i M o } mme e le bore o lerotse mosebetsing o lokelwa ke ho lefshwa chelete ya ho lemala hammoho le ela kwarete tbvro ya mogolo wa hao. Ha mosebetsi a ile a hlokahala ka baka la mosebetri, mohlomong kotsi e ileng va mo hlahela mosebetsing. bare ba hae hammoho le bohle ba 1 eng tlasa thuso ya hae, ba fi.-wa chelete ennrata eo ba tla e gola ha Komishinare wa Batho-Batsho, mme bongata ba chelete ena bo tla ya le hore babakae batho bana ba hlokang thuso ena, mme chelete ena ba e fuwa ka kgwedi le kgwedi. Mot ho ebang o ile a pat a motho ya ileng a hlokshalla mosebetsing ka ho lemala, o lefshwa chelete ya hae kaofela ke Komishiriare wa molao ona wa thuso ya dichelete tsa ba lemetseng mesebetsing. Hona ho hlalosa hore le bana ba mofu ba ya e fumana chelete ya mofuta ona, mme ha e ke be e fete K75, Chelete eo o e lefang ngakeng ha o ile wa lemala mosebetsing e ya kgutliswa ke Mokemishinare wa molao ona, mme yona e lefshwa hofihlela katlase ho dilemc tse pedi ho hloha ka. nako ya ho lemala. Ha o ile wa lemala mosebetsing, o eletswa hore o batlisise ho monga mosebetsi kapa yena mogodisi wa hao hore o tshireletsong ya molao ona, e 1 le hore o tie o tsebe ho ba le bopaki ba hore foromo e hlalosang ho lemala ha hao e romeletswe lefapheng la Basebetsi (Labour Department). honga mosebetsi ha a na tokelo ya ho nka chelete ya dithuso tsa ngaka ho mosebetsi wa hae. Roo a lokelang ho ho etsa ke ho bona hore mosebetsi ya lemetseng monebetsing o iswa seoetlele kapa ngakeng. Ho hatellwa taba ya hore mang kapa mang ya ka lekang ho o qobella (wena mosebetsi) ho etsa kapa bo dumela ntho e tla etsa hore o seke wa fumana chelete ya hao ka botlalo, o tla fumanwa a le mo-

la to mme a bile a le kgatlanong le r.muso. _ g _ I Hs kamonlorcong o notlwketse ho fumans chelete ya rrofuta ona el le here monga hao o hana ho o lefa, yon', o ka va bus* le Kokonr.ishinare wa mokgaltlo ona wa die fjle+e. Tshebetso vn k- potlako e ya hlokahala tgberg tser.a hor-' basebetsi hr tsebe ho fumana chelete tsa bcr.n ka r.otlako. ho col a hore hr o era le aipotso kapa dipelaelo dife kana dife mabapi l*' rr.olao ona le dichelete _ +-gp f-enjer. bore o ka tla di hlahisa Or lor. n:> vh W hao >ar» tlco o tic boxiana le baelotsi ba Industrial Aid Society more 305/6 8ACT A HOUSE, 277 BKKr SSTKBET, J O h. CLEMENTS KADALIE LE I.C.U. nt.kvlk'vt KABALIfi LB I.C.U. Clement Kadalie o tswaletswe Malawi e neng e bitwa Hyasaland. A tla Afrikf? Borwa e le uohlankana. Ke emong wa baetapele le mothei wa bohlokwa mokgatlong ona wa Industrial and Commercial Workers Onion of Africa (I.C.U.; - e leng mokgatlo 0 rioholo 6 sit a c mat la wa batho batsho o ileng wa thewa rnona Afrika.Borwa. Ka selemo sa 1919 mokgatlo walcu o ile wa thewa motseng wa Cape Town, pele e le mokgatlo wa Batno-batsho le maknalate ba sebetsang boemong bs dikeoe. firona ka morao wa bulelwa ho basebetsi kaofela ba sebetsang mesebetsi emeng. beboka sa pele se ile sa tshwarelwa Kapa mme sebui sa e ba Monghadi Selby Msimang ya tswang Bloemfontein. Ka morao o ile a theha mokgatlo wa ICO mane Bloemfontein. Mokgatlo ona wa Bloemfontein o ile wa kopana le'wa Kapa ho ya ka kopo ya ba^e tjetsi. Monghadi Kadalie a bewa mongodi moakaretsi wa mokgatlo Oxia o motjha.

Kopano ena ya nama jwaleka mollo wa naheng mona Afrika Borwa. Sepheo sa ICU ke ho kopanya Basebetsi e le hore ba ntshetse meputso ya bona pele le maerao a mesebetsi. Batho ba batsho ba ne ba hlolofatswa ka meputso e menyane, maemo a mabe a mesebetsi, bophelo bo bobe le ho nyoloha ha theko ya dintho. Batho ke ka hoo ba ileng ba lemoha hore diaeqebo tso bona di utlwahale, hona le ha motho a ema a le mong* ICU ya Iwantsha meputso ka lentswe le matla - le tswe la diketekete tsa basebetsi ba hlophehileng. Seteraeke sa pele sa ICU se ile sa e oa sa batho ba batsho ba sebetsang boemong ba dikepe. Ho lwana hona ha bona e ne e le ho batla meputso e nyolotsweng, hape Afrika Borwa e ne e rekisa dijo tse mgse^empa yona e sena dijo tse ngata. ^eteraekeng sena seo batno-batsho ba ileng ba tlonela mesebetsi se ile sa hlolcha ho atleha ho atleha hobane makhoa a ile a nka mesebetsi yeo Mokgatlo wa ICU wa nama ho kena East London, Port Elizabeth, bohare ba Kapa e ka botjhabela, Freistata, Gauteng le i'ransefala. Basebetsi ba neng ba lwana e ne e le ba ditorpong le mapolasing, sesosa e le maemo a mabe a mesebetsi. Ka selemo sa 1925 ntlo-kgolo ya ICU e neng e ±e Kapa, ya fallela Gauteng. ijakong ena ICU e ne e na le mathata a mangata jwaleka mapolesa. Baeiapele esita le basebetsi ba neng ba ya aibokeng ba ne ba tshwarwa kapa ba qhalwa. Ka selen.o ta 1926 Kadalie a ba le mathata a pasa. 0 ile a kopa tokelo ya hoya bua sebokeng se neng se le Durban empa a hanelwa. Qetellong a ya ho ntre hole jwalo. Ke moo a ileng a bua le diketekete tsa basebetsi mme ka bo kgutla ha hae (-'aui eng a tshwarwa. Magistrata a mofumana a se molito hobane o ne a tsamaile ka mosebetsi no ya iiatal. Ho se ho boletswe hore sepheho sa ICU e ne e le ho kopanya basebetsi ka mesebetsi. Empa ka selemo sa 1925 phapang ya qhoma mahareng a baetapele, sesosa e le hore tsela e ka nkuwang ke mokgatlo ona ke efe. Mokgope o mong one o re batho ba lwane, ba tjhese dipasa ba hane ho lefa lckgetho. 0 mong o batla tsamaisano e ntle. 0

sa batle ho kgathatsa mmuso kapa beng ba mesebetsi. Phapang ena ha e ka ya lokiswa mme hona ha tlisa ho se atlehe ha ICU. Lenaneo le matla la hlokahala. Hona ha etsa hore basebetsi ba lahle tshepo kapa hona ho leia detshwanelo. Mokgopi o mong wa lemosa hore ho tshwanetse ho be le diphethoho lekgotleng ha fela ICU e batla tsepamo e ^ h a t a lekgotleng. Bothata bona ke ba mofuta wa mokgatlo ka bo ona. B ne e le kopano e akaretseng basebetsi kaofela Ho neng ho hlokahala ke hore ho be le dikopano tse fapaneng ho sheba ditakatso tsa basebetsi hoya ka tsebo eo ba leng ho yona. ' Hona ho ne ho tla etsa hore basebetsi bohle ba tsebe ka tshebetso ya kopano ya bona ka botlalo eseng tsebo e be ya baetapele fela. Bothata ba ICU ya bo Kadalie ke hore yena le bathusi ba hae ke bona fela ba neng ba tseba kamoo mokgatlo o neng o sebetsa ka teng. Ha ba ne ba ka tloswa mokgatlo o ne o tla fela. g sita le ka bofokodi boo ba ICU, e bile mokgatlo,^ ^ matla matsatsing ao a yona mme o.ne o hlomphiwa ke batho mona Afrika Borwa esita le mafatsheng amang. /

basebenzi iphepha labasebenzi june1974 no. 3 Ngokucindizelwe kwethu kwephepha elidlulileyo sinilayeze ngendaba yo mhlangano ohlangaiswe Mbasebenzi ukuze bazi ukuzisiza nokusiza abasebenzi abanye. Lenyanga sifuna ukunitshela/ngesosaithi lenu nokuthi lihamba kanjani na. Bonke abasebenzi base Transvaal, bakhokha i- 50 amasenti kulesosaithi ukuze babengamalunga. Umbutho unceda a basebenzi ngezikhalo ezifana nezemiholo yokugula, yoltuyekela umsebenzi nezinye. Okwa manje, umbutho usize o munye umsebenzi ukuthi ^Jfchole I-R72 yokuyeka tiffiebenzi. Abasebenzi a banezikhalo zemisebenzi noma be khala ngezimo zemisebenziyabo, basizwa ukuhlanganisa imihlangano noma amakomiti khona bangakwazi ukutshela obhasi babo ukuthi ezinye izinto eziba Muphayo emsebenzini. Ibutho lihambisa eminye imisungulo yokufundisa abasebenzi ukufunda noku bhala kahle isingesi futhi abanye abasebenzi ba saqalile ukuthatha izifundo, bafundiswa yisosa yithilafeo. Manje Inahumaelo izonikwa ngendaba semithetho ezibaphethe Miioebenzini, futhi nge zinye izindaba ezithinta abasebenzi namangunya b6» Futhi umbutho ufuna ukuqala esinye isivivanasokusiza abasebenzi. Abasebenzi bakhokha il5 amasenti ngeviki khona bazokvazi ukuthola uncedo uma kufe omunye wo mndeni wabo. Futhi lizo nikana ngencedo uma amalunga eguga. Abanye abasebenzi base Industria nase Isanddi -e bejoyinile. Uma bajoina Rand Daily mail - 2/5/74 Abahloli bazinyunyana e- zidlula ikhulu bahlangene elondon ukukhuluma nge ndaba yezinyunyana zakithi e-sotaflika. Umhlangano bafuna ukucindizela isotaflika ukuphendukisa ngezindlela ezithulayo ukumiswa kwezimo zomsebenzi zakithi. Bafuna ukukhuphukisa imihlolo yabahleli bezinyuayana futhi bafuna ukusongoza nokusiza ngendaba yokuhlanganisa bonke abasebenzi ezinyunyaneni. Abelungu phesheya e England basenyunyaneni bamangala kakhulu ngokuthi b^baningi,umbutho Uzoba namandla ngoba uzokwazi ukubakhulumela abasebenzi futhi lizokwazi ukusiza kakhulu ngezincedo ezinye ngoba linamandla abantu. Mabahlangane abasebenzi empilweni enconol Ikheli lethu: 305/6 Sacta House, 277 Bree Street, JOHANNESBURG. abasebenzi abamnyanma a banawo amagunya. Eanti e-england abasebenzi bakhona banamanj na mabutho amaningi luthi bahlanganiswa kahle khona banganquma ngemiholo engcano, eyingaphilisa kahle. Bona bathi ngabasebenzi abahola imali encane fu-,thi izimo zemisebenzi zi mbi. Bathi indaba hgei vele ngoba abantu abakwa zi ukubvynbuluza ndawonye Bathi bona kuqala kahle nge ndaba yezikomiti zabasebenzi futhi kufanele kuqhube kanjalo kwaze kwavunywe ukujoyina izinyunyana.

UMTHETHO W-ENTSHUWALENSE YABASEBENZI ABASWELE UMSEBENZI Umthetho Wentshuwalenae yabasebenzi abaswele umaefcenzi uphetha bomke abasebenzi abahola umholo o'dlula i-r10,50 ngeviki (lapha akubalwa o- banselo nemali yesikhathi eaeqile seaishayile inaimbi - aiaho umholo womaebenzi obamqaliaa ngayo abaqaahi bakhe). Emva kokurejiatwa komse- Abaaebenzi abamnyama abahola imali eyingaphan,ai kwe RIO,50 abazukwazi ukubiza izinaizo zalomthetho. Puthi kukhona abanye abangaphethiwe nga lomthetho. Yiboana abaaebenza emapulazini, nabaaebenzi baaendlini; a- baaebenza kuhhulumende; abaaebenza emaphandleni (ngaphandle kwabaaebenza emafemini). Bonke baba bangaphandle kwamandla esikhundla aalomthe tho. KUSEBENZA KANJANI UMTHE- benzi, ithikithi elilu- J>. Iaizathu eainye. Mtfl WEMSH'qWALfiftSfi YA5T: hlaza liyanikwa kumsebe- SEBENZI ABASWELE UMSEBE- nzi. Lelithikithi liba- W T? Njalo-nje, ngeviki, imali iphungulwa emidheni yabaaebenzi abangena e8i khundleni aalomthetho (laba abahola imali enga phezu kwe RIO,50). Lemali-le, ingena eaivivaneni aabaaebenzi abaawele umaebenzi. Abelungu abaqaaha abaaebenzi banikela imali yokuaeza ao na i8iyivane futhi ihhulumende iyalobela umthetho wona. Leyi imali i- yasetahenzwa njenga lezi izimiaelo: 1. Ukuba umaebenzi akakwazi ukuthola umaebenzi 2. Ukuba.#mfazi ongumsebenzi ukhulelwe. 3. Wayeka umaebenzi ngowayegula. (futhi umthetho wentshuwalenae yabaaebenzi abaawele \imaebe-»zi uyavuma ukuthi uaizo,lunikwa emivokeni yomsebenzi ofayo emaebenzini). Kufanele ukuthi abaqaahi ; banrjiste umaebenzi ophe thiwe ngawo umthetho, e- litoti. Umqaahi ofanele amrejiste umaebenzi phakathi kwenyanga yokuqa- 8hwa komaebenzi. Umthetho uciadizela abaaaahi ukurejiata abaaebenzi ba bo abahola umholo ongaphezu kwe RIO,50. n'jwa ngumqaahi kwaze kwa yeka umaebenzi umaebenzi wakhe. Lapho kuphela u- maebenzi uzokwazi ukutho la ithikithi lakhe eaandleni. Yicala ukuba umqaahi usabaabe ithikithi leaisebenzieaeaiyekile umaebenzi waso. Nxa umwa8hi wakho wala ukukunika ithikithi lakho, kufanele uye masinyane ku Department of Labour, ubike lendaba. KWENZEKANI NXA KWENZEKILE UKUTHI UNGASASEBENZI? I. Ngaphambi kokuyeka kwa kho umaebenzi wakho, ake lande ithikithi lakho kum qaahi wakho, Khumbula u- kuthi uzothola elinye-nje nxa uhola imali engephezu kwe RIO,50 pho-ke ungalilahli-bo! Uma uthola i- thikithi lakho beka kahle ukuthi umqaahi wakho uligcwalise kahle, likhombiae ukuthi ukukhokha kwakho kumthetho wentahuwalenae yalabo abaswele um- 8ebenzi kuyiaikhathi eai- ngakanani. Umqaahi wakho ufanele abhale.ethikithini ukuthi ngaaiphi iaizathu uyekile umaebenzi wa- dho. Ethikithini lakho kubalwa izizathu ezintathu: 1. Ukuyeka umaebenzi (uku xolo). 2. Ukuncipba koboko lweae khumdla. II. Uma uyeka umaebenzi wakho kufanele uye masi-^ nyane kubantu Affair8 I m part ment, urejiste lapho khona uaakwazi ukuthola o munye umaebenzi. Lapho ke uzothola imvumo ukuthi uvunyelwe ukufuna umaebenzi, ungahlushwa ngamapho yisa. III. Uma uthola imvumo yo kufuna una-aebenzi, uzokwa zi ukubiza uaizo lwakho kudepartment Of Labour no ma emathethimacaleni. IV. KuDepartment of Labour ukubiza kosizo kwakho kuzohlolwa ngomabala- ne. wezinsizo. Uma eya^g la ukuthi ukubiza k w a k W kuneqiniso, uzovuma ukuthiuhole imali yakho ye- sivivane. Ukuze kungavu nya njalo, kufanele ukho mbiai ukuthi ngomphilo u aawazi ukusebenzi ungawu tholanga - hhfayi indaba ehlale&a. Nxa ukubiza kwakho ku vunyiwe kufanele uye nja lo emahh&fiaini abantu a baswele umaebenzi, ubhalise igama lakho eretfiateni, uthathe imali yakho Ukubiza kwakho kuzovunywa kuphela nxa: 1. Utholakala ukuaebenza futhi uphilile ngomzimba ukwaze ukusebenza. Iya kukhasi3.

Collection Number: AD1715 SOUTH AFRICAN INSTITUTE OF RACE RELATIONS (SAIRR), 1892-1974 PUBLISHER: Collection Funder:- Atlantic Philanthropies Foundation Publisher:- Historical Papers Research Archive Location:- Johannesburg 2013 LEGAL NOTICES: Copyright Notice: All materials on the Historical Papers website are protected by South African copyright law and may not be reproduced, distributed, transmitted, displayed, or otherwise published in any format, without the prior written permission of the copyright owner. Disclaimer and Terms of Use: Provided that you maintain all copyright and other notices contained therein, you may download material (one machine readable copy and one print copy per page) for your personal and/or educational non-commercial use only. People using these records relating to the archives of Historical Papers, The Library, University of the Witwatersrand, Johannesburg, are reminded that such records sometimes contain material which is uncorroborated, inaccurate, distorted or untrue. While these digital records are true facsimiles of paper documents and the information contained herein is obtained from sources believed to be accurate and reliable, Historical Papers, University of the Witwatersrand has not independently verified their content. Consequently, the University is not responsible for any errors or omissions and excludes any and all liability for any errors in or omissions from the information on the website or any related information on third party websites accessible from this website. This document forms part of the archive of the South African Institute of Race Relations (SAIRR), held at the Historical Papers Research Archive at The University of the Witwatersrand, Johannesburg, South Africa.